Čermak ruši upravnu zgradu "Tankerkomerca" i za rujan najavljuje prezentaciju velikog projekta sa šetnicom, novom marinom, smještajnim kapacitetima, ekskluzivnim trgovinama, poslovnim prostorima...

U posljednjih godinu i pol dana, otkako je otkupom bankovnih potraživanja i kupnjom dionica od malih dioničara tvrtka "Crodux derivati dva" ušla u vlasništvo "Tankerkomerca", malo se toga otkrilo o namjerama generala Ivana Čermaka s posrnulim poduzećem i prostorom u središtu Zadra na kojemu je "Tankerkomerc" imao svoju upravnu zgradu i u kojemu je desetljećima koristio dio gradske luke gdje je bila smještena marina. A onda je "pukla bomba": "Crodux" namjerava do temelja srušiti staklenu zgradu "Tankerkomerca" na Obali kneza Trpimira!

-Ne radi se samo o "rušenju" stare upravne zgrade nego o cijelon jednom potpuno novom projektu, izjavio nam je Ivan Čermak potvrđujući svoju namjeru da na tom izuzetno atraktivnom prostoru realizira prvu veliku investiciju.

-To je jedan veliki i zaokruženi projekt koji bi taj dio grada, ali i cijeli Zadar trebao dignuti na jednu potpuno novu, višu razinu. Na njemu rade vrhunski svjetski arhitekti i stručnjaci iz različitih oblasti, a kada sve bude spremno, izaći ćemo s tim u javnost, kaže Čermak.

-O čemu se radi, možete li reći nešto konkretnije?

-Najprije da kažem kako sam uvjeren da će to biti vrhunski projekt kojim će na tom prostoru biti uređena šetnica, poslovni i smještajni kapaciteti, welnessi, ekskluzivne trgovine i brojni drugi sadržaji. Naravno, u obuhvatu našeg projekta je i "Tankerkomercova" marina.

-Kada bi izrada projekta trebala biti završena?

-Vrlo brzo nakon završetka turističke sezone, procjenjujem das bi to moglo biti početkom rujna, u Zadru ćemo u sklopu javne rasprave prezentirati cijeli projekt jer želimo da građani i lokalna zajednica kažu što na tom prostoru žele. Uvjereni smo da će im se naš plan dopasti, da će i u Zadru biti shvaćeno da se radi o vrhunskom projektu.

-Znači li sve to neku vrstu dodatnog pritiska na Dogus grupu i njihov definitivni odlazak iz Zadra?

-Ne, zašto bi to bio pritisak? Prostor o kojemu govorim se prirodno nastavlja na područje gdje je planirana izgradnja Hotela Maraska. Neka turska kompanija radi, mi protiv toga nemamo ništa, čak dapače – mi bismo pozdravili izgradnju Hotela Maraska jer je svaka investicija dobrodošla, kaže Ivan Čermak ne želeći otkrivati dodatne detalje o projektu na Obali kneza Trpimira.

Čermakov lanjski ulazak u "Tankerkomerc", u Zadru je izazvao golemu pozornost upravo zbog Marine Zadar za koju su koncesiju svojedobno htjeli dobiti i turski investitori iz Dogus grupe koji u neposrednoj blizini trebaju graditi Hyatt Regency Zadar Maraska. Gradnja tog 100 milijuna eura vrijednog hotela već dobrano kasni, turska je kompanija očigledno računala i na koncesiju u obližnjoj Marini, a pri Čermakovom preuzimanju "Tankerkomerca" iz Dogus grupe su kratko izjavili da i dalje čekaju "ishod natječaja za koncesiju nad Marinom Zadar, nadajući se da će biti transparentan".

Taj natječaj za koncesiju država još uvijek nije zatvorila, pa je Čermakova najava "velikog projekta" i potpuno nove marine podsjetila na njegovu izjavu od prije godinu i pol dana:

-Ući ćemo u razgovore s državom i ponuditi isti model: postizanje dogovora i nagodbe o otkupu dugova prema državi, pa ishoditi koncesiju za Marinu. Samo ako do tog dogovora dođe, a vjerujem da hoće, spremni smo i na ulaganje u nautički turizam, rekao je tada Čermak.

Tek treba vidjeti znači li najava rujanske prezentacije novog Čermakovog projekta da je nekakav "dogovor s državom" postignut jer je u "obuhvatu" tog projekta i najvrijedniji dio "Tankerkomerca" – njegova marina u centru Zadra.

Što će biti s "Tankerkomercovim" ulaganjem u Marinu?

Terminal i naftni biznis ostat će 90 posto naše djelatnosti, izjavio je Ivan Čermak po preuzimanju "Tankerkomerca". Nautički turizam je tada bio opcija, ali samo poid uvjetom dogovora s državom oko koncesije nad Marinom. Pritom je i "Crodux" u razgovorima s državom oko koncesije koristio dosadašnju argumentaciju "Tankerkomerca" odakle su tvrdili da im se mora priznati dugogodišnje ulaganje 40 milijuna eura u Marinu, zbog čega su, u još aktualnom sporu s državom, na temelju prava dugogodišnjeg korištenja tražili i pravo koncesije.