Zlatne kapi u Lazaretima: Doživite povijest, osjetite ljubav i okusite najbolja hrvatska vina na dubrovačkom festivalu

Jubilarni, 10. vinski sajam Slobodne Dalmacije, prvi koji je organiziran u suradnji s Dubrovačkim vjesnikom, otvoren je danas u dubrovačkim Lazaretima. Do nedjelje poslijepodne sad već brojni dubrovački turisti, njihovi domaćini, ali i ugostitelji i hotelijeri, mogu kušati delicije i vina koja će im prezentirati 40 najboljih hrvatskih vinara.

Ova vinska festa svoje je mjesto našla u povijesnom ambijentu najstarije pomorske karantene na europskoj obali Mediterana. U mjestu kroz koje je u srednjem vijeku morao proći mnogi europski, pa i arapski pomorac, budući da je Grad bio središte trgovine između dvaju tadašnjih svjetova.

- Jedinstven po atmosferi i ambijentu, po povijesnom nasljeđu Lazareta u kojima se festival održava, kao i po osobitosti, kvaliteti i bogatstvu po mnogočemu neponovljivih hrvatskih vinogorja. O Korčuli i Pelješcu, Konavlima i Komarnoj, o dingaču i plavcu, pošipu, grku i rukatcu, malvasiji, tim divnim sortama u kojima je uživala još dubrovačka vlastela, ispričane su mnoge priče - rekao je u uvodu svoga govora Vinko Ursić Glavanović, direktor Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije.

Vinko Ursić Glavanović (desno), direktor Poslovne jedinice Slobodna Dalmacija u našoj kompaniji Hanza Media

Tonči Plazibat/Cropix

I u nastavku dodao: "Upravo to - prava priča - jest ono što zaslužuju hrvatski vinari. Priču o uspjehu kao u rijetko kojoj grani ili segmentu hrvatskog društva i gospodarstva."

- U niti tri desetljeća - naglasio je Ursić Glavanović, od zapuštene grane s niskom kvalitetom i nedovoljno prepoznatljivim imageom, vinuli ste se na sam vrh - gledano po kvaliteti onoga što proizvodite, po načinu plasmana, dizajnu i svemu što prati sada jednu tako atraktivnu i perspektivnu djelatnost.

Dubrovački kraj, cijela Dubrovačko-neretvanska županija, od Komarne, preko Korčule i Pelješca pa do krajnjeg juga, u tome je u Dalmaciji prednjačila. Krenemo li od plavca malog i crljenka koji se u svijet zaputio upravo iz Dubrovnika, od novih vinogorja poput Komarne, uspješnih vinara nagrađivanih na najprestižnijim svjetskim smotrama pa do vina u kontekstu našeg turizma, spajamo vrhunsko s vrhunskim.

Dom vrhunskog vina

Činjenicu da ovakav festival organiziraju dvije sastavnice najznačajnije hrvatske medijske grupacije, Hanza Medije, pozdravili su i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, zamjenik župana dubrovačko-neretvanskog Joško Cebalo i voditeljica stručne službe za razvoj u Ministarstvu poljoprivrede Ivana Tomac Talajić.

Ivan Maslač i dubrovački gradonačelnik Mato Franković

Tonči Plazibat/Cropix

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković posebno je zahvalio Slobodnoj Dalmaciji i Dubrovačkom vjesniku, odnosno Hanza Mediji na organiziranju vinskog festivala u Dubrovniku.

- Ova tradicija je bila prekinuta u Dubrovniku, vi ste je oživili i nadam se da ćete je nastaviti, jer ovim pokazujemo koliko toga kvalitetnog imamo ponuditi. A imamo se čime ponositi! Imamo crna, crvena i bijela vina u rangu svjetskih vina, a ovakve lokacije za vinski sajam kao što su Lazareti nigdje nema.

Pogodili ste i pravo vrijeme za vinski sajam jer u Dubrovniku nema više predsezone. Zahvaljujući Zračnoj luci "Ruđer Bošković" i Ryanairu današnji indeks noćenja u Dubrovniku u odnosu na isti dan prošle godine je 153! Prava sezona u Dubrovniku sada kreće od travnja! - poručio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković i zahvalio Ministarstvu poljoprivrede na potpori dubrovačkim vinarima, posebice u teškim vremenima, koji su to prepoznali i cijene te naglasio kako Dubrovačko-neretvanska županija godinama potiče razvoj vinarstva na krajnjem jugu, što se danas i vidi na kvaliteti vina.

- Ovo je prvi, ali sigurno ne i posljednji dubrovački sajam vina - kazao je Franković te dubrovački Vinski podrum proglasio otvorenim.

Zamjenik župana Joško Cebalo ponovio je kako je ovaj kraj dom ponajboljih sorti hrvatskih vina. O enormnom napretku u ovoj gospodarskoj grani svjedoče i brojne međunarodne, zapravo svjetske nagrade za kvalitetu vina.

Predstavnica Ministarstva Ivana Tomac Talajić vinarima je napomenula da je 16. travnja otvoren drugi javni natječaj za podnošenje zahtjeva za potporu iz sektora vina unutar strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. za intervenciju "INVWINE - ulaganja". Natječajem je osigurano 7,8 mil. eura, a registrirani vinari će za nabavu opreme i laboratorija moći povući od 5 tisuća do maksimalno milijun i pol eura.

