Borbaš mora napustiti kuću na Viru: sud naložio povrat vikendice vlasnici i zabranu daljnjeg uznemiravanja!

Vlasnik tvrtke "Borbaš Security" i prvak u karateu, 55-godišnji Alen Borbaš, vikendicu na otoku Viru, koju je koristio gotovo desetljeće, mora vratiti pravoj vlasnici, V. V. iz Male Subotice, i više je ne smije uznemiravati ni na koji način. Odluka je donesena nakon što je splitski Županijski sud 4. ožujka potvrdio presudu Općinskog suda u Zadru, zaključivši da je Borbaš od 2015. godine neovlašteno zadržavao vikendicu u posjedu.

Borbaševa žalba odbačena je kao nesonovana pa mu je naloženo da odmah napusti nekretninu i preda je vlasnici. Uz to, Borbaš je obvezan pokriti troškove parnice u iznosu od 3.211,94 eura. Činjenica da je vlasnica s pokojnim suprugom još 2015. obavijestila Borbaša o prekidu dogovora i pozvala ga da iseli, dodatno je potkrijepila odluku. Sam Borbaš u svom je iskazu, istaknuto je u obrazloženju presude, priznao kako je svake godine dolazilo do sukoba oko korištenja imovine, navodeći: „Svaka sezona započinje tako što oni dođu, zovu policiju i pokazuju vlasnički list…“

U sporu nije bilo dvojbe da je nekretnina, identificirana kao čestica broj 7294 u katastarskoj općini Vir, u vlasništvu tužiteljice, čije je pravo nasljedstva na imovini formalizirano rješenjem Općinskog suda u Čakovcu. S obzirom na jasne dokaze vlasništva i Borbaševo neovlašteno zadržavanje imovine, sud je presudio u korist tužiteljice na temelju vlasničke i negatorijske tužbe.

Borbaš se branio tvrdnjom da je pravo korištenja nekretnine temeljio na ugovoru o zakupu s Andreom Francetić iz 2014. godine. Taj je ugovor, uz zakupninu od 0,00 kuna, imao odredbu o automatskom produženju, no sud ga nije prepoznao kao pravnu osnovu za Borbaševo zadržavanje posjeda, zaključivši kako nije dokazao pravo na korištenje.

Županijski sud u Splitu potvrdio je presudu zadarskog suda, ističući da je prvostupanjski sud pravilno procijenio sve izvedene dokaze i da nije prekršio postupovne propise. Također, sud je procijenio da Borbašu nije bilo uskraćeno pravo da se očituje u postupku, što je bilo jedno od temeljnih žalbenih osnova.