Dr. Gordana Karuza: Pacijenti s karcinomom pluća, nakon kemoterapije u Zadru, čekaju mjesecima na zračenje u bolnici u Splitu. To vrijeme je pogubno!

Nakon gotovo 40 godina radnog staža, od čega 32 na Odjelu pulmologije Opće bolnice Zadar, dr. Gordana Karuza je u srijedu odradila posljednji radni dan pred odlazak u mirovinu. Stekavši ogromno iskustvo u radu s pulmološkim pacijentima, dr. Karuza kaže da broj bolesnika s onkološkim plućnim dijagnozama izrazito raste posljednjih godina. Dr. Karuza je za naš portal progovorila o razlozima zbog kojih Zadar nužno mora nabaviti aparat za zračenje.

- Plućne maligne bolesti specifične su po podmuklosti, dugo se razvijaju bez simptoma, a kada čovjek osjeti određene teškoće k nama dolazi u uznapredovalom stadiju bolesti. To znači da dvije trećine dijagnosticiranih plućnih onkoloških bolesnika već ima metastaze po tijelu. Najčešće se kod njih provode obje terapije, znači kemoterapija i nakon toga zračenje, ali zračenje kasni jer je Split prekrcan! Pacijenti s karcinomom pluća, nakon što su primili kemoterapiju, čekaju i po nekoliko mjeseci na red za zračenje u bolnici u Splitu, što je katastrofa za kliničku sliku pacijenta. U praksi su u tom „međuprostoru“, dok čekaju termin za zračenje u Splitu, pacijenti kod nas često ponovno bili hospitalizirani zbog komplikacija i pogoršanog stanja. To je nedopustivo – kazala je dr. Gordana Karuza. Istaknula je da se u našim tekstovima, u kojima pišemo o potrebi kupnje linearnog akceleratora za Zadar, ističe da pacijenti iscrpljeni putuju na zračenje u Split, da je prijevoz sanitetom dugotrajan i naporan, da mnogi putuju u vlastitom aranžmanu, ali da ništa od toga za onkološke pacijente nije toliko pogubno koliko čekanje na termin za zračenje u Splitu.

- To je ono za što se svi skupa borimo: da pacijent ne čeka dugo na zračenje nakon kemoterapije. Kod plućnih tumora to je osobito važno jer se većina, kako sam navela, otkrivaju tek kada metastaziraju. Intenzivno liječenje tada ne trpi čekanje, a upravo nam se to događa. Ako ste pacijentu dali kemoterapiju i potom zračenje, drugi dio liječenja ne može čekati. Hitnost je ključna. Kupnja linearnog akceleratora je poanta cijele ove priče, dakle brzina kojom bi u Zadru onkološki pacijent bio zbrinut, liječen, da ne čeka put u Split. To bi rasteretilo i cijelu splitsku regiju, linearnih akceleratora u Hrvatskoj je malo – istaknula je dr. Karuza, koja se za kupnju ovog aparata bori i kroz Ligu protiv raka Zadar, u čijem radu sudjeluje 15 godina.

Luka Gerlanc/Cropix

Nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća „zapinje“ zbog pandemije, a upravo karcinom pluća je bolest koja se najčešće kasno dijagnosticira i preživljavanje je kod takvih bolesnika relativno kratko.

- Prevencija je nepušenje. Trebate znati da je pušenje uzrok 92 posto svih karcinoma pluća. Kampanje protiv pušenja moraju biti jače, zabrane rigoroznije. Žalosno je da se gotovo ništa nije postiglo u Hrvatskoj, grozim se koliko ljudi puši i ne mogu to razumjeti. Mala smo zemlja s ogromnim brojem oboljelih ljudi. Borba protiv pušenja nije samo borba protiv karcinoma pluća, to je borba za zrak, trebate vidjeti kako se pacijenti s KOPB-om bore za zrak na našem odjelu, za svaki udisaj. Ljudi vole reći da netko nikada nije pušio, a da je obolio od karcinoma pluća, točno je da ima i takvih, ali taj broj je zanemariv u odnosu na pušače – kazala je dr. Karuza. Dok ne zažive javnozdravstveni preventivni pregledi, dr. Gordana Karuza je poručila da se ne ignoriraju simptomi poput dugotrajnog kašlja, promuklosti, probadanja u prsima, pojave krvi u iskašljaju, te bolovi u grudnom košu koji „isijavaju“ prema ramenu ili vratu.

- Kad sam 1989. godine počela raditi na Odjelu pulmologije zadarske bolnice, hospitalizirani su u većini bili bolesnici s KOPB-om (kronična opstruktivna bolest pluća), teškim oblicima astme i tuberkulozni bolesnici. Sada dominiraju karcinomi pluća, po kojima smo na prvom mjestu u Hrvatskoj – kazala je dr. Karuza. Kako ni zadarska bolnica nema palijativnu skrb, i umirući pacijenti dospijevaju na Odjel pulmologije jer teške smetnje disanja zahtijevaju kisik i drugu pomoć koja se samo u bolnici može dobiti. Broj terminalnih bolesnika kod plućnih karcinoma je puno veći u odnosu na druge onkološke bolesnike, zaključila je dr. Karuza.

Uplatiti se može i preko QR kôda