Građani bijesni zbog poskupljenja nakon uvođenja eura: ‘Zaokruživanje je čista pljačka! Pazite, jedno jaje je 0,7 eura! Pet kuna!?‘

U nizu prevara koje su Hrvate zadesile kroz povijest, ova posljednja je vjerojatno najbesprizornija. I zove se – zaokruživanje.

Ako je kava 31. prosinca koštala 9 kuna – ili 1,19 prevedeno u eure – onda ona 1. siječnja ne bi trebala koštati 1,4 eura. I u tom “zaokruživanju” poskupjeti 17 posto. Pogotovo ne ako su građani za tu istu kavu prošle zime plaćali 7 i pol kuna. I ako je ona – poželjevši letjeti usporedo s inflacijom - već ovoga ljeta poskupila na 9 kuna. Odnosno za 20 posto.

Ista priča je i s kruhom, koji je sa 7 kuna u Staroj skočio na 1 euro u Novoj godini. Burek umjesto 12 kuna u nizu pekara danas košta 2 eura. Cigarete su na kioscima, također zbog “zaokruživanja” poskupile u prosjeku između 30 i 40 lipa.

Hitni sastanak

Jaja se na pojedinim mjestima prodaju za 0.7 eura po komadu. Ne čini vam se dovoljno astronomski? Riječ je, podsjetit ćemo, o astronomskoj cijeni od pet kuna. Za jedno jaje.

Ovakva “kreativna” matematika natjerala je u utorak ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića da na hitni sastanak sazove predstavnike trgovačkih lanaca okupljene u HUP-u i HGK. I da s tog sastanka izađe s jednom jedinom porukom: to vam neće proći.

- Dok kontinuirano pada cijena goriva, cijene u trgovačkim centrima rastu. Moramo jednom tome reći dosta. Vlada je u COVID krizi osigurala plaće radnicima, a trgovci u energetskoj krizi pokušavaju prevariti hrvatske građane – obrušio se na trgovačke lance ministar Filipović. Ostavivši pritom otvorenu mogućnost da se i u Hrvatskoj, kao što je to bio slučaj u Sloveniji, objavi crna lista trgovaca koji su zbog uvođenja eura povisili cijene.

Ministar Davor Filipović

Zeljko Puhovski/Cropix

- Prije su kukali kako će propasti, a ništa im se nije dogodilo. Ima prostora za snižavanje cijena, a ne za podizanje. Poručujem svima: neće zarađivati na našim građanima. Postupali smo u dobroj vjeri, nismo očekivali ovo.

Pitao sam ih da mi kažu tko je od njih pojeftinio proizvode nakon što su cijene goriva pale. Nitko nije odgovorio na to pitanje. Rekao sam im da je struja u Sloveniji 60 posto skuplja nego kod nas i pitao gdje je pojeftinjenje? Nisam dobio odgovor.

Očekujem da krenu smanjivati cijene, a ne stalno dizati. Dosta je te priče da je netko prije njih dizao da zadrži standard naših građana – zaključio je Filipović.

U tu je svrhu Državni inspektorat dobio izričiti nalog da krene u kontrolu cijena.

Gdje su institucije?

- Neki očito love u mutnom i Državni inspektorat će konačno morati početi raditi svoj posao. I pokazati svoje pravo lice. Neki energetsku krizu koriste da bi dizali cijene daleko više nego je potrebno.

Cijena nafte pada, a nitko nije spustio cijene. Da stvar po građane bude gora, poklopile su se dvije stvari: energetska kriza i uvođenje eura i tu se na žalost pojavio neograničen prostor za manipulaciju – kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Mladen Novosel, predsjednik najjače sindikalne središnjice u zemlji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Sindikalist Mladen Novosel

Goran Mehkek/Cropix/Cropix

- Gdje je tu Državni inspektorat, gdje su ostale institucije koje bi to trebale nadgledati? Gdje je ono slobodno tržište koje takve stvari uredi kada su normalna vremena u pitanju? Ali ovo nisu normalna vremena, pa građani i radnici, koji su ovdje zadnja karika, sve to najviše plaćaju – upozorava Novosel. I ocjenjuje da bi se neki pomaci mogli napraviti detektiranjem onih trgovina koje su euro iskoristile za poskupljenje svojih cijena.

