Ratovi i bojišta postali su neka vrsta tehnološko-vojnog industrijskog kompleksa. Ukrajinske snage problem manjka topničkih granata pokušavaju riješiti naoružavajući se standardnim bespilotnim letjelicama za civilne svrhe. Ukrajinska obrana također se oslanja na pristup SpaceX-ovom civilnom komunikacijskom sustavu Starlink, usko integriranim s ljudskom inteligencijom, satelitskim slikama i drugom tehnologijom pogonjenom umjetnom inteligencijom kako bi se ažuriralo vojno razumijevanje bojnog polja u stvarnom vremenu.
U međuvremenu, hutski pobunjenici ispaljuju bespilotne letjelice vrijedne 2000 dolara na zapadne ratne brodove u Crvenom moru, koji potom lansiraju projektile od 2 milijuna dolara da bi ih oborili.
U prošlosti su vojni istraživači bili pioniri u tehnologiji u rasponu od mlaznih motora do ljepljive trake i interneta, koja je kasnije našla svoju civilnu uporabu. No, sada se, kako navodi u svojoj analizi Politico, proces obrnuo za 180 stupnjeva - vojske kupuju tehnologiju koju su razvile civilne tvrtke.
Ta će revolucija biti u središtu godišnje sigurnosne konferencije u Münchenu (MSC). Tijekom tri dana, počevši od petka, izvršni direktori tehnoloških kompanija tamo će neobavezno i prijateljski ‘ćaskati‘ s proizvođačima oružja i vojnim čelnicima ne bi li ih impresionirali. Paneli, večere i uglađeno ispijanje večernjih pića dominirat će naporima da se shvati nova dinamika događanja.
"Polako dolazimo do mjesta gdje postoji više zdrave spoznaje da su i (tehnika i obrana) potrebni", ističe David van Weel, pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za inovacije, hibridno djelovanje i kibernetiku. "Potpuni manjak svijesti o međusobnom postojanju bio je norma. Sada velike (obrambene) tvrtke shvaćaju da trebaju ugraditi ove inovacije u svoje sustave i da ne mogu sve to same razviti", dodaje.
Vlade su po pitanju obrane svojih zemalja postale ovisne o tehnološkim tvrtkama. Radi se o povjerenju i oslanjanju koje nadilazi osiguranje IT sustava i proširuje se na svladavanje novih načina ratovanja, poput pobjede u ratu dronova, razvoja aplikacija za podršku vojnim operacijama i upravljanja čitavom ‘poplavom‘ podataka koji pružaju informacije svima, od generala na zapovjednim mjestima do vojnika u rovovima na istoku Ukrajine.
Radi se o priznanju da se, bez obzira na to koliko je velik proračun za nacionalnu obranu, moderni oružani sustavi mogu izgraditi samo u kombinaciji s civilnom tehnologijom. "Veliko je postignuće izgraditi zrakoplov... ali ne možete napraviti i najbolji softver", kaže van Weel.
Ulozi u ovom posve preoblikovanom savezu tehnologije i obrane ne mogu biti veći. Ovogodišnji MSC nije ‘normalna‘ sigurnosna konferencija, ističe Nico Lange, bivši šef osoblja u njemačkom ministarstvu obrane i viši suradnik organizatora događaja. S obzirom na to da se ruska invazija punog obima na Ukrajinu bliži drugoj godišnjici, na sukobe koji eskaliraju na Bliskom istoku i Kinu koja rutinski provocira Tajvan, rat "više nije apstraktna stvar", kaže Lange.
Konferencija u hotelu Bayerischer Hof mjesto je na kojem će se akteri tehnološkog sektora suočiti s izvršnim direktorima sektora industrije naoružanja i vojne opreme te vojnim čelnicima. Kada su sigurnosni dužnosnici 2020. godine muku mučili sa suzbijanjem kampanja dezinformacija iz Rusije, Irana i nekih drugih zemalja, izvršni direktor Facebooka Mark Zuckerberg bio je u glavnoj ulozi, obraćajući se publici da bi joj objasnio kako Facebook nadzire sigurnost.
Prošle godine Google i Microsoft bili su vrlo glasni u javnom prostoru kako bi pokazali da su podržali Ukrajinu u ratu s Rusijom, što uključuje i dijeljenje kibernetičkih obavještajnih podataka. Ovog vikenda Kent Walker, Googleov predsjednik za globalna pitanja, ‘minglat‘ će se s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom i izvršnim direktorom njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall Arminom Pappergerom. Microsoft, Meta i drugi iz branše šalju svoje najjače PR snage da rade po hodnicima hotela.
