Je li odluka o spajanju Prekršajnog i Kaznenog odjela bila opravdana? Zašto je gotovo 2000 prekršajnih predmeta iz Zadra prebačeno u Split i jesu li oni razlog što je broj prekršajnih predmeta na sudu u Zadru danas u plusu? Zašto je Željko Đerđ, predsjednik Županijskog suda, prošlog petka pred kolegama sucima rekao da je pogriješio kad je Mariju Pešiću, predsjedniku Općinskog suda, dozvolio da ukine Prekršajni odjel i od 1. siječnja 2022. formira novi Kazneno-prekršajni odjel?
Kako bi mogli donekle ponuditi odgovore na ova pitanja, potrebno se vratiti na kraj 2021. kada je novi predsjednik Mario Pešić predložio Godišnji raspored poslova za 2022. godinu. Jedan od ključnih elemenata njegovog poslovnika bila je ”reformska” odluka o ukidanju Prekršajnog odjel s osam sudaca i pripajanje Kaznenom odjelu, tako da prekršajne suce prebaci na Parnični odjel.
Nakon toga je, kao što je poznato, nastala pobuna: nekoliko prekršajnih suca iznijelo je prigovore na Pešićev GRP, a kada ih je predsjednik Đerđ odbio, četvero ih je otišlo u prijevremenu mirovinu. Zadarski je sud tako, kažu jedini u Hrvatskoj, ostao bez prekršajnih sudaca. Zapravo jedina sutkinja koja je ostala na prekršajnim predmetima nakon pripajanja, zajedno sa sedam sudskih savjetnika, Lorinda Tolić, krajem prošle godine otišla je u mirovinu.
Prekršajne predmete je u rad tako dobilo pet kaznenih sudaca i statistika se u zadnje dvije godine drastično poboljšala, dapače, iz kroničnog minusa završila je u debelom plusu.
Naime, prije spajanja 2020. godine na Prekršajnom je odjelu bilo 4265 neriješenih predmeta više u odnosu na broj primljenih, a prošla godina završila je u plusu od 1195 riješenih predmeta. Kako je do toga došlo?
Ključna je činjenica da je u lipnju prošle godine iz Zadra u Split prebačeno 1994 prekršajna predmeta. Zašto?
- Sukladno čl. 11. st. 1 i 2 Zakona o sudovima zbog preopterećenosti Općinskog suda u Zadru velikim brojem prekršajnih predmeta i radi zaštite prava stranaka na suđenje u razumnom roku, na prijedlog predsjednika Marija Pešića a temeljem odluke predsjednika Visokog prekršajnog suda, u lipnju ove godine 1.994 prekršajna predmeta Općinskog suda ustupljeno je manje opterećenom sudu, u konkretnom slučaju Općinskom prekršajnom sudu u Splitu – navodi se u odgovoru iz ureda predsjednika Općinskog suda te se ističe da je „u navedeno vrijeme ovaj sud imao ukupno nešto malo manje od 13.000 neriješenih prekršajnih predmeta dok ih u ovom trenutku ima 9.810”.
Ispada dakle da je od lipnja do kraja prošle godine riješeno 3.190 predmeta, no ni to nije baš onako kako se čini.
Naime, iz Pešićevog odgovora doznajemo da je Prekršajni odjel u 2020. godini, kada je u kolovozu on preuzeo dužnost predsjednika, imao uvjerljivo najnegativniji rezultat od svih odjela Općinskog suda. Prekršajni odjel, s osam sudaca, imao je zaostatak od -4.265 predmeta, odnosno toliko je predmeta manje riješio nego primio u toj godini. Zaostatak je međutim u 2021. godini smanjen na -1.682 predmeta da bi 2022. godine zaostatak bio potpuno saniran te početkom 2023. iznosi +1.195 predmeta. Toliko je predmeta sud više riješio nego primio u 2022., međutim, u taj pozitivan rezultat nisu uračunati spisi delegirani u Split. Da su oni ostali u Zadru, rezultat ne bi pozitivan, nego negativan za 799 neriješenih predmeta!
No kako je 1994 predmeta delegirano u Split oni se više ne vode u statistici zadarskog, nego Općinskog prekršajnog suda u Splitu, pa Pešić s pravom može istaknuti da je njegova ”reforma” bila učinkovita.
