Djelatnici zadarskog vrtnog centra na glavu pala kolica s lavandom i ružmarinom: ‘Gazda je rekao da je prioritet tog dana iskrcati robu iz šlepera‘

Djelatnica vrtnog centra na zadarskom području kojoj su iz dostavnog kamiona na glavu pala kolica s natopljenom lavandom i ružmarinom, te je teško ozlijedila, dobila je sudski spor protiv poslodavca, zagrebačke tvrtke Holus d.o.o.

Sudac Općinskog suda u Zadru Tomislav Bago presudio je u utorak, 19. prosinca, da je poslodavac, koji je negirao krivnju, te niti jednom od nesreće nije kontaktirao djelatnicu, odgovoran za njezine teške ozlijede. Naložio je zagrebačkoj tvrtki isplatu neimovinske štete od 10.617,82 eura, uz plaćanje troška ovog postupka u iznosu od 1.924,48 eura.

Nesreća se u vrtnom centru u vlasništvu zagrebačke tvrtke dogodila 14. lipnja 2019. godine kada je djelatnica zajedno sa kolegicom bila na radnom mjestu, na blagajni, kada im je gazda rekao da je prioritet toga dana iskrcati robu iz šlepera koji je bio na parkingu.

Dok su iskrcavale robu, a kolegica bila kod viljuškara, kolica s robom su u jednom trenutku okomitim smjerom krenula prema djelatnici. Kolegica je djelatnici viknula: ‘Pazi!‘, ali su kolica pala na nju.

- Odmah smo joj priskočili u pomoć i podigli robu, a ona je bila sva u krvi - posvjedočila je kolegica ozlijeđene djelatnice. Odmah je zvala hitnu pomoć i policiju, a vidjela je da djelatnici, nakon što se podignula, visi desna ruka u predjelu zglobne šake.

Pojasnila je kako je bila riječ o iskrcavanju natopljene lavande i ružmarina sa 1,80 metara visokih i 300 kilograma teških kolica. Kako su joj kolica su pala na glavu i na desnu ruku, djelatnica je zadobila teške ozlijede u vidu rane na glavi i uhu, te joj je slomljena palčana i lakatna kost desne ruke. Hospitalizirana je u zadarskoj Općoj bolnici gdje su joj operacijskim zahvatom u lakat desne ruke ugrađene metalne pločice. Tijekom slijedećih godina više puta bila je na bolničkom liječenju radi otklanjanja fizičkih posljedica nesreće na radu, kao i posljedičnih psihičkih poteškoća.

Dana 25. svibnja 2021. godine obratila se poslodavcu, te dopisom tražila podatak je li kao radnica bila osigurana za slučaj ozljede na radu i kod kojeg osiguravatelja, te ukoliko nije, zatražila je od poslodavca ponudu primjerene naknade za štetni događaj. Poslodavac se, međutim, na to nije očitovao, niti je ikada kontaktirao tužiteljicu u vezi nesreće na radu

U sudskom postupku, sudac Bago prihvatio je nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka, specijalist neurokirurgije, opće kirurgije i traumatologije Živka Gnjidića, te mišljenja sudskog vještaka psihijatra Darka Labure. Prihvaćeni su i iskazi svjedokinje i djelatnice jer su, kako je pojasnio sudac, u skladu međusobno i s medicinskom dokumentacijom priloženom u spis, odnosno potvrđeni nalazom i mišljenjem vještaka.

- Poslodavac kao organizator procesa rada snosi odgovornost za primjenu zaštite na radu bilo da ih on provodi ili preko svog ovlaštenika. (VSRH, Revr-100/08 od 29. travnja 2008.). U ovom slučaju bitno je bilo utvrditi postoji li između ozljeđivanja, odnosno nastale štete i rada kod poslodavca uzročna veza, što je tužiteljica dokazala jer je nesumnjivo obavljala posao za poslodavca u sporno vrijeme, a šteta koja postoji na strani tužiteljice je nastala na radnom mjestu te ozljeđivanjem prilikom obavljanja posla za poslodavca - naveo je u dijelu obrazloženja presude sudac Tomislav Bago.

Obrazložio je kako je žena zbog zadobivenih ozljeda mjesecima trpjela fizičke bolove, ali i nelagodnosti tijekom liječenja obzirom da se u svrhu uklanjanja posljedica i oporavka bila prisiljena podvrgavati specijalističkom pregledu, rendgenskom snimanju, bolničkom liječenju i hospitalizaciji, konzumaciji lijekova protiv bolova, te je morala mirovati tijekom bolničkog i kućnog liječenja.

Sve je to smanjilo je njezinu životnu aktivnost, a posljedice ozljede osjeća i danas. Osim što je osjećala strah i bol od ozljeda prilikom nesreće na radu, po samoj prirodi stvari iskustvo trpljenja teških tjelesnih ozljeda rezultira znatnim posljedicama, kako i za vrijeme liječenja zbog same obrade, tako i uslijed neizvjesnosti potpunog oporavka.

Odlučujući o visini pravične novčane naknade za pretrpljene fizičke bolove kao i za strah sud je uzeo obzir najprije jačinu i trajanje bolova za koje se naknada traži, kako su opisani u nalazu i mišljenju sudskog vještaka.

Sud je imao u vidu i druge okolnosti konkretnog slučaja i to težinu ozljede, odnosno životnu dob tužiteljice i utjecaj tih ozljeda na istu, činjenicu da su kod tužiteljice nakon štetnog događaja zaostale trajne posljedice u smislu povremenih bolova blagog do srednjeg intenziteta, pri promjeni vremena i nakon manjih napora.

Prilikom određivanja navedenih iznosa sud je imao u vidu i notornu činjenicu povećanja troškova života i rada u odnosu na vrijeme kada su doneseni Orijentacijski kriteriji Visokog suda RH, a sve sukladno Zakonu o obaveznim odnosima.