Pacijeti u Europi prolaze pakao: na operaciju se čeka i po 200 dana, a nećete vjerovati koja je zemlja EU-a najgora

U nekim europskim zemljama pacijenti mjesecima — pa čak i godinama — čekaju na operacije poput operacije katarakte ili ugradnje umjetnog kuka. Duga razdoblja čekanja na zdravstvene usluge ostaju jedan od najvećih izvora nezadovoljstva pacijenata u Europi, a stručnjaci upozoravaju da odgađanje liječenja može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja, kroničnih bolova i smanjene kvalitete života, javljaju Euronews.

Najnoviji podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) otkrivaju goleme razlike među europskim zdravstvenim sustavima kada je riječ o vremenu koje pacijenti provedu na listama čekanja prije nego što dođu na red za operaciju.

Gdje se najduže čeka na operaciju mrene?

Operacija katarakte (mrene) jedan je od najčešćih kirurških zahvata u Europi, no vrijeme čekanja drastično varira od države do države. Prema podacima OECD-a, Estonija i Slovenija bilježe najduža vremena čekanja u Europi. U Estoniji pacijenti u prosjeku čekaju preko dvjesto dana na operaciju mrene, dok se u Sloveniji ta brojka također kreće blizu samog vrha ljestvice. Nasuprot njima, Danska se ističe kao najbrža zemlja u ovoj kategoriji, s prosječnim vremenom čekanja od samo dvadesetak dana. Zemlje poput Nizozemske i Švedske također bilježe relativno kratka razdoblja čekanja, uglavnom unutar trideset do četrdeset pet dana.

Operacije kuka i koljena: gdje je situacija kritična?

Slični trendovi uočljivi su i kod ugradnje umjetnog kuka, zahvata koji je ključan za povratak mobilnosti kod starijih pacijenata koji trpe jake bolove. Ponovno su Estonija i Slovenija na vrhu neslavne ljestvice s najdužim listama čekanja. S druge strane, pacijenti u Nizozemskoj i nordijskim zemljama na red za operaciju kuka stižu znatno brže, često unutar nekoliko tjedana od postavljanja dijagnoze.

AI ILUSTRACIJA

Prvi pregled kod specijalista kao glavno usko grlo

Problem ne leži samo u čekanju na samu operacijsku salu jer u mnogim zemljama prvi veliki zid predstavlja uopće doći do termina kod liječnika specijalista nakon što pacijent dobije uputnicu od svog obiteljskog liječnika. Irska se već godinama bori s ovim problemom, bilježeći neka od najdužih čekanja u Europi na prvi specijalistički pregled u javnom zdravstvenom sustavu. Čak i u Nizozemskoj, koja inače bilježi izvrsne rezultate u brzini kirurških zahvata, pacijenti se za određene nekritične specijalističke preglede suočavaju s dugotrajnim čekanjem.

Što uzrokuje ove zastoje?

Stručnjaci i analitičari OECD-a navode nekoliko ključnih čimbenika koji opterećuju europske zdravstvene sustave. Prvi i osnovni problem je kronični manjak medicinskog osoblja, a posebno medicinskih sestara i tehničara, zbog čega bolnički kapaciteti jednostavno ne mogu pratiti potrebe. Uz to, demografske promjene i starenje populacije u Europi znače da je sve veći broj starijih građana kojima su nužne operacije kuka, koljena ili oka kako bi ostali funkcionalni. Na sve to nadovezali su se i zaostaci iz pandemijskog razdoblja, pa se mnoge zemlje još uvijek oporavljaju od masovnih odgoda manje hitnih zahvata koji su se nakupili tijekom zdravstvene krize.

Koja su moguća rješenja?

Iako univerzalni recept ne postoji, uspješniji primjeri iz skandinavskih zemalja pokazuju rješenja. Njihov se model oslanja na kombinaciju boljeg upravljanja bolničkim resursima, povećanja financijskih poticaja za medicinsko osoblje te strateškog uključivanja i sufinanciranja privatnih zdravstvenih ustanova, čime se značajno smanjuju liste čekanja i rasterećuje javni zdravstveni sustav, poše Euronews.