Vir i Poličnik su u samom vrhu najuspješnijih općina na području Zadarske županije, ali ni u jednoj od njih ne postoji prirez niti ga aktualne općinske administracije uopće planiraju uvesti.
U istoj su situaciji i gradovi Obrovac i Nin.
- Ne planiramo uvoditi prirez jer smatramo da se ne radi o iznosima kojima bismo bitnije popunili općinski proračun, a kako to ljudima ipak nešto znači, takav bi potez bio kontraproduktivan. Za nas je najvažniji porez na promet nekretninama od kojega smo prošle godine imali 20 od ukupno 50 milijuna kuna prihoda i nema potrebe za uvođenje prireza kao novog nameta za naše građane - kaže Marino Radović, načelnik Vira.
Njegov kolega iz Poličnika još je rezolutniji:
- Niti imamo prirez, niti ćemo ga uvesti, barem dok sam ja na ovom mjestu - najavljuje tamošnji načelnik Davor Lončar.
Ako postoji jedinica lokalne samouprave na području Zadarske županije u kojoj nakon Vladine najave o ukidanju prireza postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost, onda je to svakako Grad Zadar.
Prošle godine u gradski je proračun zbog 12 posto prireza ušlo čak 28 milijuna kuna.
- Koliko sam vidio, planira se jedinicama lokalne samouprave prepustiti određivanje stopa poreza na dohodak. Čini mi se da to nije dobro rješenje, jer bi došlo do razlika u poreznoj opterećenosti građana od grada do grada ili od općine do općine, ali i do manipulacija, jer bi ljudi počeli prijavljivati prebivališta tamo gdje je stopa poreza manja ili uopće ne postoji. A u konačnici, teoretski je moguće da neke JLS i podignu postojeću stopu - kaže gradski pročelnik za financije Ivan Mijolović uvjeren da bi središnja država, kao i dosada, sve ovlasti trebala zadržati u svojim rukama.
Mijolović skreće pažnju i na prijašnju praksu s izmjenama poreznih stopa.
- U dosadašnjim preraspodjelama poreza na dohodak uvijek su bila predviđena neka kompenzacijska sredstva kojima su gradovi „nadomirivali” razliku u prihodima, pa se nadam da će tako biti i ovog puta. Ne bude li tako, treba očekivati rast cijena nekih komunalnih usluga i žestoku racionalizaciju na rashodovnoj strani proračuna, zaključuje Mijolović podsjećajući da dosada prirez nisu plaćale najugroženije skupine stanovništva.
U gradskoj administraciji eventualni „manjak” od 28 milijuna kuna vole prevesti kao tri vrtića manje, iz čega je jasno da nisu baš oduševljeni najavom Vlade o ukidanju prireza. S druge strane, medijski analitičari su već izračunali da bi ukidanjem prireza od 12 posto "prosječni” Zadranin na plaći mogao dobiti 16,48 eura više, a roditelj s dvoje djece dodatnih 8,52 eura, što zaista nisu sredstva zbog kojih bi netko mogao prijeći granicu siromaštva.
Najava premijera Andreja Plenkovića će najžešći udar izazvati u najvećim hrvatskim gradovima, ali u Zagrebu, Rijeci i Splitu na vlasti nije HDZ, pa priča o ukidanju prireza ima i svoju političku dimenziju. Gradonačelnici već najavljuju drastična poskupljenja komunalnih i javnih usluga i to do razine na kojoj građanima prethodno opraštanje prireza ne bi značilo skoro ništa, jer ne bi uspjeli amortizirati poskupljenja.
Tako se ukidanje prireza može tretirati kao jeftina demagoška i populistička priča u kojoj bi se bijes javnosti usmjerio prema lokalnim, ali ne i središnjim vlastima.
Svojedobno je predsjednik zadarskog Gradskog vijeća Marko Vučetić najavljivao inicijativu za ukidanje prireza, što je u HDZ-u dočekano kao još jedan neodgovoran i avanturistički udar na Grad i gradske financije. Ali, HDZ-ova izvršna vlast sada je, kada isti prijedlog dolazi od njihovog stranačkog vođe, puno mirnija i odjednom ukidanje prireza više nije ni kolaps ni Armagedon kojega Zadar ne bi preživio, već se u naknadnim postupcima Vlade očekuje neko spasonosno rješenje.