Dan uoči prošle sjednice Gradskog vijeća, u utorak 15. rujna, na ovom smo mjestu objavili tekst o namjeri Grada Zadra da proda šest parcela na Dračevcu ukupne površine od 5000 kvadratnih metara. Kako je vrijednost zemljišta procijenjena na tri milijuna i 80 tisuća kuna, odluku o prodaji trebalo je donijeti Gradsko vijeće na sjednici idućeg dana. U tekstu smo objavili i izjavu žene koja je istog dana, u utorak, Općinskom sudu u Zadru podnijela „Prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na česticu zemlje 1698/658 k.o. Crno u naravi zemljište površine 970 metara kvadratnih”.
Na sjednici Gradskog vijeća u srijedu, zadnja točka Dnevnog reda o prodaji zemljišta na Dračevcu je povučena, a kao razlog je naveden podnesak kojeg je naša sugovornica dan ranije podnijela. Dok sud njega ne riješi, rečeno je, zemljište neće na prodaju.
Skoro mjesec i pol dana kasnije opet se nalazimo u sličnoj situaciji. Danas je utorak, a sutra je srijeda i nova sjednica Gradskog vijeća na kojoj se opet nalazi točka o prodaji 5000 kvadrata na Dračevcu, ali ovaj put u točki pod rednim brojem 18. Hoće li vijećnici sutra većinom glasova izglasati odluku o prodaji atraktivnih terena? Moguće da hoće. Znači li to da će tereni stvarno biti prodani? Malo teže. Evo zašto...
Ni tjedan dana od prošle sjednice, 22. rujna, Općinski sud je odbio prijedlog za upis vlasništva naše sugovornice. Prijedlog je bio podnesen ad hoc, više kao simboličan čin protivljenja prodaje zemljišta za kojeg ona vjeruje da treba pripasti njenoj obitelji, jer su njeni preci desetljećima bili u njegovom posjedu. Štoviše, pokojni otac je čak i počeo gradnju obiteljske kuće na njoj, a nakon njegove smrti ona je tražila od Grada Zadra u više navrata priliku da parcelu kupi po tržišnoj cijeni, ali unatoč obećanjima, do toga nikad nije došlo. Osim toga, podnesak nije sadržavao relevantne dokaze, bio je napisan rukom, pa sud nije imao drugog izbora nego takav prijedlog za uknjižbu odbiti.
No naša je sugovornica tako ipak kupila vrijeme. Dovoljno vremena da nove sjednice Gradskog vijeća, predmnijevajući ovakav rasplet, angažira odvjetnika koji je prije desetak dana u njeno ime podnio sudsku tužbu za utvrđivanje prava vlasništva. Tužbu je Općinski sud zaprimio i putem sustava e-spisa proslijedio u rad sutkinji Ivani Klišmanić, donedavnoj predsjednici Zemljišno-knjižnog odjela.
Istovremeno s pokretanjem parnice, odvjetnik je Zemljišno-knjižnom odjelu podnio i prijedlog za zabilježbu spora na spornoj parceli, odnosno upis plombe na zemljište. To se lijepo i vidi na ZK izvatku za sporno zemljište, u dijelu izvatka zaokruženom crvenom bojom. „Broj zadnjeg dnevnika” označava oznaku spisa, odnosno prijedlog upisa prava vlasništva kojeg je sud odbio, a ispod njega, kao „aktivna plomba”, broj je prijedloga za upis plombe temeljem podnesene tužbe.
Dok se ta plomba ne riješi, odnosno dok se parnica koju će voditi sutkinja Klišmanić pravomoćno ne okonča, Grad Zadar ne bi trebao raspolagati sa spornom parcelom na Dračevcu. Drugim riječima, pročelnik Tomislav Korona, kao predlagač točke o prodaji gradskog zemljišta, u srijedu će vrlo vjerojatno morati opet povući prijedlog o prodaji zemljišta s Dnevnog reda.
Nakon toga Grad Zadar naći će se pred izborom: hoće li svi sedam parcela na idućoj sjednici opet staviti na prodaju, pod uvjetom da budući kupac kupi i parceli u sudskom sporu, ili će spornu parcelu izuzeti i na prodaju staviti ostalih pet parcela, ukupne površine nešto veće od 4000 kvadrata. Postoji i treća opcija, da Grad Zadar zaustavi prodaju svih šest parcela dok se pokrenuta parnica pravomoćno ne okonča.
Koliko bi to moglo potrajati?
Prema nekoj uobičajenoj sudskoj praksi, parnice za utvrđivanja prava vlasništva do pravomoćnosti traju oko dvije i pol godine. Što znači da Grad Zadra očito neće uspjeti u svojoj namjeri da tako žurno proda atraktivno zemljište. I da će nepoznati, zainteresirani kupac, do druge prilike trebati pričekati još nekoliko godina, makar to bio i „onaj-čije-se-ime-ne-govori”...