Ima li nade da će se turizam oporaviti, koliko-toliko, već ove godine, što možemo očekivati u “postcovid” fazi?
O tim pitanjima razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Smiljanom Pivčević sa Sveučilišta u Splitu i prof. dr. sc. Ivanom Pavlić sa Sveučilišta u Dubrovniku.
- Dokle god postoje restriktivne mjere, koje su logične s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, a koje se odnose na prelaske državnih granica na području Europske unije, ne možemo ništa posebno očekivati po pitanju turizma.
U ovoj fazi “agonije”, svako putovanje koje nije usmjereno na povratak državljana u zemlju, zahtjeva stroge kontrole i složene procedure i skoro je nemoguće. “Rekonvalescentna” faza će prema UNWTO-u početi od srpnja, ako se ublaže mjere i zajamči sigurnost putnika. Glavnina turističkog prometa bit će domaći turisti i regionalna (europska) turistička potražnja.
Ova faza će ovisiti o epidemiološkoj situaciji zemlje odakle turisti dolaze, o epidemiološkim situacijama zemalja preko kojih turisti prelaze te o epidemiološkoj situaciji u željenom odredištu - kazala nam je prof. dr. sc. Ivana Pavlić s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.
Važnost promocije
Reći će nadalje kako će biti presudni diskrecijski dohodak koji je svima značajno smanjen, sigurnost, povjerenje i blizina tržišta. Preferirat će se bliža odredišta u koja se može doći automobilom. Javit će se potražnja za onim destinacijama u kojima su ispunjeni uvjeti sigurnosti.
- Važan kriterij će svakako biti osiguranje visoke razine higijenskih standarda, a naglasak će se staviti na zdravlje i održivi razvoj. Prednost za Republiku Hrvatsku je činjenica da je po pitanju sigurnosti prije krize rangirana visoko, a također i za vrijeme krize evidentirana je kao zemlja sa strogim mjerama za sigurnost stanovništva. Preferirat će se oblici turizma u kojima se može osigurati dostatna udaljenost. Prema tome, tražit će se kuće za odmor, kampovi, smještaj u manjim objektima i slabije naseljenim prostorima.
U ovoj fazi priliku mogu iskoristiti ruralni, kamping i glamping turizam u primorskom i u kontinentalnom dijelu Hrvatske te nautički turizam. Navedeni oblici turizma bi već sad trebali krenuti s promocijom, naglašavajući prednosti koje imaju u postojećoj situaciji - ističe prof. Pavlić, dodajući kako bi “povratna” faza, prema Institutu za turizam, trebala biti početkom 2021.
Ovisit će o uspostavljanju redovitih, izravnih zračnih veza unutar Europe i s ostalim svjetskim regijama te o porastu konkurencije na svjetskom turističkom tržištu.
Također pojašnjava kako se “razvojna” faza očekuje početkom 2022., a izravno će ovisiti o oporavku gospodarstava naših glavnih emitivnih tržišta. Potpuni oporavak i “uzlazna” faza će biti tek kad prestane bilo koji oblik ugroženosti od bolesti COVID-19, odnosno kad cjepivo postane dostupno svima jer će se tada sve restriktivne mjere povući.
- Problem hrvatskoga gospodarstva je visoka razina “ovisnosti” o “ogromnim dozama” turizma što se u postojećim uvjetima manifestira kao teška “apstinencijska” kriza. Pandemija COVID-19 uzrokovala je tešku gospodarsku krizu, ali isto tako nam je dala priliku za promjenu politike dosadašnjeg razvoja u kojem smo nesvjesno, ali doslovno “pilali” granu na kojoj sjedimo.
Multiplikativan učinak turizma se uopće nije manifestirao. Turizam se temeljio na uvozu čime se poticalo gospodarstvo drugih zemalja, a ignorirao potencijal vlastitog gospodarstva. Osim toga, u fazama koje nam slijede turizam se nikako ne bi trebao bazirati na uniformiranosti i masovnosti, nego na autohtonosti i održivosti - naglašava prof. Pavlić.
Pročelnica Katedre za turizam na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Smiljana Pivčević, kaže kako je ova prisilna “pauza u trci prema više” koju nam je priuštila pandemija, uz sve negativne aspekte, jedinstvena prilika za postavljanje razvoja turizma na “dugoročno stabilne noge” (pri tom će reći kako izraz “održiv” izbjegava jer drži da je, nažalost, otrcan od spominjanja, a minimalno primijenjen).
Kazuje nadalje kako razvojni model zasnovan na rastu dolazaka i noćenja (koji ne mogu rasti u beskonačno na ograničenim prostoru), rezultira brojnim negativnim učincima kao što su zagađenja, ograničenost resursa za lokalno stanovništvo, preopterećenost infrastrukture, rast cijena, gužve, nezadovoljstvo lokalnog stanovništva i dr.
- Ti problemi postaju sve brojniji i učestaliji, ali ih “guramo pod tepih” i uporno prikrivamo ekonomskim koristima. Međutim, koliko god zatvarali oči, kvrga na tepihu je sve veća te je Hrvatska posljednjih godina osvanula na vrhu nekoliko globalnih lista destinacija preopterećenih turizmom, uključujući onu Svjetske turističke organizacije, Komiteta za prijevoz i turizam Europskog parlamenta i industrijskih igrača npr. australskog turoperatora Interpid - pojašnjava prof. Pivčević, dodajući kako je većina ključnih dionika (turistički subjekti u i izvan destinacije, javni sektor, lokalno stanovništvo, gosti) usmjerena na kratkoročnu upotrebu i ostvarenje koristi od destinacijskih resursa (prirodnih, kulturnih, kulturno-povijesnih, infrastrukturnih,...) dok je odgovornost prema njihovu očuvanju na vrlo niskoj razini.
Nužnost resetiranja
- Paradoksalno, time dugoročno “pucamo sebi u nogu” jer turistički razvoj počiva upravo na raspoloživosti i kvaliteti, tj. očuvanosti tih resursa, koji su mahom javna dobra. Stoga je ključna uloga javnog sektora koji treba razviti sustav i mehanizme upravljanja resursima i razvojem.
Aktualna situacija s bolesti COVID-19 izvrstan je pokazatelj kako javni sektor isto može i zna. Država nije prepustila individualno ponašanje i širenje virusa slobodnoj volji i savjesti pojedinaca, nego je preuzela odgovornost upravljanja razvojem situacije.
Nekontrolirani razvoj turizma, kao i virusa, potencijalno može imati katastrofalne negativne posljedice, ali ne odmah, nego na duži rok. Zbog toga se to vrlo često ne percipira kao izvjesna mogućnost dok ne bude prekasno, resursi nepovratno uništeni i imidž destinacije poljuljan/uništen - kazuje prof. Pivčević.
- Resetiranje turizma na održive postavke zagovaraju brojni turistički stručnjaci diljem svijeta, hajdemo ih zbog svoje bolje budućnosti poslušati - naglašava prof. Pivčević.