StoryEditorOCM
4 kantunaTKO SE NIJE SKRIO...

Gradski pročelnici poveli medije u obilazak zadarskih skloništa: u slučaju nuklearnog rata Zadar ima samo dva atomska skloništa! Bili smo u jednom...

Piše Matea Magaš
3. ožujka 2022. - 15:54

Koliko bi se ljudi u slučaju nuklearne katastrofe moglo skloniti u zadarska skloništa?

Nedovoljno.

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio stavljanje nuklearnog arsenala u stanje visoke pripravnosti, u Hrvatskoj se odmah postavilo pitanje u kakvom su stanju atomska skloništa u najvećim gradovima, koliko ih je te postoje li protokoli za njihova korištenja. I Grad Zadar ”bacio se na posao” pa pročelnici Ivica Katić i Tomislav Korona od početka tjedna obilaze gradska skloništa, provjeravaju njihovo stanje i nadopunjavaju stari popis. Iako još uvijek u nevjerici, gradski su oci prijetnju nuklearnim oružjem shvatili ozbiljno, čemu svjedoče i pozivi uznemirenih Zadrana.

image
 gradski procelnici Ivica Katic i Tomislav Korona
 
Luka Gerlanc/Cropix

No, iz gradske uprave naglašavaju kako nitko ne želi dizanje panike i da cilj ovog obilaska nije unošenje nemira među građane.

Kako su uputili predstavnike medija, koji su zajedno s dvojicom pročelnika u četvrtak ujutro obišli nekoliko skloništa, dobar dio njih ustupljen je na upravljanje sportskim klubovima te su mnoga spojena na kanalizaciju i zbog toga su zapravo neupotrebljiva za nuklearnu katastrofu. Ipak, tvrde pročelnici, bila je to jednostavno dobra poslovna prilika, kako za Grad, jer se netko o tim skloništima brine, tako i za klubove i udruge koji su dobili potreban prostor za rad.

- Grad Zadar u svojoj evidenciji ima nekih 50-ak skloništa. Ono što je važno napomenuti jest da je 2015. godine stupio na snagu novi Zakon u sustavu civilne zaštite i tim je zakonom ukinuta obaveza jedinicama lokalne uprave za izgradnju i održavanje skloništa. Novi pravilnik koji je nakon toga stupio na snagu dopustio je gradovima da skloništa mogu davati u zakup pravnim osobama i raznim udrugama. Mi smo prema njemu i postupili te smatramo da je taj model najbolji i dugoodrživ jer se onda skloništa pravilno održavaju – naglasio je Katić.

image
 gradski procelnik Ivica Katic.
 
Luka Gerlanc/Cropix

Skloništa su do 2003. godine bila pod nadzorom Ministarstva unutarnjih poslova, a zatim su predana jedinicama lokalne samouprave. Kako nam je pojasnio pročelnik Korona, Grad svake godine odradi inspekcijski nadzor nad pojedinim skloništima, u kojima se, među ostalim, provjeravaju njihova statička svojstva.

Samo dva kata ispod poznatog trgovačkog centra na Relji nalazi se jedno od tri atomska skloništa koje Zadar ima. Veliko je 290 metara kvadratnih, ima svoj sustav ventilacije, dovod vode i struje, u vrlo je dobrom stanju te je spremno za prihvat većeg broja ljudi.

image
Gradski pročelnik Tomislav Korona
 
Luka Gerlanc/Cropix

- Ovo je sklonište izgrađeno 2003. godine, kada i centar, no prema projektu iz 80-ih godina, kad su i rađena najbolja skloništa. Statički je izvrsno riješeno, a uz to postoje i sve tehničke naprave da se ovdje može živjeti. Pitanje svih pitanja je hoće li se ono ikad upotrijebiti. Ja mislim, točnije iskreno se nadam, da do toga nikad neće doći – jasan je pročelnik Korona kojemu se iznimno dojmilo sklonište na Relji danas većim dijelom u funkciji skladišta. Tvrdi, za sada samo preventivno djeluju, osvježavaju spisak skloništa čiji se broj u gradu posljednjih godina nije značajnije mijenjao.

image
Luka Gerlanc/Cropix
image
 skloniste u neboderu na Bulevaru.
 
Luka Gerlanc/Cropix

- Nakon 80-ih godina, razne vojno-političke doktrine razmišljale su u smjeru da neće biti nuklearnog rata. Zadar nema puno skloništa, osobito atomskih. Ostalo su skloništa u višestambenim zgradama ili pak u bedemima na poluotoku – nadovezao se pročelnik Katić i zapravo sažeo cijelu situaciju oko gradskih skloništa.

Nakon skloništa na Relji, pročelnici su medije odveli i do obližnjeg skloništa župe Svetog Ivana na Relji, također građenog 80-tih godina, kad su izgrađeni i samostan i crkva. Tamo nas je dočekao župnik fra Jurica Galić koji je pojasnio kako je crkveno sklonište, za vrijeme Domovinskog rata, itekako poslužilo svrsi.

- Ovo sklonište ponajviše je poslužilo lokalnom stanovništvu, župljanima i članovima župne i samostanske zajednice. Mnogi vjernici koji i danas dolaze ovdje svjedoče kako je ovo sklonište spasilo mnoge živote. Danas ono služi kao ostava i za rekreaciju samostanske mladeži i mladih koji dolaze u crkvu – rekao je župnik naglasivši kako se nada da će tako i ostati.

I da nikome nikad neće trebati...

image
 gradski procelnici Tomislav Korona i Ivica Katic; fra Jurica Galic - zupnik u crkvi Sv. Ivana koja takodjer ima skloniste.
 
Luka Gerlanc/Cropix
Brojke i definicija

Prema dokumentu "Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća", iz 2014. godine, na prostoru Grada Zadra postoje 34 skloništa u stambenim zgradama (kapaciteta: 4750 osoba), 4 blokovska skloništa (kapaciteta 1200 osoba), 7 skloništa u ustanovama (kapaciteta 1150 osoba) i 3 skloništa pravnih osoba (kapaciteta 450 osoba). Pojam skloništa definiran je kao sredstva za kolektivnu zaštitu koja po svojoj funkcionalnosti konstrukciji i oblikovanju štiti ljude od pojedinih elementarnih nepogoda i raznovrsnih sredstava napada.

image
skloniste u neboderu na Bulevaru.
 
Luka Gerlanc/Cropix
23. prosinac 2024 07:44