Avioturisti najniže ocjenili gužve, te kvalitetu plaža i javnog transporta, najviše ocijenjena ljepota okoliša i gostoljubivost stanovništva

U Velikoj vijećnici Doma  Zadarske županije predstavljeni su rezultati istraživanja "Profil, stavovi i potrošnja korisnika niskotarifnih zračnih prijevoza Zadarske zračne luke u 2021."  provedenog na turistima putnicima niskotarifnih zračnih prijevoznika koji su prošle godine boravili u Zadarskoj županiji. Naručitelj ovog istraživanja je Upravni odjel za gospodarstvo i turizam Zadarske županije, a proveo ga je Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. U ime tima, istraživanje su predstavili izv.prof.dr.sc. Božena Krce Miočić, doc.dr.sc. Tomislav Klarin i dr.sc.Gabrijela Vidić.

Istraživanje je provedeno na odlaznom terminalu Zračne luke Zadar od srpnja do listopada 2021. godine. Slučajni uzorak ispitanika obuhvatio je 517 ispitanika starijih od 18 godina, koji su ostvarili najmanje dva noćenja u Zadarskoj županiji. Rezultati istraživanja ocrtavaju profil, ponašanje i zadovoljstvo turista putnika niskotarifnih zračnih prijevoznika u Zadarskoj županiji.

Ispitani turisti najvećim dijelom su porijeklom iz Njemačke, a zatim iz Francuske i Poljske te drugih europskih država, što je uvjetovano postojećim zračnim linijama niskotarifnih zračnih prijevoznika sa zadarskom zračnom lukom. Za razliku od prijašnjih godina, relativno manji udio ispitanika je iz Velike Britanije koju Ryanair povezuje sa Zadrom, a navedeno može biti povezano s COVID-19 pandemijom i ograničenim putovanjima iz te zemlje.

Iako su korisnici niskotarifnih zračnih prijevoznika najčešće mlađe osobe, pandemija i slobodnije kretanje mlađe populacije moguće je utjecala na nešto veću zastupljenost iste u uzorku ispitanika u odnosu na prošle godine. U skladu s takvom dobnom strukturom, najveći udio ispitanika ima primanja na razini prosječnih primanja europske unije. Ispitanici su iskusni putnici, međutim, tri četvrtine njih je u Zadru i Zadarskoj županiji prvi puta. Rezultat je u skladu sa suvremenim trendovima prema kojima turisti često odabiru nova odredišta.

Najznačajniji izvor prve informacije vezane za odredište bio je Internet te preporuka prijatelja i rodbine. Od prijatelja i rodbine su saznali i druge informacije o Zadru i Zadarskoj županiji, kao i iz putničkih web stranica poput TripAdvisora te s društvenih medija. Većina ih je, osim Zadra i Zadarske županije, posjetila Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju te otok Pag (Zrće), a od zaštićenih područja NP Plitvička jezera, NP Krka i NP Kornati. Na putovanju su proveli nešto duže nego prijašnjih godina (više od osam noćenja), pa je i ukupna potrošnja bila viša.

Rezultati ovogodišnjeg istraživanja opet pokazuju kako je primarni motiv putovanja ispitanih turista uživanje u suncu i moru, a zatim nova iskustva i doživljaji. Međutim, drugi motivi koji ih potiču da posjete odredište su uživanje u gastronomiji i očuvanoj prirodi te povoljna ponuda i blizina odredišta. Motivacija je najčešće povezana s aktivnostima i sadržajima koje su ispitanici konzumirali u odredištu. Valja istaknuti kako je smanjena mogućnost zaraze od virusa COVID-19 među prvih pet motiva, što ne čudi s obzirom na promociju Hrvatske kao sigurnog odredišta. Po tom pitanju ispitanici su bili relativno zadovoljni sigurnosnim uvjetima i zaštitom od virusa COVID-19 u odredištu, a s obzirom na pandemiju izbjegavali su gužve i događanja te su nešto manje posjećivali muzeje i druge zatvorene prostore.

Ukupno zadovoljstvo odredištem ispitanici ocjenjuju relativno visokom ocjenom, kao i većinu elemenata turističke ponude. Najniže ocjene zadovoljstva daju gužvi te kvaliteti plaža i javnog transporta u odredištu, dok je najviše ocijenjena ljepota i očuvanost okoliša te gostoljubivost lokalnog stanovništva. Sukladno tome, ispitanici bi preporučili grad Zadar i Zadarsku županiju svojim prijateljima, kolegama i rodbini. No, iako su ispitani turisti zadovoljni turističkom ponudom odredišta, iz rezultata je razvidno kako ispitanici traže dodatne sadržaje vezane uz gastronomiju i aktivni turizam na otvorenome, stoga je potrebno neprestano unaprjeđivati, diversificirati i disperzirati sadržaje kako bi se prilagodili specifičnim nišama turista, poput onih koji dolaze niskotarfinim zračnim prijevozom.