Hoće li se u budućnosti naplaćivati?

Hoće li Grad Zadar uvesti besplatni Internet na području cijelog grada, ili barem povijesne jezgre, koja je najviše izložena turističkim posjetima. Pokrivenost besplatnim internetom u svijetu je postao standard usluge poglavito u turističkim destinacijama, no jedno pravilo ne postoji. Neki su gradove prekrili besplatnim internetom i to počeli naplaćivati, drugi ga nude besplatno, ali mu je brzina preslaba za veći broj korisnika. Gdje je u svemu tome Zadar?

Kada je Grad Zadar 2010. godine uveo besplatni gradski Internet (WiFi), jedina pristupna točka besplatnog pristupa globalnoj mreži bila je postavljena na Narodnom trgu. Danas, osam godina kasnije, na području Zadra postavljeno je ukupno 26 pristupnih točaka, od kojih se 21 nalazi na kopnenom području grada, dvije na otoku Molatu te po jedna na otocima Istu, Ižu i Silbi.

Kada promatramo Poluotoku, na besplatni gradski internet se možete "prikačiti" na Pozdravu Suncu i duž rive, na Forumu, tržnici, Narodnom trgu, Trgu pet bunara te na potezu od ulaza u Grad kod mosta pa sve do Arsenala, a uz to su pokrivene i sve glavne ulice te cijela Varoš. Besplatan WiFi dostupan je građanima i posjetiteljima i izvan Poluotoka i to na Branimiru te na području oko Gradske knjižnice, na Autobusnom kolodvoru, u uvali Jazine, na području uokolo City Gallerije na Relji, na ŠRC Višnjik (bivša vojarna Banina) te na Uskoku i Puntamici od Yachtinga do Bambooa. Na stranicama Grada Zadra može se pronaći da je na taj način s besplatnim WiFi-jem pokriveno oko 170 tisuća metara kvadratnih, ali koliko u prosjeku iznosi doseg pojedine pristupne točke, poglavito na otocima, nije potpuno jasno.

- Mreža se počela razvijati 2010. godine i sustav polako zastarijeva kako po pitanju sposobnosti da uslužuje sve veći broj sve zahtijevnijih korisnika, tako i po pitanju životnog vijeka elektroničkih komponenti. U ovoj godini planiramo izraditi Projekt rekonstrukcije, modernizacije i proširenja WiFi mreže Grada Zadra na temelju kojeg ćemo bazirati daljnji razvoj mreže, govori direktor Inovativnog Zadra, Alan Kociper, ističući kako ovisno od dinamike provedbe projekta planirane su manje rekonstrukcije i proširenja mreže u sklopu proračunskih sredstava.

Kociper navodi kako je od 2010. do danas u razvoj kompletnog sustava (26 pristupnih točaka i sustav za upravljanje mrežom) uloženo oko 600 tisuća kuna, što su vrlo skromna sredstva u usporedbi s nekim drugim gradovima, a ukupna planirana sredstva za ovu godinu iznose 200 tisuća kuna.

Glavna nit vodilja Grada prilikom postavljanja mreže bila je omogućiti građanima i posjetiteljima besplatan pristup internetu na posebno atraktivnim gradskim lokacijama gdje se okuplja veliki broj građana i turista. Kada promatramo tehnička karakteristike gradskog interneta, brzina surfanja je ograničena po korisniku na 4/4 Mbps, dok je ukupna trenutna brzina mreže prema internetu 500/500 Mbps. Laički objašnjeno, u pitanju je standardna minimalna brzina interneta, koja uvelike ovisi o broj korisnika, jer većim opterećenjem sustava dolazi do zagušenja i smanjenja brzine.

U nekim europskim metropolama gradska bežična mreža se plaća, a ima li Grad Zadar u planu naplatiti svoju uslugu turistima?

- Od početka je bežična mreža Grada Zadra besplatna i dostupna svim korisnicima kao što joj i samo ime SSID mreže kaže Grad_Zadar_free. Iz perspektive korisnika je to dobro, ali s druge strane i nije toliko dobro jer zbog velikog broja "zakačenih" korisnika, osobito u turističkoj sezoni, usluga ponekad može biti značajno degradirana. Postavlja se pitanje ima li smisla imati takav sustav ili ga barem kroz simboličnu naknadu „zaštititi“ od prevelikog broja korisnika, kako bi onima spojenim na njega osigurali kvalitetniju uslugu, objašnjava Kociper dodajući kako se o tom pitanju svakako treba razmisliti te će dosta ovisiti i o budućim ulaganjima u mrežu, izvorima financiranja i trošku budućeg održavanja. Zaključuje kako će u svakom slučaju, do značajnije rekonstrukcije i ulaganja u mrežu, WiFi pristup ostati besplatan.