Na "minuse" Zadarske županije najviše utjecao negativni financijski rezultat Zadarkomerca u stečaju s gubitkom od 130 milijuna kuna

Korona je najviše naudila poduzetnicima na Jadranu: lani su u Hrvatskoj samo četiri županije poslovale s minusom i sve su jadranske.

Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Šibensko-kninska i Istarska županija su lani, prema podacima Financijske agencije (Fina), poslovale s ukupnim gubitkom od 1,5 milijardi kuna. Samo su dvije jadranske županije poslovale s dobiti: Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije prošlu godinu završili su s neto dobiti od 571 milijun kuna što je u odnosu na godinu ranije manje za 37 posto ili 211 milijuna kuna i osigurava joj je deveto mjesto među svim županijama prema dobiti.

Primorsko-goranski poduzetnici poslovali su s 335,8 milijuna kuna dobiti koja je toj županiji donijela 13. mjesto, a u odnosu na godinu ranije ta je dobit manja 72 posto ili 850 milijuna kuna. Zaključavanje gospodarstva, pad prometa i turizma, najviše su naudili poduzetnicima Dubrovačko-neretvanske županije koja je lani poslovala s najvećim minusom u zemlji. Najjužnija županija prošlu je godinu završila sa 765,9 milijuna kuna gubitka što je 1,57 milijardi kuna lošije od preklanjskog rezultata, slijedi je Istarska s 494 milijuna kuna minusa, što je u odnosu na lani za 2,5 milijardi kuna slabiji rezultat, poduzetnici Šibensko-kninske županije poslovali su s 226 milijuna kuna minusa, a Zadarske županije s 40,6 milijuna kuna gubitka u prošloj godini.

Pad zbog turizma

Poduzetnici svake od tih četiriju županija koje su lani knjižile debele minuse u poslovanju, pretprošlu su godinu poslovali u plusu.

Svih 139 tisuća poduzetnika obveznika poreza na dobit s gotovo 948 tisuća zaposlenih prošlu su godinu završili s 20,9 milijardi kuna neto dobiti, što je 34 posto ili gotovo 11 milijardi kuna manje od rezultata iz godine ranije. Najveći pad u 2020. godini ostvaren je djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koje su ostvarile 3,4 milijarde kuna neto gubitka i smanjile prihode u odnosu na 2019. godinu za 43 posto.

Na rezultat poduzetnika u jadranskim županijama najviše su utjecali, kako objašnjavaju u Fini, negativni financijski rezultati "Zadarkomerca" u stečaju iz Zadra s gubitkom od 130 milijuna kuna, "Solarisa" iz Šibenika s gubitkom od 116,8 milijuna kuna, "Valamar Riviere" iz Buići s 308,5 milijuna kuna gubitka, Zračne luka Dubrovnik s gubitkom od 135,7 milijuna kuna.

Poduzetnici u 11 županija lani su imali bolje rezultate nego preklani, a najveći skok su imali u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je poduzetnicima dobit skočila 70 posto na 635 milijuna kuna. Među županijama kojima je prošla godina donijela rast dobiti nije Grad Zagreb čiji su poduzetnici uknjižili dobit od 12,2 milijarde kuna ili 6,6 milijardi kuna manje nego pretprošle godine. Fina kaže da je na taj ishod utjecalo 1,3 milijarde kuna gubitka Fortenova grupe i 932,8 milijuna kuna gubitka INA-e.

Zagrebački poduzetnici su prvi po svim kriterijima, osim po ekonomičnosti poslovanja. Po tom su pokazatelju prvi poduzetnici Sisačko-moslavačke županije, slijedi Krapinsko-zagorska i Međimurska županija, a Zagreb je prema ekonomičnosti poslovanja tek na 11. mjestu i bliži je Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je na 15. mjestu nego prvoplasiranoj županiji.

Zagreb dominira

Zagrebački poduzetnici dominiraju i na rang-listi 1500 najvećih tvrtki po prihodima u prošloj godini koju je u suradnji s Finom napravio Jutarnji list. Samo prve dvije tvrtke, "Ina" i "Konzum plus", imaju prihode koji premašuju 10 milijardi kuna. Vodeća "Ina" ima 14 milijardi kuna prihoda i lani je poslovala s gubitkom od milijardu kuna, dok je "Konzum plus" prošle godine imao 10 milijardi kuna prihoda i 278 milijuna kuna gubitka.

Među 10 najvećih još su "Prvo plinarsko društvo", Hrvatska elektroprivreda, "Lidl", Hrvatski telekom, "Spar", "Plodine", "Pliva" i HEP Proizvodnja. Među prvih 50 najboljih su ušle četiri dalmatinske tvrtke koje na 19. mjestu predvodi "Tommy" Split s 3,15 milijardi kuna prihoda i 54 milijuna kuna lanjske dobiti, OTP banka iz Splita je na 37. mjestu s 1,9 milijardi kuna prihoda i 307,9 milijuna kuna dobiti, na 40. mjestu je omiški "Studenac" s 1,8 milijardi kuna prihoda, dok mu je dobit 9,7 milijuna kuna, a 50. je Mesna industrija "Braća Pivac" iz Vrgorca koja je lani imala 1,6 milijardi kuna prihoda i 77 milijuna kuna dobiti.

Na listi od 1500 najvećih kompanija po prihodu ukupno je 145 tvrtki iz četiriju dalmatinskih županija, a među prvih 100 prema ukupnim prihodima našle su se još četiri iz Dalmacije: "Aluflexpack novi" iz Poličnika s 1,2 milijarde kuna prihoda i 11 milijuna kuna dobiti, Brodograđevna industrija Split s 932 milijuna kuna prihoda i 144,7 milijuna kuna dobiti, solinski "AD Plastik" s prihodom od 917 milijuna kuna i 77,6 milijuna kuna dobiti i "Cemex" iz Kaštel Sućurca s 853,6 milijuna kuna prihoda i gubitkom od 63 milijuna kuna.