Najčešće ne razmišljamo o tome kako sve ono što stavljamo na tanjur utječe na naše tijelo. Iako ljudi znaju mnogo o kaloričnoj vrijednosti namirnica koje konzumiraju, zaboravljaju činjenicu da one često sadrže kemikalije koje su štetne za zdravlje, štoviše, neke potiču rast malignih stanica. Otkrivamo u kojih se 16 prehrambenih proizvoda skriva najviše opasnosti, a koristimo ih praktički svakodnevno - piše Slobodna Dalmacija.
Rajčice iz konzerve
Svježe rajčice su zdrave i štite od raka zbog visokog sadržaja likopena. Nažalost, ovo se ne odnosi i na rajčice konzervirane u limenkama. Vjerojatno ste već čuli za pojam bisfenol-A (BPA). To je kemikalija koja je često prisutna u plastičnoj i metalnoj ambalaži.
Američka nacionalna akademija znanosti je 2013. godine pokazala da upravo ova kemikalija negativno utječe na naše gene, kao i na moždane stanice i reproduktivne organe. Stoga je američka Agencija za hranu i lijekove - FDA, nastoji potpuno eliminirati iz upotrebe. No, čini se da će biti prisutna sve dok znanost ne nađe za nju prikladnu zamjenu.
Gazirana pića
Bez sumnje ste svjesni negativnog utjecaja šećera prisutnog u gaziranim pićima na organizam. Kao što je objavljeno u časopisu Journal of Nutrition, kod ljudi koji s njim pretjeruju povećan je rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 i nekih oblika raka. Ova pića daju organizamu prazne kalorije, bez nutritivne vrijednosti što dovodi do povećanja tjelesne težine i otpornosti tijela na inzulin. Još k tome ova pića potiču povratak želučane kiseline u jednjak. I konačno: 4-metilimidazol je kancerogena kemikalija, koja se često dodaje tim pićima, što je još jedan razlog zbog kojeg ih treba izbjegavati u širokom luku.
Losos iz uzgoja
Iako se na prvi pogled čini da je riba iz ribogojilišta zdravija od one iz onečišćenog mora, to nije istina. U njihovoj prehrani koristi se niz kemikalija i antibiotika koji sprječavaju različite infekcije i bolesti koje bi se u velikoj i koncentriranoj populaciji mogle brzo širiti i uništiti riblju mlađ, a time i profit uzgajivača. Njihovoj se prehrani dodaju još i kemikalije koje utječu da boja mesa bude izrazitija i kupcima privlačnija. U mesu uzgojenih lososa je znatno manje omega-3 masnih kiselina koje su važne za zdravlje mozga i srca.
Stručnjaci su u uzgojenom lososu pronašli tragove polikloriranih bifenila (PCB) i žive. Zaključak je jednostavan: ribe koje dolaze na tanjure iz prirodnog okoliša nesumnjivo su zdravije.
Prerađeni mesni proizvodi
Mesne prerađevine kao što su paštete, hrenovke, kobasice, salame i slično su namirnice kojima je dodana golema količina soli i štetne kemikalije. Stručnjaci su u časopisu BMV Medicine objavili rezultate 13-godišnje studije u kojoj su sudjelovali stanovnici deset europskih zemalja.
Pokazalo se da je svaki 17. pojedinac koji konzumira dnevno više od 160 grama prerađenog mesa, ima za 44 posto povećan rizik od prerane smrti u usporedbi s onima koji su dnevno jeli najviše 20 grama ovih namirnica. Budući da mesne prerađevine sadrže i veliku količinu konzervansa kao što su nitrati, rezultati studije ne iznenađuju.
Kokice iz mikrovalne
Kokice su praktične jer ih samo trebate zagrijati u mikrovalnoj pećnici, ali zato nikako nisu dobre za zdravlje. U njima je previše kemikalija. Počevši od ambalaže kojoj je dodana perfluorooktanska kiselina (PFOA). To je ona ista koja je prisutna u teflonu i koju se povezuje s rizikom neplodnosti kod žena i povećanim rizikom od određenih oblika raka kod oba spola. Među njima su karcinom bubrega, mokraćnog mjehura, jetre, gušterače i testisa. Istina je da se i kokice razlikuju obzirom na proizvođača, no većini ovih proizvoda dodaje se ulje soje i konzervansi kao što je propil galat koji uzrokuje osip na koži. Žitarice koje se koriste za pripremu uglavnom su genetski modificirane.
