Izraelski ratovi na Bliskom istoku izazivaju reakcije širom svijeta. To se pokazalo i u petak 11. listopada, kada je Nikaragva objavila da prekida diplomatske odnose s Izraelom.
Nazivajući aktualnu izraelsku vladu „fašističkom” i „genocidnom”, nikaragvanska vlada je u priopćenju navela da je do prekida odnosa s Tel Avivom došlo zbog izraelskih napada na palestinske teritorije. U vladinom priopćenju se dodaje da se bliskoistočni sukob sada također „proširuje na Libanon i ozbiljno prijeti Siriji, Jemenu i Iranu”.
Kako navodi Reuters, Nacionalni kongres Nikaragve je ranije tog dana donio rezoluciju u kojoj se od vlade u Managui traži da poduzme korake koji bi u tjednu obilježavanja godišnjice rata u Gazi označili čvrsti stav Nikaragve prema izraelskoj agresiji.
Ova odluka iz Nikaragve dolazi u trenucima kada se Bliski istok nalazi u iščekivanju daljnje regionalne eskalacije nakon što je Iran 1. listopada ispalio gotovo 200 raketa na Izrael, kao odgovor na niz nedavnih smrtonosnih izraelskih napada na visoke dužnosnike Hezbollaha, Hamasa i Iranske revolucionarne garde.
Šutnja Europe
Nikaragva nije prva zemlja koja je zbog rata u Gazi prekinula diplomatske odnose s Izraelom. Prva je to učinila Bolivija, još 31. listopada prošle godine, obrazloživši taj potez izraelskim „zločinima protiv čovječnosti”. Potom su Kolumbija i Čile zbog „izraelskog masakriranja palestinskih civila” povukli ambasadore iz Tel Aviva, a taj su primjer slijedili Jordan i Bahrein.
Kasnije su se diplomatskom bojkotu Izraela pridružili Turska, Čad, Honduras i Belize, dok je Južna Afrika protiv Izraela podnijela tužbu zbog genocida na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu.
Kako vidimo, zasad u taj klub ulaze samo zemlje Latinske Amerike, Afrike i Azije. Još nijedna zemlja kolektivnog Zapada – pa tako ni Europe – nije se usudila na takav način prozvati Izrael zbog nesrazmjerne reakcije na teroristički Hamasov napad od 7. listopada prošle godine.
Od vladajućih partija u Europi, jedino je ljevičarski španjolski Podeoms još prošle jeseni zatražio od Europske unije da prekine diplomatske odnose s Izraelom i uvede mu ekonomske sankcije i embargo na oružje kako bi se „zaustavio genocid” u Gazi, ali ta inicijativa nije imala odjeka u Bruxellesu.
U međuvremenu, u svibnju ove godine su neovisnu palestinsku državu priznali Španjolska, Irska i Norveška, a u lipnju im se pridružila i Slovenija.