Potop u Obrovcu započeo je u nedjelju navečer, najkritičnije je bilo u ponedjeljak, a dramatični medijski izvještaji nisu jenjali ni u utorak i srijedu. Pažnju obrovačke, ali i šire javnosti privukla je činjenica da im je nepoznato gdje se u trenutku dok se Zrmanja razlijevala gradom i okolicom nalazio gradonačelnik Ante Župan. U četvrtak smo s njim razgovarali u zgradi gradske uprave o svemu što se u Obrovcu poduzimalo, ali i njegovoj ulozi u svemu tome.
-Zanimanje javnosti i okupiranost medija je razumljiva. Srž drame koja je u Obrovcu trajala nekoliko dana je u tome što smo bili duboko uvjereni da imamo protupoplavni zid koji je odolijevao sto godina i koji će nas i sada zaštititi. Ali, zapljusnuo nas je vodeni val 30 centimetara viši od zaštitnog zida i zbog toga nam se dogodio „Obrovac u vodi”. Pumpama se bacalo vodu koliko se moglo, ali nije od toga bilo velike koristi. S druge strane, utjecaja na poplave je imala i plima. Javnosti treba dati cjelovitu sliku kako ne bismo bili u situaciji da slona opisujemo pipajući ga, pa svatko ima svoj prikaz zbivanja u Obrovcu. Ovo se dogodi jednom u sto godina, kaže Ante Župan.
Mediji su se, zajedno sa stanovnicima grada, pitali gdje im je gradonačelnik...
- Imao sam neke unaprijed dogovorene sastanke u Zagrebu koji su zakazani puno ranije pa sam u Zagrebu bio već u nedjelju navečer. U ponedjeljak sam odradio samo jedan od predviđenih sastanaka i odmah se vratio u Obrovac.
Jeste li se čuli s premijerom Plenkovićem?
- Ne.
A jeste li izjavu ministra Božinovića doživjeli kao kritiku, jer je rekao da se dno Zrmanje dugo nije čistilo?
- Ne, jer nema razloga da me ministar proziva. Uostalom, upravo sam ja, na pripremnom sastanku pred konferenciju za novinare, ministru rekao da se posljednjih 40 ili 50 godina na Zrmanji nije provodilo „odmuljivanje”. Prije 17 ili 18 godina mi smo bili angažirali za to specijalizirani brod koji je radio tjedan dana i pokvario se. Za to su nadležne i zadužene Hrvatske vode, međutim, to je samo jedan od elemenata ove velike poplave, rekao bih manji, ali bi svakako trebalo ići na produbljivanje korita rijeke i povećanja protočnosti. Podatke o dizanju vodostaja prate Hrvatske vode i daju procjenu rizika od poplave. Imamo najave da Hrvatske vode „odmuljivanju” ubuduće posvećivati veću pažnju.
A što se u Obrovcu događa danas?
- Stožer je aktiviran već prvog dana, znali smo da moramo reagirati sveobuhvatno i odmah, ljudima smo dostavljali hranu, osigurali vodu za piće: Danas nam je prioritet uklanjanje bilo kakve opasnosti po zdravlje ljudi i to će biti odrađeno u roku od nekoliko dana. Od srijede ovlaštena tvrtka o trošku Grada obavlja dezinfekciju, vlasnici prostora su obaviješteni i s tim nastavljamo i danas. Bitno je što prije u funkciju vratiti kanalizacijski sustav, radimo na procjeni šteta, izdane su upute da se spriječe zaraze, objekt po objekt se spajao na elektro mrežu..
Kad će proraditi školae i vrtić?
- Prostori Osnovne i Srednje škole, te vrtića su danas dezinficirani i u petak će početi s radom je su sve pripremne radnje već obavljene. Situacija se normalizira.
Obrovac već desetljećima izgleda kao sumoran i zapušten grad s praznim ulicama, bez ikakve živosti. Možda mu je ova katastrofa ujedno i prilika, da skrene pažnju na dugogodišnju zapostavljenost i krene nekim drugim putom, da izađe iz ove depresije?
- Morate nešto znati o Obrovcu: čak i u vrijeme kada je ovdje živjelo puno više ljudi nego sada, grad bi prijepodne „kipio”, a popodne i predvečer ne bi nigdje bilo nikoga. Ali, da, možda je sada to uočljivije...
Smatrate da Obrovac nije „glavni grad depresije”? I da u tome nema vaše odgovornosti?!
- Gledajte, Obrovac je prvi u državi 2015. uveo besplatne vrtiće, broj djece nam je u porastu, naših 50 do 60 studenata uz Poreč i još jedan istarski grad, imaju najveće stipendije u Hrvatskoj, najboljim učenicima u Osnovnoj i Srednjoj školi dodjeljujemo priznanja i novčane nagrade, imaju zapažene rezultate na županijskoj i državnoj razini, a Grad podupire i mentore te djece. Da mi već 15 godina ne plaćamo „Liburniji”, autobus iz Zadra do Obrovca uopće ne bi vozio jer im je to nerentabilno. Nadalje, Obrovac nema prireza, u koroni smo godinu i pol dana „brisali” obveze poduzetnika prema Gradu: Ovog trenutka imamo pet otvorenih gradilišta, a do kraja godine će ih biti deset. Gradonačelnik sam od 1997. godine i na početku nismo imali ni za plaće! Ovdje je napravljen ogroman posao, da je sada gumicom izbrisati sve što smo napravili, ne bi ništa ostalo! Pa mi smo grad s 350 kvadratnih kilometara. Ne znam iz čega izvlačite zaključak o depresiji...
Pa zar nije dovoljno prošetati i vidjeti kako izgledaju fasade u centru grada?!
- Morate znati da neke fasade obnavljamo, ali i to da je tu uglavnom riječ o zgradama u privatnom vlasništvu. Čak smo i otkupljivali neke zgrade, pa ih obnavljali, ali to je višestruko skuplje, a zadiranje u privatno vlasništvo je jako osjetljivo, nije to baš tako jednostavno kako se misli. Upravo smo pred obnovom velike zgrade, takozvane „C16”, s 99 stanova kojoj obnavljamo krov, fasadu i kompletnu stolariju, a u planu su takvi zahvati i na još dvije zgrade.
Radnih je mjesta malo, ljudi rade uglavnoj u državnoj službi ili su na plaći Županije i Grada, a većina njih na posao dolazi iz drugih sredina i ne živi u Obrovcu. Uključujući i Vas, ni Vi ne živite u Obrovcu kojemu ste gradonačelnik...
- Ne, u Zadru imam boravište, a u Obrovcu mi je prebivalište.
Radi se o stanu Grada Obrovca koji Vam je na raspolaganju?
- Da, ali znate li tko je trenutno u tom stanu? Obitelj invalidnog dječaka Dina Perice čiji je stan uništen u poplavi i upravo sada iz njega iznose stvari. U tom će stanu i ostati sve dok njihov stan ne bude saniran, a Grad će se pobrinuti za novi namještaj. Osim te, još je jedna obitelj smještena u državni stan, a jedna je kod obitelji u Kruševu. Poduzeli smo sve što smo mogli.
