- Ako kao slobodan čovjek ne mogu raditi u Hrvatskoj, ako mi država to ne može osigurati, a država mi je, uz EU, osigurala financiranje projekta, onda neka me ubiju! Ako u svojoj zemlji ne mogu po zakonu raditi ono što želim kao slobodan čovjek, evo, što čekate... Ostvarite svoje prijetnje! - govori nam Marin Medić, vlasnik tvrtke Bio svijet iz Neviđana na otoku Pašmanu, koja od veljače ove godine pokušava iznad Bibinja posaditi ekološku plantažu rogača. Prvu, jedinu i najveću plantažu komiškog rogača u Hrvatskoj s preko 4000 stabala na 47 hektara površine.
Namjerno kažemo da "pokušava posaditi plantažu" jer zadnjih sedam mjeseci Medićev se poduzetnički pothvat pretvorio u noćnu moru. Počelo je s fizičkim napadom prosvjednika iz Bibinja na njega i otvorenim prijetnjama da će ga zaklati, a završilo je (za sada?) u nedjelju navečer, kad je nepoznati počinitelj zapalio traktor izvođača radova vrijedan 300 tisuća eura kojim sijeku borovu šumu na brdu Sasavac iznad mjesta, gdje bi trebala niknuti plantaža.
- I sami znate da ovo nije prvi put da nas se fizički pokušava zaustaviti u našem poslu. Kad smo krenuli s pripremom terena u veljači dva dana su nas dočekivali mještani iz Bibinja, mene su fizički napali, prijetili mi da će me zaklati i ubiti. Nisam mogao vjerovati! Nikad nisam vidio takav bijes, jal i mržnju. Onda se u cijeli slučaj uključila Općina, načelnik Bruno Bugarija, koji se još 2015. usuglasio s našim planovima i dao nam zeleno svjetlo za sve što radimo. No kad su došli mještani na dan početak radova naglo je promijenio ploču i stao na njihovu stranu. Iako je on agronom i dobro zna što mi i zašto radimo. Štoviše, Općina od tada pokušava na sve načine onemogućiti radove. Prvo su govorili da će sječa borova ugušti Bibinje od prašine iz obližnjeg kamenoloma, a sada nam na gradilište šalju komunalne redare koji legitimiraju radnike! Pa to u ovoj zemlji može samo policija i carina, a ne neki komunalni redar! Onda su tražili privremenu mjeru zabrane raspolaganja zemljištem što im je sud glatko odbio jer Općina za tako nešto nema nikakavu pravnu osnovu. Naime, sve što radimo radimo na privatnom zemljištu u vlasništvu benediktinskog Samostana sv. Marije iz Zadra s kojim smo sklopili ugovor o koncesiji na 18 godina. I svi zahvati koji se provode, svaki čavao, svaki komad žice, kao i cijeli projekt, uredno se vodi prema izdanim dozvolama od strane institucija Republike Hrvatske. Policija je ne znam ni sam koliko puta dolazila po raznoraznim prijavama, ali ništa nije pronašla niti može pronaći. Uvijek su bili korektni i rekli: sve je po zakonu, sve je po papirima. Gotovo 30 kamiona komunalnog smeća i krupnog otpada smo odvezli iz te šume, ali nikoga nije briga za te divlje deponije. Kad bi mi bilo koje državno tijelo izdalo zabranu radova, istog trena zaustavit ćemo radove i napustiti projekt. A do tada - neću odustati! Neće odustati ni izvođač radova kojem je zapaljen stroj, a neću ni ja! - odlučan je Medić koji najnoviju situaciju sa zapaljenim radnim strojem teško proživljava.
- Znate što me najviše čudi? Što nitko u javnosti, od općinskih vlasti do opozicije, nitko ne osuđuje paljenje traktora! Svima je normalno da se nasiljem pokušavaju spriječiti ljudi koji rade po zakonima ove države i koji žele dobro za sebe i sredinu u kojoj nešto stvaraju. Svi šute! To mi je nevjerojatno – rezigniran je vlasnik Bio svijeta, trgovine ekološke hrane i proizvoda, s dva prodajna mjesta u Zadru. Plantažu rogača naumio je posaditi kada je shvatio da se preko 90 posto rogača u Hrvatskoj uzvozi iako je autohtona mediteranska biljka vrlo iskoristiva u prizvodnji hrane začina i drugih prehrambenih pripravaka. Primjerice, od sjemenki rogača, koje su nekada služile kao mjera za čistoću zlata i dijamanata (1 sjemenka = 1 gram, karat), rade se prirodni zgušnjivači. Cijelu godišnju prozvodnju plantaže namjerava izvoziti ili prerađivati za potrebe domaćeg tržišta. Rogač je, kaže, nezasluženo zapuštena biljka u odnosu na maslinu i bajamu, i želio ju je revitalizirati.