Čips od krumpira
Čips od krumpira je izuzetan izum, ako zanemarimo sve negativne utjecaje na zdravlje. Prvo: sadrži puno masnoća i kalorija što dovodi do povećanja tjelesne težine. Prema časopisu New England Journal of Medicine, konzumiranje oko pola kilograma čipsa dnevno kroz dvije godine povećava tjelesnu težinu za kilogram. I drugo: većina njih sadrži transmasti koje potiču porast lošeg kolesterola u tijelu, te veliku količinu soli koja stimulira porast krvnog tlaka i ugrožava srce.
Hidrogenizirana ulja
Hidrogenizirana ulja zbog zvučnog naziva čine se privlačnima, ali s njima se povećava rizik od malignih bolesti i bolesti srca. Istina, esencijalne masne kiseline trebaju našem organizmu, ali da bi bile korisne moraju biti prirodnog izvora i nerafinirane, a masne ribe trebaju biti ulovljene u prirodnom okolišu.
Pečena, ukiseljena i dimljena hrana
Ovim se namirnicama dodaju nitrati u obliku konzervansa koji im produžavaju rok trajanja i čuvaju prirodnu boju. No, njihovom konzumacijom povećava se rizik od raka. Istodobno, dimljena hrana, tijekom proizvodnje apsorbira u dimu prisutan katran koji je kancerogen. Mesne prerađevine sadrže velike količine soli i nezdrave masti, što se odnosi i na druge slane grickalice koje su povezane s povećanim rizikom od raka na želucu i debelom crijevu.
Prerađeno bijelo brašno
Da bijelo brašno nije najbolji izbor za zdravlje, poznato je, ali vjerojatno ne znate zašto. Zato što se pretvaranjem zrna u bijelo brašno uništavaju sve hranjive tvari prisutne u žitu. Osim toga brašno za postizanje bjeline treba vrijeme, a proizvođači taj postupak ubrzavaju dodavanjem kemikalija među kojima su kalijev bromat, klor-dioksid, benzoil-peroksid ili plinoviti klor.
Namirnice od bijelog brašna u organizmu uzrokuju brzi porast šećera u krvi što uzrokuje otpornost na inzulin te povećani rizik za nastanak šećerne bolesti. Stoga su integralne žitarice, odnosno njihovo brašno bolji izbor.
Genetski modificirani organizmi
Proizvode označene kraticom GMO treba izbjegavati. To su organizmi koji su otporniji na bolesti, štetnike i omogućuju bolje prinose. Ali oni također imaju i svoje loše strane. Aprad Pusztai iz škotskog Instituta Rowett proveo je istraživanje na miševima i dokazao da životinje koje su bile hranjene isključivo ovim namirnicama već nakon deset dana imaju znatno oslabljen imunološki sustav, a istodobno je u njihovim organizmima otkriveno više predkanceroznih stanica. Njihova jetra i mozak također su bili manji.
I neke druge studije su pokazale da geni u genetski modificiranim organizmima negativno utječu na molekule DNK. Budući da su genetski modificirani organizmi danas praktički svugdje i da ih proizvođači nisu dužni deklarirati, gotovo je sigurno da ih konzumirate i sami, a da to ne znate.
Prerađeni šećer
Rafinirani šećer je poznat po tome što povećava razinu šećera u krvi pa tako i količinu inzulina što vodi prema šećernoj bolesti. To su dokazale brojne studije. Međutim, to nije njegova jedina negativna karakteristika. Njemački filozof i dobitnik Nobelove nagrade za psihologiju i medicinu, Otto Warburg, dokazao je da maligne stanice koriste šećer za rast i razvoj. Maligne stanice obožavaju šećer jer se lako apsorbira. Ovo je još jedan dobar razlog zbog kojeg medicinska struka savjetuje izbjegavanje rafiniranog šećera i namirnica koje ga sadrže.
