StoryEditorOCM
4 kantunaJOŠ OD 1624. GODINE

Milanović posjetio Državni arhiv u Zadru i sudjelovao na 400. obljetnici najstarije kulturne ustanove u Hrvatskoj: "Zanimali su me korijeni..."

Piše Iva Ivanac
20. rujna 2024. - 15:01

Državni arhiv Zadar (DAZD) u petak je proslavio 400. obljetnicu utemeljenja! Na svečanom obilježavanju četiri stoljeća postojanja, uz brojne visoke uzvanike u Kneževoj palači, prisustvovao je i predsjednik RH Zoran Milanović.

– Svjesni smo činjenice da smo jedni u nizu čuvara naše baštine i da ćemo tu čast jednog dana prepustiti nekom drugom. Upravo u Providurovoj palači, središtu gradske politike, utemeljen je i nalazio se providurski arhiv građanskih i kaznenih pismena iz 1624. godine. 1390. godina prva je kada se predak naše ustanove prvi put spominje, kazao je ravnatelj DAZD-a Ante Gverić koji je svim okupljenima ispričao bogatu povijest najstarije kulturne ustanove u Republici Hrvatskoj, a u svom govoru se posebno zahvalio vrijednim djelatnicima zadarskog arhiva. 

image

Ravnatelj DAZD-a Ante Gverić

Luka Gerlanc/Cropix

DAZD je ustanova koja skrbi za jedne od najznačajnijih arhivskih dokumentacijskih cjelina za našu nacionalnu povijest te se kao takva svrstava uz bok Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Značaj arhivskog gradiva koje je pohranjeno u Državnom arhivu u Zadru nemjerljiv je za povijesna i srodna istraživanja ne samo hrvatske prošlosti, nego i prošlosti okolnih prostora s kojim je tada naš kraj bio u različitim doticajima.

Ni predsjednik Milanović nije odolio posjetu DAZD-u kojeg je u pratnji ravnatelja Gverića obišao prije početka svečane proslave. Kazao je kako se i sam, ranih 90-ih prije početka rata, zainteresirao za svoje korijene. Tako je jednom prigodom otišao "s pijace direktno na vrata franjevačkog samostana u Sinju".

- Ubrzo mi je fra Ante Soldo isporučio obiteljsko stablo, težačko, ali do početka 20. stoljeća i kazao: "Ostalo moraš sam, u Zadar!" U međuvremenu se arhiv digitalizirao, a danas dolazim ovdje i sretan sam jer mogu osjetit ovo mjesto i pa čak i njegovu povijesnu prašinu.

Ne kaže se bez razloga i dubokog smisla "Verba volant, scripta manent", "Riječi lete, a zapisano ostaje". Ti dokumenti su nešto za što se možemo uhvatiti. Naravno, karta je jedno, a dokument vlasti i državništva nešto sasvim drugo. Oni su uvijek kroz povijest bili kompleksni i višeznačni i nije ga dovoljno samo pročitati jer vlastodršci lažu i manipuliraju ljudskim životima. Zapisi nisu samo prošlost, već i budućnost, kazao je predsjednik Milanović dodajući kako je pismenost potka razvoja društva.

- Ovo je grad je svoje slavenstvo i hrvatstvo živio i dokazivao pisanom riječju i prije utemeljenja DAZD-a, nije to samo Petar Zoranić, tu je i Brne Karnarutić, Juraj Baraković, sve su to djela na našem jeziku, našega naroda. Sve je to Zadar sačuvao i stavio na svjetsku kartu povijesti i znanosti. Zadar se danas može istaknuti i kao sveučilišni grad s idejom i ambicijom da se razvija i gradi, ali ne preko noći. Kao što niti jedno veliko djelo ne nastaje preko noći. Ovaj grad je velik u hrvatskoj povijesti, njegova sudbina je uvijek bila hirovita i na klackalici. Kompleksan, drukčiji, ali danas neupitno i duboko usidren hrvatski, zaključio je predsjednik Milanović.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Gradonačelnik Branko Dukić kazao je kako DAZD ima veliko kulturno značenje za grad Zadar i njegovu okolicu i nije ustanova skrivena iza masivnih zidova nekadašnje vojarne.

