Mati u gladnoći išće od Bukovčanca za kapot i veštid 25 kg kukuruza. Ovi, ka nudi 20 kg frmente i garanciju do uskrsnuća...

Pisati u današnje vrime o kukuruzu, ka ćutin niki rebaltun svita, a najskoli ka da se rat i kukuruz kumpatu, da su ka ćo mi, ćo ti, ka da su rod, kumpari od krizme, santuli od prve napovidi, svati na piru...

A lipo je reka Mate, ovi od pokojnoga Šanta, i pokojne matere Danice: „Jebenti, e neću u beštimu radi kruha, ma i merita kruh i od ciloga svita ako nimaš di kupiti štrucu od frmintuna, oli rečeno po vlaški: vrmente, oli rečeno po gospojski: kukuruzni kruh.“
I, oli nan je jopet u kope, oli u špade, oli jopet do žrvnja, pa črpnja puna kukuruza od dva, tri kila, more i vela zdila, pa ala vrti, pa u ćakule dvi, tri ure, pa baciti šaku dvi kukuruza na komin, u živi lug, onda lipo oteto pod zubi, melješ tajnovito iz taške ono ukradeno od pokojne Mike šaku dvi, činiš se žegando, ogovaraš merikanski hrmintun u komu nima ni liposti ni kriposti, a daž ti čini gušti u vrimenu brez letrke, sve lišo, sve u motu, sve osim gladi…

Rodica Anka

Jerbo, u sadašnje vrime tuka te lipo do Relje za dojti do čiste kukuruzne štruce, a gušt ti čini klasti bokun u usta i ti marširaš u hodu, žuti se štruca ispod pazuha, čini griculi, naročito starijemu svitu, e sića njih kruh na rat, posliratno stanje, a depoštivo kad se kukuruz ni prodava za pineze, e, je, ma samo za dolari, i za prominu: veštid, merikanski kapot, klobuk, postoli sa duplin đonom, anke i za medicinu od sladkorja ka liči i gladnoću, i rematizmu. Da tabak? Da španjulet?

Bože lipote: ženi se mladić posli rata, ala za kumpara čovika ki se je vrnu iz Merike. Maršira mladoženja do crikve u škuromodrin veštidu, kravata, batudu od postoli jedino šuperiva borbena pisma i friški kruh od bodulskog žrvnja, vunj bodulske krušne peći ćuti anke i sv. Mihovil.

Rat, a u ratu srića. Ako te je dopalo veslati do Dugog Otoka, e, di su Englezi dovozili bilu bilcatu muku (brašno) i drugu hranu za partizane. Dali bi nam uz obid po fetu, dvi biloga kruha. Jenu pojisti, drugu fetu nositi na Iž. Anke, bilo je onih ki bi obe feta donili doma. E, guštaš u obilanciji.

I bila rodica Anka na partizanskoj vezi, borati, član komiteta. I nosi Anka obe fete, drži ih poviše glave, ruke liču na križ, stupa na Koledišću, a puk Iža, čini špalir, a mi svi tuti-kvanti tučemo se po prsima, činimo škerac kad ćemo se najisti biloga kruha.
Mi dica, nas četvoro, mati i teta, a ćaća u Meriki. Bravo, duperali smo i četiri ovce. Srića, ako bi me koji od vlasnika mriže-migavice zva u gajetu, vesla radi, i kroka, i potezati mrižu-migavicu. Bogati. Imali smo za dan, dva i tri dneva par kila ribe. Brus i rozi ćaćini gladnoći...

I ča: Gre puk Iža u gajeti na vesla do Biograda minjati za ulje i veštide, postole, kapoti od pokojnih iz Merike za frmentu, za žito, krumpir, sočivo… Moja mati ponila u Biograd novi, gospojski ćaćin kapot, veštid od kriks-marine, od pokojne Austro-Ugarske, postoli na dupli đon… Krcata gajeta na četr' vesla. I pivaju boduli, ka ćutu 'Meriku. U Biogradu kari na pazaru, sve gladno, boso, vojska od Dojčlanda, pa od Kroišen, pa dragovoljci, ka škarti od Bukovice, po' Evrope, do Drine, i još, i još, a brižan puk u gladnoći, sve boso, golo… I pazar gol, sve lišo. Pa, ala štovane matere na noge lipo do Benkovca, ka tamo je bogatiji pazar, siti živalj, partizani na Velebitu u postu i nemrsu pivaju, i još dalje… Da trgovina: jad i čemer… I sve u molitvi, u nadi uskrsnuća nebeskog.

Sve tuto-lišo

Mati u gladnoći išće od Bukovčanca za kapot i veštid 25 kg kukuruza. Ovi, ka nudi 20 kg frmente i garanciju do uskrsnuća – Amerikano of Bukovica. Pa oš', pa neš', pa jopet oš', paaa… siti u njente, sve tuto-lišo, i vražje.

Okrene se moja mati malo livo, pa malo desno, pa oš', pa jok…Zagleda se mati u drvenu dasku na pazaru, ka klupa od trgovine, išće pogledom na svoj banak, išće svoj kaput, išće veštid, nima postola za u nedilju na misu kantanu, ćaćine postole od mise na sv. Ivana… Nariče moja mati, i proklinje moja mati, i materine suze išću, i išće mati Marija kako ju četvoro dice vidu od Koledišća u gajeti za veslom, pa kako joj dica pivaju, e, sita joj dica, njeva dica u sitosti zaigrali kolo na Koledišću, čuje Marija – mati, pivaju i Slavko i Božidar, i Zvonko, i sestra Zorka, i teta Antona, i svi vidu mater u gajeti, za veslom, i more…