Umjetni zaslađivači
Ako ste mislili da umjetni zaslađivači izvrsno nadomještaju šećer u zabludi ste. Mnogi dijabetičari ih koriste, ali studije pokazuju da je upravo zbog njih teže kontrolirati šećer u krvi, štoviše šećerna bolest se pogoršava. Umjetni zaslađivači u organizmu potiču želju za pravim šećerom, a time su posredno odgovorni za povećanje tjelesne težine, a neki od njih potiču stvaranje tumora, uključujući tumor na mozgu. Iako je njihova uporaba u prehrambenoj industriji dopuštena, najbolje ih je izbjegavati.
Sve što nosi oznaku 'dijetalno'
U pravilu se u hranu koja nosi oznaku 'dijetalno' dodaju umjetni zaslađivači poput aspartama. Takve namirnice negativno utječu na mozak i srce i mogu uzrokovati anomalije u razvoju nerođene djece. Često im je dodan šećer, umjetni okusi i bojila zbog manjeg sadržaja masnoće. Stoga, ove namirnice, iako vrlo ukusne, nisu i zdravije. Neke od njih su ugodne senzacije čija se potrošnja potiče, ali mogu izazvati i ovisnost koja se može usporediti s ovisnošću o kokainu. Prirodna hrana je ipak ključni korak prema zdravlju.
Konvencionalno proizvedeno voće i povrće
Voće i povrće iz konvencionalne proizvodnje puno je štetnih pesticida i herbicida, pa se tako između ostalog u njihovu uzgoju koriste antrazin, tiodikarbon, organofosfati i dušičnih gnojiva. Iako je uporaba antraksa u Europi zabranjena, ona je i dalje dopuštena u SAD-u. To je herbicid koji sprječava rast korova, ali ima iznimno negativan utjecaj na zdravlje a između ostalog, uzrokuje probleme u reproduktivnom sustavu i utječe na težinu novorođenčadi. U proizvodnji ove hrane dodaju se i hormoni i druge kemikalije koje potiču njihov rast. U 98 posto jabuka prisutnih na tržištu sadržani su razni pesticidi, a isto vrijedi i za 90 posto naranača, jagoda i grožđa. Iako je voće prije jela redovito pere, činjenica je da se svi štetni sastojci ne mogu ukloniti.
Alkohol
Četrnaestogodišnja studija koja je uključivala 200.000 žena otkrila je da pretjerivanje s alkoholom i do 30 posto povećava rizik od raka dojke u žena u postmenopauzi u usporedbi s onima koji ne uživaju alkohol.
Istina je da umjereno konzumiranje alkohola smanjuje rizik od bolesti srca i nekih drugih bolesti, dok prekomjerna konzumacija dovodi do mnogih problema, među ostalim povećava rizik za srčani infarkt, moždani udar i preranu smrt. Svjetska zdravstvena organizacija i Agencija za istraživanje raka upozoravaju da je alkohol jedan od vodećih uzroka raka usne šupljine, jednjaka, jetre, debelog crijeva i raka dojke. Dakle, neće vam škoditi čaša vina poslije obroka, ali vodite računa da ne pretjerate.
Crveno meso
Ako povremeno pojedete odrezak, ne brinite se. To nije loše. Naime, postoje dokazi da je meso životinja hranjenih na prirodnim pašnjacima i prirodnim sijenom ima zaštitni učinak na određene oblike raka i neophodno je da bi se osigurala optimalna količina željeza u krvi. S druge strane, dnevna konzumacija crvenog mesa može povećati smrtnost povezanu s rakom za 20 posto u žena i 22 posto kod muškaraca. Posebno stimulira razvoj karcinoma dojke, raka prostate i raka debelog crijeva, što je pokazalo istraživanje koje je obuhvatilo 150.000 osoba u dobi od 50 do 74 godine. Kod ljudi koji su konzumirali meso riba i peradi to nije bilo otkriveno.
Stručnjaci kažu da količina crvenog mesa ili mesnih proizvoda veća od 300 grama tjedno već predstavlja zdravstveni rizik, a količine iznad 500 grama tjedno su ozbiljan rizik. Stoga neka crveno meso bude na meniju za posebne prigode, a i tada odaberite meso životinja iz organskog uzgoja.