- Iz prethodno navedenog je evidentan napredak ovog suda koji je u dvije godine po ovom kriteriju, isključivo svojim snagama, smanjio zaostatak od početnih -4.265 prekršajnih predmeta do trenutnih +1.195 prekršajnih predmeta kao što je evidentno i da je do prestanka višegodišnjeg povećanja zaostataka na prekršajnim predmetima došlo tek ove godine upravo zbog novog rasporeda poslova ovog suda za 2022. godinu kojim se zaostaci ove godine prvi put nisu nastavili povećavati nego su se isti štoviše, ove godine, prvi put počeli i smanjivati – ističe predsjednik Općinskog suda.
Pešić je tako riješio problem s prekršajnim predmetima, odjel je pripojio, suce prebacio u novi odjel, odnosno otjerao u privremenu mirovinu, a višak predmeta prebacio na manje opterećeni sud u Splitu i sebe tako pretvorio u predsjednika suda s uspješnim radnim rezultatima.
No takva matematika ima i svoju cijenu o kojoj smo zadnjih dana pisali: nezadovoljstvo među sucima i sudskim službenicima, nezadovoljstvo među bivšim prekršajnim sucima, nezadovoljstvo među kaznenim sucima, nezadovoljstvo među odvjetnicima, nezadovoljstvo među strankama...
- Jesu li oni normalni, što nam to rade - javio nam se jedan naš čitatelj čiji je predmet iz Zadra završio u Splitu. - Zašto ja, umirovljenik, moram sada iz Zadra putovati u Split na ročišta, zbog narušavanja javnog reda i mira, jer sam vikao na susjeda...
Naime, zbog prekršaja od nekoliko stotina kuna, ljudi primjerice s Ista, Sali ili Nina, sada moraju putovati na ročišta u Split, zajedno sa svojim odvjetnicima, svjedocima, vještacima... Kako je riječ o delegiranim predmetima, odobrenima od strane predsjednika Visokog prekršajnog suda, sve troškove takvih postupaka pokriva državni proračun. Dakle ne samo oštećenici, nego i počinitelji te njihovi odvjetnici, svjedoci i vještaci, imaju pravo na naknadu putnih troškova (autocesta, gorivo, autobus, smještaj...) iz državnog proračuna.
Koliko će takvo prebacivanje poskupjeti troškove sudskih postupaka, predsjednik Pešić nam nije odgovorio, kao ni na pitanje kolika je vrijednost prekršajnih postupaka koji su prebačeni u Split.
- Nije nam poznato da li je u ustupljenim predmetima uopće nastao trošak s obzirom na mogućnost slanja pisane obrane poštom u prekršajnim predmetima a ako je u pojedinim predmetima i nastao isti se sukladno čl. 11. st. 3 do 6. Zakona o sudovima isplaćuje isključivo iz sredstava državnog proračuna.
Napominje se da je na identičan način i iz istih razloga ove godine odlučeno i za dio prekršajnih predmeta Općinskog suda u Šibeniku koji su također ustupljeni manje opterećenom Općinskom prekršajnom sudu u Splitu a navedeni ustupi predmeta su određivani i kod drugih preopterećenih sudova u Republici Hrvatskoj – navodi Pešić.
Naime, realno je očekivati da će za prekršajne predmete na vrijednosti stotinjak kuna, država ovisno o broju ročišta morati potrošiti desetak tisuća kuna, samo na ime putnih troškova. Je li to racionalno? Sigurno da nije, ali što predsjednika suda, po zakonu inače državnog dužnosnika, briga što građani moraju dodatno plaćati njegovu kombinatoriku, ako ga ona statistički prikazuje uspješnijim nego što uistinu jest? Pravda je eto dostižna, ali zato nimalo jeftina.
- S obzirom na to da su dakle tek 2022. godine zaostaci ovog suda na prekršajnim predmetima po kriteriju primljeno/riješeno prvi put nakon više godina potpuno sanirani (od –4.265 predmeta u 2020. do +1459 predmeta u 2022.) te su se štoviše prvi puta 2022. godine počeli i smanjivati, to se pokazala evidentnom opravdanost promjene organizacije rada utvrđene Godišnjim rasporedom poslova Općinskog suda u Zadru za 2022. godinu koja je i dovela do navedenog značajnog napretka – zaključuje predsjednik Općinskog suda.
Zašto se Željko Đerđ onda kaje?