- Otvorena je za svaku znanstvenu ili kulturnu suradnju, a svaka organizirana izložba ili predavanje upoznaje nas s posebnostima Zadra i Zadrana, daje uvid u nama često nepoznate činjenice iz povijesti medicine, gospodarstva, obrazovanja, kartografije i pomorstva, kulture i sporta. Čini nas ponosnima na vlastitu prošlost, obveznima prema našoj sadašnjosti, odgovornima prema budućnosti, istaknuo je Dukić.

Ovom prilikom predstavljena je i prigodna dvojezična monografija "DAZD 400 – 400 godina Državnog arhiva u Zadru 1624.-2024.". Monografiju su predstavili recenzent dr. sc. Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, prof. dr. sc. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i doc. dr. sc. Ante Gverić, urednik monografije i ravnatelj arhiva u Zadru.

Na svečanom obilježavanju su uz predsjednika Milanovića i gradonačelnika Dukića prisustvovali i izaslanik Sabora Rade Šimićević, predstavnik Vlade RH i Ministarstva kulture i medija Ivica Poljičak, rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić, nadbiskup Zadarske nadbiskupije Milan Zgrablić, pročelnik UO za obrazovanje kulturu i šport Ivan Šimunić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Vučetić, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Silvija Babić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević i brojni drugi. 

Povijest Državnog arhiva Zadar

Državni arhiv u Zadru ubraja se među najstarije kulturne ustanove u Republici Hrvatskoj. Utemeljio ga je generalni providur Dalmacije Francesco Molin, odlukom mletačkog Senata od 20. rujna davne 1624. godine. Dokazi o početku prikupljanja i čuvanja spisa te načinima obrade gradiva datiraju još od 14. stoljeća kada se dokumenti pohranjuju u starim općinskim kancelarijama i samostanima, a ovim činom osnovana je jedinstvena javna i državna ustanova na ovim prostorima, arhiv, koji je od tada do danas mijenjao nazive i nadležnosti, ali nije prekidao s radom.

Utemeljenje ove ustanove doprinijelo je tome da su se do kraja Mletačke uprave (1797.) prikupili i trajno sačuvali spisi tijela javih vlasti. Za vrijeme Druge austrijske uprave (1814. – 1918.) Arhiv djeluje kao Arhiv starih spisa c. kr. Namjesništva u Zadru gdje se koncentrira najrazličitije povijesno gradivo iz Zadra, ali i iz ostalih dalmatinskih gradova. Prerasta tako iz pismohrane javne administracije u vrlo značajan povijesni arhiv za čitavu Dalmaciju. Nakon što je Rapalskim ugovorom (1920.) Zadar pripao Italiji, dio novijih spisa koji se odnosio na područje Kraljevine SHS odnesen je u Split, gdje je najvećim dijelom stradao u požarima nakon Drugoga svjetskog rata.

Netom prije kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu, fašističke su vlasti prenijele u Italiju 74 sanduka najznačajnijeg arhivskog gradiva, koje je u kasnijim postupcima restitucije vraćeno.

U poratnom razdoblju Arhiv je nadležan za čitavo područje Dalmacije do osnivanja Arhiva grada Splita 1952. godine. Danas u suvremenoj mreži državnih arhiva, Državni arhiv u Zadru nadležan je za područje koje se manje-više poklapa s granicama Zadarske županije.

 

image

Predsjednik Milanović s ravnateljem DAZD-a Antom Gverićem

Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
image

Rektor zadarskog Sveucilista, Josip Faričić

Luka Gerlanc/Cropix
image

Ravnatelj DAZD-a Ante Gverić

Luka Gerlanc/Cropix
image

Ravnatelj DAZD-a Ante Gverić

Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
03. studeni 2024 07:37