U eurima je sve skuplje

Damjan Tadić/CROPIX

Damjan Tadic/Cropix

- Neka se zna tko je podigao cijene, neka završe na crnoj listi. To možda dovede do bojkota pojedinih prodavaonica ili trgovačkih lanac, pa bi se možda i oni zamislili – ističe Novosel. Što se pak tiče sindikata, oni i dalje traže povećanje plaća, jer u ovim uvjetima jedino to radnike može spasiti od pada životnog standarda.

Prof. dr. Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta podsjeća da se najveći skok cijena dogodio puno prije uvođenja eura. Te da je ono što se posljednjih dana događa u odnosu na to zapravo – zanemarivo.

Ekonomist Željko Garača

Bozidar Vukicevic/Cropix

Usporavanje inflacije

- Ova galama koja se digla nakon uvođenja eura dobrim je dijelom politički, ili bolje reći politikantski motivirana. To je sve jedna igra. U supermarketima se hvale da su pri zaokruživanju smanjivali cijene, no činjenica je da su i trgovci i ugostitelji iskoristili period visoke inflacije kako bi unaprijed dignuli cijene i rezervirali sebi dodatnu zaradu. Opća percepcija je bila da je inflacija visoka i nitko se nije obazirao kad bi negdje povećali cijene – ističe Garača.

Sada nas čeka usporavanje inflacije, a udio poskupljenja zbog uvođenja eura bi, prema procjeni ovog ekonomiste, ipak trebali biti zanemarivi.

- Sve procjene govore da eventualno jednokratni udar inflacije ne bi trebao biti veći od 0,5 posto. Mi se igramo s inflacijom od 13,5 posto – zaključuje Garača.

U HUP-ovoj Udruzi trgovine “neugodno su iznenađeni prijetnjama ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića koji je cijelu trgovinu, granu gospodarstva koja zapošljava gotovo 200 tisuća radnika, na sastanku proglasio nepoštenom”.

- Zakon o uvođenju eura vrlo je jasno definirao pravila pretvaranja cijena i u tome se nisu mogle dogoditi špekulacije od strane trgovaca. Po toj formuli vrlo je jasno definirano kako se cijene pretvaraju u euro s jasnom odredbo da se zadnja decimala može zaokruživati na gore ili dolje. Svi trgovci tu su formulu dosljedno provodili – tvrde u HUP-u.

Damjan Tadic/Cropix

Trgovci za sve krive - Ukrajinu

Ne prihvaćaju da cijeli sektor bude stigmatiziran te pozivaju nadležne da “kazne pojedince ako je negdje bilo prekršaja”. Pritom tvrde da su cijene u Hrvatskoj rasle, ali ne zbog uvođenja eura, nego zbog pandemije i rata u Ukrajini.

- Zato je kontinuirani rast cijena u trgovinama prisutan već oko godinu i pol dana zbog promjena cijena od strane proizvođača i distributera. Inflatorni učinak na cijene hrane u tom razdoblju je oko 20 posto. Naglašavaju da trgovci zadnjih godinu i pol nisu mijenjali marže. Upravo suprotno: one su odlukom Vlade RH smanjene na 1 ili 5 posto na dijelu proizvoda koji čine cca 10% ukupne prodaje.

Unatoč značajnom pritisku na dobavne cijene nije došlo do istovjetnog povećanja cijena na policama, dapače većina trgovaca je vlastitim naporima uspjela ublažiti takav udar na potrošače – zaključuju u HUP-u.

Ana Knežević

Neja Markicevic/Cropix/Cropix