Zadarska županije je 2018. godine potpisala s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Ugovor o pružanju usluga podizanja kolekcije – banke gena autohtonih sorti vinove loze Zadarske županije. Ukupna vrijednost ovog trogodišnjeg projekata iznosila je 169.000 kuna plus PDV, a prethodio mu je dogovor između Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru u kojem je Sveučilište u Zadru na njihovom površinama na Baštici pripremilo zemljište za sadnju kolekcijskog nasada.
Suradnja se temelji na autohtonim sortama, ponajprije onima podrijetlom iz zadarskog područja (vinogradarskim podregijama Sjeverna Dalmacija i Dalmatinska zagora) ili drugim autohtonim dalmatinskim sortama, koje bi mogle biti interesantne za uzgoj. Jedan od glavnih razloga za pokretanje ove suradnje je njihovo trajno zbrinjavanje, čime bi se spriječilo daljnje propadanje, evidentno u zadnjih 100 i više godina.
Glavni ciljevi projekta su sakupiti ukupnu regionalnu germplazmu vinove loze (sve autohtone sorte) na jednom mjestu, u jedinstvenom nasadu, tzv. „banci gena vinove loze Zadra i Ravnih Kotara“, što osigurava uvjete njihova trajnog zbrinjavanja, osigurati uvjete za njihovu daljnju reprodukciju (matični nasad koji predstavlja repromaterijal za proizvodnju sadnica), te osigurati uvjete za njihovu gospodarsku evaluaciju (dovoljna količina grožđa za vinifikaciju).
Ukupno se posadilo (2019. i 2020.) 48 različitih primki – genotipova, odnosno više od 40 sorata koje se smatraju izvorne u ovom području, ili su udomaćene u sjevernoj Dalmaciji, a dolaze iz drugih hrvatskih vinogorja. Projekt se proveo u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, na čijoj se površini (pokušalište na Baštici) podigla predmetna kolekcija. Ona će poslužiti i kao poligon za zajednički rad nastavnika – znanstvenika i studenata, posebice s obzirom na pokretanje zajedničkog međusveučilišnog studija „Mediteranska poljoprivreda“, koji bi trebao krenuti od akademske godine 2021/2022 u Zadru i Zagrebu.
Također, kolekcija bi trebala osigurati materijal za prijavu i provedbu nacionalnih i međunarodnih projekata, s obzirom na veliku pozornost koja se u Europi daje na zaštitu izvornih sorata poljoprivrednih vrsta. Osim toga, kolekcija može imati i edukativno – pokazni karakter, odnosno biti zanimljiva za turističke namjene, poglavito u pravcu razvoja izvorne eno-gastronomske ponude. Voditelj ovog zanimljivog projekta je prof. dr. sci. Edi Maletić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Koje su od tih sorti do sada bile nepoznate, a koje imaju gospodarski potencijal, pitali smo prof. Maletića koji je porijeklom iz zadarskog kraja.
- Mnoge su nepoznate danas, a bile su raširene nekada. Cilj je prepoznati među njima one koje imaju potencijal za moderno vinogradarstvo. Za sada najviše obećavaju Galac, Svrdlovina, Silbijanac i Dugoviska. Neke su došle iz drugih dalmatinskih područja, a imaju izvrstan potencijal ovdje (Grk, Vugava, Pošip, Malvasija dubrovačka, Tribidrag) pa su također u kolekciji.
Na koji se način ispituju te sorte, do kakvih ste značajnih rezultata došli u ispitivanju pojedinih sorti?
- Sorte se ispituju ampelografski i genetički, utvrđuje im se identitet, te svojstva i to ponajprije ona gospodarska, prinos, šećer, kiseline, aromatski potencijal grožđa i vina...
Je li već provedena vinifikacija po sortama, kakva su sve vina dobivena?
- Nije u Zadru, bit će moguća po dolasku kolekcije u rod (od iduće godine). S obzirom da su gotovo sve vinske sorte, to je obavezan dio u njihovoj evaluaciji. Inače, u Zagrebu imamo Nacionalnu kolekciju (sve HR sorte), te još nekoliko regionalnih (Split, Poreč, Osijek).
U Zadarskoj županiji ovaj projekt žele nastaviti razvijati na način da osim edukativno-pokaznog karaktera, kroz „Ampelografski vrt“, podignuti nasad bude i dio turističke ponude.
- Ovakvi su nasadi vrlo pogodni za to, jer predstavljaju prirodnu baštinu. Ima puno takvih primjera u svijetu, a može se i lijepo turistički osmisliti, npr. organizirana predavanja i kušanja lokalnih vina.
Također je u planu pripremiti i izraditi stručnu građu za potrebe izdavanja monografije autohtonih sorti zadarskog kraja. S obzirom da je ampelografija dio vašeg znanstvenog interesa, hoćete li i na koji način sudjelovati i u tome stručnim doprinosom?
- Rado ću u svemu tome sudjelovati s obzirom da sam i sam iz ovoga kraja, a u planu je monografija sjevernodalmatinskih sorata. Dobar dio građe već postoji, a rezultati koje ćemo dobiti će uvelike tome doprinijeti – zaključuje prof. Maletić.
