- Molat je prepun divljih svinja. Zagušile nas. Požderu sve po vrtovima, u kuće ulaze. Kako su došle? Pa lijepo, plivajući. Govori mi ribar jučer kako ih je gledao, pliva njih 20 pokraj njega, u moru između Sestrunja i Molata, Da, da, 20 divljih svinja plivalo je pokraj njegove brodice. To je najezda, ali mi konačno imamo plan kako ih najprije obuzdati, a onda ih se i potpuno riješiti – kaže nam Tomislav Dražović, predsjednik Lovačkog društva „Golub“ na Molatu.
Mještani i turisti na otoku su toliko izbezumljeni i prestrašeni od bliskih susreta s veprovima, kojih je ogroman broj i koji im noću ulaze u vrtove, da je Lovačko društvo bilo prisiljeno nešto poduzeti.
- Evo, ima nekoliko dana da im nosimo jesti i piti. Svinje dolaze među ljude jer su gladne i žedne, sad im mi na kilometar, dva od naselja raspoređujemo kukuruze i razno povrće. I vodu. Tako neće imati potrebu za dolaskom u naselja – kaže Dražović.
Upravo je naručena nova tura kukuruza iz Slavonije, ali i još nešto što lovcima daje nadu da će sigurnije maknuti svinje od ljudi.
- U postupku smo nabavljanja posebne tekućine, koja svinjama smrdi. Ne približavaju joj se. Uz pomoć pumpi, uskoro ćemo poprskati u krug tri najugroženija naselja, Molat, Brgulje i Zapuntel. To će svakako pomoći, a za sad im nosimo hranu izvan mjesta – kaže Dražović. On, kao i predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić, objašnjava da po Zakonu o otocima nema prepreka da se divlje svinje na otoku Molatu odstrijele.
- Sada je turistička sezona i to ćemo napraviti u rujnu. Od Ministarstva poljoprivrede zatražili smo markice za odstrel. Kad se budemo organizirali, svaki lovac će dobiti posebnu dozvolu i od lovnika markicu za odstreljenu divlju svinju. Meso potom ide na pregled, a ostaci na poseban otpad. Zatražili smo veći broj markica, jer je otok preplavljen ovim životinjama i organizirat ćemo hajku – kazao je Dražović.
Potporu im pruža županijski Lovački savez, čiji predsjednik Perić upozorava da se za organizaciju hajke sa psima moraju prethodno prokrčiti zapušteni i nepristupačni putovi po otoku.
- Upoznat sam sa svime i to se mora riješiti. A ne treba se čuditi kako su svinje došle na Molat, jer divlje svinje su odlični plivači – kazao je Perić.
Svinje se, kad se najedu, čak vraćaju na „svoje" otoke - Sestrunj, do kojeg dođu preko Tuna, ili na Ist sa suprotne strane.
Puno gora situacija, jer se ne nazire rješenje, vlada na Dugom otoku, od kad su se tamo razmnožili jeleni, i to ne bilo kakvi, već tropska vrsta jelena, aksis. U nedjelju navečer jedno je lane nastradalo pod kotačima automobila.
- More sinje ih se nakotilo. Bog dragi ne može po otoku poloviti ovo. Strašno, tih jelena ima po cijelom otoku, ali ne samo njih, nego muflona, pa divljih koza, ljudi me obavještavaju, šalju snimke. Od te teme mi se kosa na glavi digne – rekao nam je načelnik Općine Sali Zoran Morović.
Mufloni su, kaže, „med i mlijeko“, jer, osim što bezglavo ne bježe, za njih je lako ograditi vrtove.
- Ali jelen aksis skače visoko. Naši se stari ljudi muče da posade nešto kupusa, krumpira, salate, onda im preko noći sve nestane. Naravno da smo zvali lovnog inspektora, no cijela priča počinje državnim lovištem i koncesijom koju je dobio „Rog“ Milutina Žanpere. Koncesiju je odobrila država, no ne radi se više o lovištu već o uzgajalištu. Nekim čudom, iz uzgajališta već odavno bježe srne, sada i jeleni aksisi - kaže načelnik Morović, koji je prije devet godina tražio je inspekcijski nadzor, kada su srne nanijele štetu vinogradima.
- Ni do danas nema rješenja, a otok je preplavljen životinjama. Divlju kozu smo snimili kako šeta nedaleko naselja, a „prava“ snimka je užas od prije nekoliko dana, vidi se da je koza došla na desetak metara od mora i kupača. Prestravljenih. Da li je i to divlja koza, ne uznam, treba pitati stručnjake. Apsurd zakona je taj da samo lovozakupac, dakle koncesionar, može dati dozvolu da se odstreli životinja iz njegovog uzgajališta, ali ove su pobjegle, tropske jelene imamo po cijelom Dugom otoku, po Parku prirode! I divlje koze – kaže Morović.
Sve što je postigao od obraćanja nadležnim inspekcijama je uputa da ljudi podignu ograde oko svojih vrtova.
No jelen aksis preskače prepreke visoke i dva metra. U sjevernoj Hrvatskoj se ni ne može uzgojiti, jer mu treba toplija klima. U Hrvatskoj ga ima samo na Brijunima. I na Dugom otoku, gdje odlično podnosi suživot sa jelenima lopatarima i muflonima, i gdje više nitko ne vozi bez straha od jelena ili divljih koza na cesti. Dokaz je i događaj od nedjelje navečer, kada je pregaženo lane. Mještani Dugog otoka, za napomenuti je, svaku večer slušaju specifično glasanje jelena aksisa koje odzvanja u noći.