- Godinama sam pokušavao dobiti u najam državno zemljište, ali to je bila nemoguća misija. Onda sam čuo da na području Bibinja Samostan sv. Marije ima velike površine poljoprivrednog zemljišta. Napisao sam im pismo i časna majka me pozvala na sastanak. Objasnio sam im da se želim baviti ekološkom poljoprivredom, prezentirao sam im projekt i planove i one su moju ponudu prihvatile. Nakon toga smo u dva navrata odlazili u Općinu Bibinje na razgovor s načelnikom Bugarijom koji je sve naše projekte i planove podržao. Potom smo projekt prijavili za financiranje iz EU sredstava. Ukupna vrijednost projekta, od pripreme zemljišta do sadnje i navodnjavanja plantaže, iznosi oko 9 milijuna kuna. Mi smo na natječaju dobili bespovratnih 8,3 milijuna kuna, od toga 85 posto iz EU fondova, a 15 posto od države. Svatko tko se ikada natjecao na sredstva iz EU fondova dobro zna da natječaj ne možete dobiti ako vam nedostaje jedan zarez, a kamo li sve potrebe dozvole i suglasnosti, od Ministarstva zaštite okoliša, Zadarske županije do Općine Bibinje – navodi Medić ističući da se površina na kojoj planira gradnju plantaže nalazi unutar obuhvata prostornog plana Općine Bibinje kao gospodarsko šumsko zemljište, dok je katastarska namjena zemljišta poljoprivredna.
- Sve je to samonikla šuma alepskog bora. Preko 90 posto stabala staro je pet-šest godina. No Općina to više ne želi prihvatit, sad je namjerila izmijeniti planske uvjete, čak su htjeli i katastarsku kulturu mijenjati, ali to ne mogu oni nego samo vlasnik. A i da promijene uvjete iz plana, za što trebaju prvo izmijeniti županijski plan, borovi će ostati u privatnom vlasništvi i s njima će raspolagati vlasnik, a ne Hrvatske šume - objašnjava Medić na kojeg se dodatno svakodnevno vrši pritisak i putem nekih lokalnih medija i društvenih mreža. Velika količina namjerno plasiranih dezinformacija u kombinaciji s neznanjem stvorila je, smatra, eksplozivnu atmosferu hajke u kojem je nekome zapaliti radni stroj normalna stvar.
- Zašto mi se to događa? Ne znam. Kada bih znao možda bih pokušao problem riješiti. Nikome ništa nisam uzeo, ništa nisam nezakonito napravio. Samo želim nešto pozitivno napraviti za sebe i sredinu, jer će sutra na toj plantaži biti 20-ak radnih mjesta. Mislio sam u blizini plantaže podići i prozvodni pogon, jer u industrijskoj zoni u susjedstvu imamo 10 tisuća kvadrata, ali ne pada mi to više na pamet. Možda je sve zato što nisam Bibinjac, možda zato što sam netko tko se ne miri s tim da nam poljoprivredna zemljišta moraju ostati zapuštena... Ali što god bio motiv, poručujem im: neću odustati!
Na mjestu buće plantaže prokrčeno je oko 10 hektara borove šume. Radovi bi mogli potrajeti još pet mjeseci, a od početka rujna osiguravaju iz zaštitari iz Klemm Securityja. Marinu Mediću je sugerirano da se ne pojavljuje u Bibinjama jer bi se to moglo shvatiti kao – provokaciju.
Načelnik Bugarija: Ako su Bibinjci protiv i ja sam protiv!
Kad smo u veljači pitali načelnika Bruna Bugariju zašto je Općina dala pozitivno mišljenje na projekt sadnje nasada rogača na Sasavcu, a sada se protivi, što je vidljivo iz rješenja Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije od 11. prosinca 2015., kojim je tvrtki "Bio svijet" dano pozitivno rješenje za namjeravani zahvat u Bibinjama, odnosno na njihov elaborat o procjeni potrebe izrade studije utjecaja na okoliš, rekao nam je da mu "nije poznato da je Općina dala ikakvu svoju suglasnost. Puno toga sam ja potpisao, svaki dan nešto potpisujem. Ali ako je to tako, ne treba bježati od istine".
Na naš upit zašto onda to nije objasnio prosvjednicima, odgovorio je da "Općina ne stoji iza organizatora prosvjeda, niti znam tko ih je organizirao. Ali ja kao načelnik kojeg je narod izabrao moram stati iza ljudi koji prosvjeduju. Kad vam dođe 500 nezadovoljnih ljudi, ja kao načelnik ne mogu ići protiv njih, nego moram stati iza njih jer su me oni izabrali. Kao načelnik, moram prihvatiti želje ljudi i moram stati iza njih. Nema veze što ja nisam protiv. Ako su oni protiv, i ja sam protiv."
Plantažu smanjili za zeleni pojas zbog kamenoloma
U Rješenju koje je dobila tvrtka "Bio svijet" od nadležnog ureda Zadarske županije, među ostalim, stoji: "Općina Bibinje je dostavila mišljenje u kojem se navodi da je mišljenja kako treba ostaviti zaštitni pojas postojeće borove šume počevši od k.č.zem. 177/109 k.o. Bibinje, te oko mjesnog groblja u širini minimalno 50 metara i 10 metara prema k.č.zem. 177/70 k.o. Bibinje do servisnog puta za dalekovode. Uvidom u novi Elaborat ovo tijelo nalazi da je navedenim zahtjevima Općine Bibinje udovoljeno budući je obuhvat zahvata smanjen na 47,69 hektara, odnosno uz mjesno groblje i sjevernu stranu nasada ostavljen traženi zaštitni pojas."
- Time smo ispunili sve zahtjeve Općine i za taj zeleni pojas smanjili površinu plantaže kako bi "zid borova" spriječio da kamena prašina iz obližnjeg kamenoloma dolazi do mjesta, kaže Medić.