"Mi smo najveći gubitnici, 15. kolovoza bili smo tek na pola sezone, a onda je uslijedio pad, izgubili smo najmanje 150 milijuna eura!"

Hrvatska turistička zajednica nedavno je putem emisije „Safe harbour“ promovirala nautički turizam na Nautical Channelu kojeg prati više od 200 milijuna gledatelja u preko 100 zemalja svijeta. Dogovoreno je emitiranje čak 20 petominutnih emisija iz hrvatskih nautičkih destinacija Vis, Dubrovnik, Cres, Korčula, Rovinj, Split, Mali Lošinj, Primošten, Rab, Brač, Skradin, Makarska, Pag, Murter, Omiš, Vodice, Ugljan, Ston, Šibenik i Dugi otok s ciljem predstavljanja Hrvatske kao sigurne i poželjne nautičke destinacije te privlačenja što većeg broja nautičara u našu zemlju.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić kazao je kako je Hrvatska i ove godine dokazala da je jedna od najboljih nautičkih destinacija Mediterana. U ljetnom dijelu godine nautički charter ostvario je 70 posto prošlogodišnjeg rezultata, a s obzirom da je nautika tražen proizvod, koji u aktualnoj situaciji gostima omogućava tražen osjećaj sigurnosti i privatnosti, HTZ će je promovirati i u posezoni, istaknuo je Staničić.

Je li nautika spasila hrvatski turizam ove godine u jednoj od najtežih turističkih sezona i koliko je zapravo ukupno zarade u nautičkom turizmu ostvareno ovoga ljeta? Evo što o tome kažu iz HTZ-a u službenim podacima:

- U razdoblju od siječnja do kolovoza 2020. godine u segmentu nautičkog chartera ostvareno je 188 tisuća dolazaka i 1,3 milijuna noćenja što je 49 prošlogodišnjeg prometa, gledano u noćenjima. Udjel nautičkog chartera u ukupnom turističkom prometu od siječnja do kolovoza 2020. godine iznosi 3 posto, podjednako u dolascima i noćenjima. Važno je napomenuti kako sustav eVisitor mjeri samo podatke ostvarene u segmentu nautičkog chartera dok turistički promet koji ostvaruju vlasnici plovila ne pratimo (oni se „prijavljuju" putem prodanih vinjeta). Naime, do 21. rujna ukupno je prodano 16.820 vinjeta – iznose podatke u HTZ-u.

Pokušali smo njihove procjene usporediti s "realnim sektorom".

Sara Douzzan Županović, predsjednica Udruženja čarteraša za Splitsko-dalmatinsku županiju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ističe kako su procjene optimalne sezone za nautički turizam daleko od istine.

- Možemo reći da smo svi bili jako zadovoljni, ali samo s obzirom na najave iz ožujka kakve su bile kad od sezone nismo očekivali ništa. Ako se zna da naši brodovi rade po šest, sedam mjeseci u normalnim okolnostima i po normalnim tržišnim cijenama, a da ovdje nismo mogli odraditi niti u potpunosti dva mjeseca, srpanj i kolovoz i nešto jako malo rujna, onda nitko ne može pričati kako je to bilo odlično. Možda u usporedbi s nekim oblicima turizma gdje nije bilo gostiju, ali kad znate da nama jedan brod mora odraditi određeni broj tjedana samo da bi platio visoke troškove vezova u marini, a gdje je sve ostalo, ne može se tu pričati o nekom zadovoljstvu. Ta nas dva mjeseca mogu donekle održati na životu, ali o zaradi nema niti govora – ističe Županović.

Charteraši su već izišli s konkretnim prijedlozima pred državu i tražili su da se po uzoru na kampove i hotele koji su se oslobodili koncesija i marine oslobode ekoncesija kako bi se smanjio najveći pojedinačni trošak kojega imaju, a to je privez plovila, odnosno vez.

- U početku je bilo nekog dijaloga na tu temu, ali su pred izbore, kad je nautika nešto malo bila i krenula, odlučili da nas neće osloboditi plaćanja koncesije. Nama je najveći problem što nemamo potporu države u plaćanju marina. Doduše marine jesu izišle sa skidanjem nekih charter dodataka, ali sve je to nedovoljno s obzirom na cijenu i troškove. Ne možemo mi očekivati od privatnih vlasnika marina da nam iziđu u susret s troškovima, već to mora učiniti država. A ona bi mogla napraviti za nas više jer nisu zanemarive niti kamate koje plaćaju charteri za vrijeme moratorija, što je dodatni trošak koji može iznositi i tisuću eura po polovilu mjesečno. Moglo bi se ići i na subvencije kamata jer smo u dosta stavki zakinuti. Potpore za plaće recimo. One idu djelomično, ali kad charter-management tvrtka prefakturira vezove od marine, nama se to broji kao promet, pa se zna dogoditi da ne uđemo u kriterij 60 posto gubitka pada prihoda da bi dobili potporu za plaće. Računa se da smo mi dobro radili, a daleko smo mi od dobroga. Uz to imamo i problem u odnosu na konkurenciju zbog visokog PDV-a (13 posto). U Grčkoj je država subvencionirala preko EU fondova 50 posto kupovine novog plovila, a i njihova prosječna cijena veza je manja nego kod nas, tako da bi trebalo napraviti neke poteze da budemo konkuretni za iduću sezonu 2021. godine, s obzirom da se Hrvatska smatra top destinacijom za nautičare, a i po kvaliteti usluge se izdižemo – istaknula je Županović.

Njen kolega Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima charter pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ističe kako je udio chartera 3 posto, a ukupnog nautičkog turizma u hrvatskom turizmu najviše 5 posto, pa se nipošto ne može govoriti o tome da je nautika spasila turizam.

- Je li nautika mogla više pomoći sebi i drugima, pogotovo otocima i ugostiteljima na obali koji žive od nautičara, to je pitanje koje moramo svi skupa sebi postaviti. Pad nautike od 1. siječnja do konca rujna u noćenjima je 55 posto. Nije to lošije nego u hotelima, ali je za nas trebalo biti bolje i to je nešto o čemu se s državom ne možemo složiti. Ključno je da smo 15. kolovoza mi bili na pola, dok su neki vidovi turizma bili već pri kraju sezone. Mi smo nakon toga izgubili dio visoke sezone i čitavu posezonu, što znači da je nautika u hrvatskom turizmu postala jedan od najvećih gubitnika, ne u odnosu na druge već prema samoj sebi, odnosno onome što se trebalo realizirati. Krajem svibnja bila je opća najava da se ide u kontrolirano, umjereno, ograničeno otvaranje. Na kraju je ispalo totalno otvaranje s posljedicom da je 1. rujna "odsviran kraj". Temeljem onoga što se nije odradilo, mi smo izgubili negdje oko 150 milijuna eura. Da li se toliko dobilo kroz sadržaje koji su tražili totalno otvaranje kroz srpanj i kolovoz ja ne znam. Možda i je, ali sumnjam. Pitanje je da li uopće netko radio takve projekcije, mislim da se prije radilo o stihiji u kojoj se više izgubilo nego dobilo. Nama se zatvorilo tržište Austrije, Slovenije i Njemačke i dalje je priči bio kraj. Izgubili smo pola zarade koja je već bila bukirana – ističe Klisović i poziva:

- Sad je vrijeme da sjednemo: mi, ministrarstva turizma, mora i financija. To su sugovornici za to što nama treba kako bi zajednički koordinirali korake za opstanak nautičkog turizma u tržišnoj utakmici koja nam slijedi.