Tvrtke organiziraju vlastite popratne događaje i večere s ciljem povezivanja i učvršćivanja odnosa planirane na raskošnim lokacijama. One na sigurnosnu konferenciju dolaze s obećanjima, poput novog "Tehnološkog sporazuma", da će izgraditi sustave za obranu od potencijala umjetne inteligencije da remeti demokratske izbore koji se tijekom 2024. godine održavaju diljem svijeta.
No, čak i više od kredibiliteta izbora, ovogodišnja će se konferencija fokusirati na implikacije vezane uz vojne inovacije.
Borbe duž 1.000 kilometara bojišnice u Ukrajini spajaju "krv i meso, granate i blato" sa "znanstvenom fantastikom bespilotnih letjelica i satelita", ističe Dan Smith, direktor Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
To predstavlja problem vezano za modele nabava zapadnih vlada, koje se još uvijek oslanjaju na skupe i spore razvojne projekte poput francusko-njemačkog koncepta razvoja borbenog zrakoplova nove generacije i glavnih borbenih tenkova. "Puno je događanja oko militarizacije jeftinih komercijalnih tehnologija", navodi Lange.
On kaže kako postoji opasnost da bi, unatoč povećanju potrošnje za obranu, države mogle nastaviti s kupovanjem opreme kojom su se trebale opskrbiti još prije deset godina "bez osvrtanja na buduće tehnologije koje su im zapravo potrebne".
To je pogreška koju je napravila Rusija pri oslanjanju na staromodnu pomorsku moć svoje Crnomorske flote kako bi Ukrajini zatvorila pristup moru. No, kombinacijom pomorskih bespilotnih letjelica i projektila, Ukrajina je eliminirala gotovo trećinu Crnomorske flote i ponovno otvorila svoje luke prema otvorenom moru.
‘Miks‘ stare i nove tehnologije događa se u trenutku kada se novac slijeva u obranu. Globalna vojna potrošnja porasla je za devet posto na rekordnih 2,2 bilijuna dolara prošle godine, prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).
To znači da se pozornica za veliki ‘boom‘ obrambenih aktera i tehnoloških tvrtki otvara u Münchenu.
Iako ulaženje u vojne projekte može donijeti mnogo novca, to sa sobom nosi i velike rizike za tehnološke tvrtke. Za mnoge u tehnološkoj industriji - definiranoj korporativnom kulturom samouvjerenih, riziku sklonih ‘mahera‘ digitalne tehnologije i oštroumnih IT ‘štrebera‘ - ova je promjena pokrenula pitanja o odgovornosti i svrsi.
Google i Amazon suočili su se s internim nemirima proteklih godina, a zaposlenici su otvoreno prosvjedovali protiv projekata poput Project Maven i Project Nimbus za obrambene usluge u SAD-u i Izraelu. Drugi, poput ClearView AI i Palantir, našli su se pod povećalom javnosti zbog rukovanja osobnim podacima.
U nekim slučajevima, a posebno po pitanju kibernetičke obrane, tvrtke poput Microsofta i Googlea preuzele su ulogu koja gotovo pa podsjeća na ulogu obavještajne agencije. Dan Smith ističe da su neke tehnološke tvrtke sada "prilično zabrinute" u vezi toga koje bi mogle biti njihove obveze u sukobima te mogu li sami zaposlenici postati legitimne mete prema zakonima rata.
Američka vlada i vojni čelnici također su se morali prilagoditi načinima rada tehnološke industrije. Za zapadni vojni savez, oslanjanje na svoje najveće korporacije donosi rizike, što se možda najbolje vidjelo kada je Kijev morao iznalaziti načine uspostavljanja korisnih odnosa sa Starlinkom i njegovim šefom Elonom Muskom kako bi pokrenuo napade dronovima.
No, nekako ‘smotati‘, odnosno pridobiti moćni tehnološki sektor na svoju stranu postalo je nužno i, kada se to dobro izvede, to donosi prednost u trenucima rastućih vojnih napetosti. "U Ukrajini smo vidjeli kolika je uloga velikih tehnoloških kompanija. Može vam se to sviđati ili ne, ali to je životna činjenica", ističe van Weel. "Trebali bismo biti sretni što se one nalaze u zapadnim demokracijama, a ne u Kini", zaključio je on, prenosi Politico.
