Koliko bi se ljudi u slučaju nuklearne katastrofe moglo skloniti u zadarska skloništa?
Nedovoljno.
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio stavljanje nuklearnog arsenala u stanje visoke pripravnosti, u Hrvatskoj se odmah postavilo pitanje u kakvom su stanju atomska skloništa u najvećim gradovima, koliko ih je te postoje li protokoli za njihova korištenja. I Grad Zadar ”bacio se na posao” pa pročelnici Ivica Katić i Tomislav Korona od početka tjedna obilaze gradska skloništa, provjeravaju njihovo stanje i nadopunjavaju stari popis. Iako još uvijek u nevjerici, gradski su oci prijetnju nuklearnim oružjem shvatili ozbiljno, čemu svjedoče i pozivi uznemirenih Zadrana.
No, iz gradske uprave naglašavaju kako nitko ne želi dizanje panike i da cilj ovog obilaska nije unošenje nemira među građane.
Kako su uputili predstavnike medija, koji su zajedno s dvojicom pročelnika u četvrtak ujutro obišli nekoliko skloništa, dobar dio njih ustupljen je na upravljanje sportskim klubovima te su mnoga spojena na kanalizaciju i zbog toga su zapravo neupotrebljiva za nuklearnu katastrofu. Ipak, tvrde pročelnici, bila je to jednostavno dobra poslovna prilika, kako za Grad, jer se netko o tim skloništima brine, tako i za klubove i udruge koji su dobili potreban prostor za rad.
- Grad Zadar u svojoj evidenciji ima nekih 50-ak skloništa. Ono što je važno napomenuti jest da je 2015. godine stupio na snagu novi Zakon u sustavu civilne zaštite i tim je zakonom ukinuta obaveza jedinicama lokalne uprave za izgradnju i održavanje skloništa. Novi pravilnik koji je nakon toga stupio na snagu dopustio je gradovima da skloništa mogu davati u zakup pravnim osobama i raznim udrugama. Mi smo prema njemu i postupili te smatramo da je taj model najbolji i dugoodrživ jer se onda skloništa pravilno održavaju – naglasio je Katić.
Skloništa su do 2003. godine bila pod nadzorom Ministarstva unutarnjih poslova, a zatim su predana jedinicama lokalne samouprave. Kako nam je pojasnio pročelnik Korona, Grad svake godine odradi inspekcijski nadzor nad pojedinim skloništima, u kojima se, među ostalim, provjeravaju njihova statička svojstva.
Samo dva kata ispod poznatog trgovačkog centra na Relji nalazi se jedno od tri atomska skloništa koje Zadar ima. Veliko je 290 metara kvadratnih, ima svoj sustav ventilacije, dovod vode i struje, u vrlo je dobrom stanju te je spremno za prihvat većeg broja ljudi.
- Ovo je sklonište izgrađeno 2003. godine, kada i centar, no prema projektu iz 80-ih godina, kad su i rađena najbolja skloništa. Statički je izvrsno riješeno, a uz to postoje i sve tehničke naprave da se ovdje može živjeti. Pitanje svih pitanja je hoće li se ono ikad upotrijebiti. Ja mislim, točnije iskreno se nadam, da do toga nikad neće doći – jasan je pročelnik Korona kojemu se iznimno dojmilo sklonište na Relji danas većim dijelom u funkciji skladišta. Tvrdi, za sada samo preventivno djeluju, osvježavaju spisak skloništa čiji se broj u gradu posljednjih godina nije značajnije mijenjao.
- Nakon 80-ih godina, razne vojno-političke doktrine razmišljale su u smjeru da neće biti nuklearnog rata. Zadar nema puno skloništa, osobito atomskih. Ostalo su skloništa u višestambenim zgradama ili pak u bedemima na poluotoku – nadovezao se pročelnik Katić i zapravo sažeo cijelu situaciju oko gradskih skloništa.
Nakon skloništa na Relji, pročelnici su medije odveli i do obližnjeg skloništa župe Svetog Ivana na Relji, također građenog 80-tih godina, kad su izgrađeni i samostan i crkva. Tamo nas je dočekao župnik fra Jurica Galić koji je pojasnio kako je crkveno sklonište, za vrijeme Domovinskog rata, itekako poslužilo svrsi.
- Ovo sklonište ponajviše je poslužilo lokalnom stanovništvu, župljanima i članovima župne i samostanske zajednice. Mnogi vjernici koji i danas dolaze ovdje svjedoče kako je ovo sklonište spasilo mnoge živote. Danas ono služi kao ostava i za rekreaciju samostanske mladeži i mladih koji dolaze u crkvu – rekao je župnik naglasivši kako se nada da će tako i ostati.
I da nikome nikad neće trebati...