Andrija Popović, koji vodi neretvansku braniteljsku zadrugu, koja je u najmlađem hrvatskom vinogorju Komarna na tržište izbacila vrhunski vinski brand Opus, po povijesnom nazivu Opuzena, zadovoljna je mogućnošću prezentacije na ovom sajmu.

Nova vinogorja

- Prostor i organizacija sajma uistinu su na svjetskoj razini. Nije pretrpano i sterilno kao na nekim ranijim sajmovima, nego s probranim asortimanom u ambijentu svjetske klase. Nadam se da će turisti to prepoznati. I, naravno, naša poslovna zajednica, ugostitelji i hotelijeri s kojima dijelimo uspjeh u ovom poslu - rekao je Andrija Popović.

Eva Krištof i Jadran Kapor

Tonči Plazibat/Cropix

Magistricu enologije Evu Krištof je u Dubrovačke podrume sa zagrebačkog Ribnjaka dovela ljubav. Naravno, ne samo ona prema konavoskom vinogorju. Prije svega ljubav prema njezinu dečku Božu Martinoviću mlađem, čiji je otac Božo danas vlasnik još iz "onog doba" čuvenih Dubrovačkih podruma.

Budimo iskreni, u "ono doba" Dubrovački podrumi proizvodili su vino od kojega garantirano boli glava, ali su Martinovići kroz privatizaciju učinili čudo. Najprije stariji, pa uz njega i mlađi Božo. Naime, u toj konavoskoj obitelji još od 1400. godine svaki prvorođeni sin zove se, pogodili ste - Božo.

E pa Božo i njegov sin Božo učinili su dvostruko čudo. Najprije ono da se u Konavlima radi vrhunsko, ali doisto vrhunsko vino. Jer stara legenda kaže da je jedan Konavljanin, a možda baš iz obitelji Martinović, sinu na samrti otkrio nevjerojatnu tajnu - da se vino može raditi i od grožđa.

U vinu je ljubav

- Otkad sam ja tu, samo ga tako radimo - kaže Eva. Stara joj dubrovačka legenda nije baš smiješna. Previše je tu truda uloženo da bi se netko s time šalio.

Konavle su, kaže nam mlada Zagrepčanka, miks triju klima, s velikom razlikom između vinogorja na, primjerice, Grudi i onih blizu Cavtata. Zime su kišne i vlažne, a to zna biti izazov, ali zato je i ljeti korijen loze dovoljno vlažan da je ne treba zalijevati. Konavle je, kaže Eva, Bogom dano za vinarstvo:

- Nema vinarije u Dalmaciji koja ima više različitih crnih sorti unutar istog vinogorja. Imamo osam crnih sorti od kojih radimo paletu od 26 etiketa. I na to još dvije bijele sorte. Specifikum ovog područja je terroir; tlo puno kiselina.

Budući da je ona i državni ocjenjivač vina, pitali smo je mogu li se naša, dalmatinska vina usporediti, recimo, s talijanskima.

- Uh, teško... Da smo u Toskani, imali bismo par sorti i to je to. Ovdje se možemo igrati i eksperimentirati. Voljela bih posaditi pinot noir, mislim da bi to ovdje bilo baš dobro iako se radi o sorti koju je teško "raditi", ali mogla bih.... - kaže Eva. No, za to u Konavlima treba pitati glavu kuće, a to je Božo. Stariji. Mlađi je već pristao, ionako mu nema druge.

Evine etikete Dubrovačkih podruma sve imaju slike ptica, a noj je najdraže vino s nazivom Oriolis. Latinski za vugu, pticu pjevicu.

Silno je na to ponosna i ponekad joj je čak teško gledati kad po njezine "ptice" dođe šleper i odvede ih u Švicarsku, Njemačku... Čak 40 posto svih boca iz Dubrovačkih podruma završi u izvozu.

Nikša Mimica i njegov tribidrag

Tonči Plazibat/Cropix

Na sajmu je i Nikša Mimica iz Omiša, stari borac za hrvatsko pravo na prošek koji su nam pokušali oteti Talijani, kao i mnogo toga što su oteli iz Dalmacije. Tribidrag zato gaji tradiciju omiškog prošeka koja seže još u vrijeme Alberta Fortisa u 1772. godinu.

A njegova vina Tribidrag naziv nose po izvornom imenu crljenka. Inače jako sanja o omiškoj ruži, izgubljenoj sorti od koje se, zajedno s maraštinom, tribidragom i zlataricom, pravio glasoviti omiški prošek. Ruža je nešto poput porečkog muškata, ali još joj nisu ušli u pouzdan genetski trag.

Jasminka Šaško i Boris Drenški Bodren

Tonči Plazibat/Cropix

Na sajmu su i zagorski vinari. Da Zagorci prave vino... Zaista, kažem vam, Božje je čudo. Ali Decanter ne laže. Kad je Hrvatska osvojila 8 medalja, njih 4 pripale su Borisu Drenškom Bodrenu. On je nacionalna vinarska perjanica i za sada je na Decanteru osvojio "samo" 4 medalje, od toga 8 zlatnih i jednu šampionsku.

Realno, on je šampion ledenih vina. Štand uvijek dijeli s enologinjom Jasminkom Šaško s Vuglec brega, predsjednicom Udruge zagorskih vinara. Naime, Boris, Jasminka i Boris Vuglec zajedno su napravili nevjerojatno dobar pjenušac - "Jasminku". I sad kad smo to napisali, kad ste to pročitali, vrijeme je da se nešto i popije od ovog blaga Božjega. Uzdravlje!