Brisanje iz sustava ARKOD više tisuća hektara državnog zemljišta koje su koristili, a time i smanjenje poticaja za krško pašarenje, u manjoj ili većoj mjeri pogodilo je i devet od deset najvećih OPG-a i tvrtki koje se bave krškim pašarenjem. Od toga, najveći broj njih nalazi se na području Zadarske županije, točnije u Gračacu, Mazinu, Starigradu, i Pagu, a još dvije nalaze se na području Like, u Udbini. Samo na području općine Gračac, koja ima najviše površina pod krškim pašnjacima, iz sustava ARKOD u veljači je izbrisan 2421 hektar državnog zemljišta na temelju kojeg su ubirani poticaji.
Među top deset najvećih korisnika i brisanja prema podacima Ureda za odnose s javnošću Ministarstva poljoprivrede, uvršteno je poljoprivredno gospodarstvo Ivica Ćubelić Mazin, Hrvoje Miljak Starigrad, Bojan Dautović Gračac, Eko Zrmanja Gračac, Alfa Koić Starigrad (o čemu smo već pisali zbog bespravne gradnje na području Velebita) i Paška sirana Pag.
Do tih je podataka došao Jutarnji list u velikom istraživanju u kojemu su otkrili da je Agencija za plaćanje u poljoprivredi 22. veljače ove godine izbrisala iz ARKOD-a 22.665 hektara državne zemlje koju su poljoprivrednici 2015. prijavili u taj sustav za poticaje, a za koju ni nakon tri propisana roka - najprije do 31. prosinca 2019. pa do kraja 2020., a na koncu do kraja 2021. - nisu platili naknade za njezino korištenje.
Riječ je o onim poljoprivrednicima, mahom stočarima, od kojih su Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume 2019. zatražili da državi retroaktivno, za razdoblje od 2015., plate naknadu za korištenje državnog zemljišta. Onima koji su to učinili produljeni su ugovori o korištenju, a onima koji to nisu učinili ni nakon tri zadana roka, državne površine su u veljači ove godine izbrisane iz ARKOD-a, što znači da na njih više neće moći dobivati poticaje. Kako navodi Jutarnji, nered u korištenju državnog zemljišta proizveli su i godinama tolerirali Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume, a nakon 2018., otkad je na snazi sadašnji Zakon o poljoprivrednom zemljištu, za njega je odgovorno i 98 općina i gradova koji ni nakon četiri godine nisu donijeli programe raspolaganja poljoprivrednim državnim zemljištem (rok je bio tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona). Posebno je problematičan dio poljoprivrednog zemljišta koji je dan na upravljanje Hrvatskim šumama, čije su područne ispostave tisuće hektara pašnjaka godinama dodjeljivale izravnim pogodbama, bez ikakvog nadzora i po nejasnim kriterijima.
Od deset najvećih, samo je jedna tvrtka - Bioplod Lika d.d. iz Udbine - pošteđena brisanja državnih pašnjaka jer za sve što koristi ima zakonsku osnovu. Za razliku od njih, j.d.o.o. Alfa Koić u vlasništvu Ante Koića iz općine Starigrad, koji na padinama Velebita uzgaja bikove goveda i konje, ostala je bez svih 638 hektara državnih pašnjaka za koje godinama ubire poticaje.
Među najvećim je gubitnicima i OPG Ivice Ćubelića iz Gračaca, koji na području Mazina ima farmu za ekološki uzgoj krava i teladi. Od 1262 hektara državnih pašnjaka koje koristi, u veljači ove godine iz ARKOD-a mu je izbrisan veći dio, čak 1042 hektara. U 2020., prema podacima koje je Jutarnji list dobio od Ureda za odnose s javnošću Ministarstva poljoprivrede, Ćubelićev OPG je povukao 7,279.378 kuna poticaja, a lani 6,330.579 kuna, dakle 13,6 milijuna kuna u posljednje dvije godine, za koliko je Ministarstvo dodatno produljilo rok u kojem je trebao dostaviti dokaze o zakonitoj osnovi za korištenje državnog zemljišta. Ćubelić je Jutarnjem izjavio kako većina velikih uzgajivača napasa stoku na državnom zemljištu. „Brisanje državnog zemljišta iz ARKOD-a predstavlja kršenje Zakona o ARKOD-u i preporuka Europske komisije, koja traži da se bez iznimke svaka poljoprivredna povrsina stavi u funkciju", rekao je. Tvrdi da je država stočare na području gračačke općine dovela u nemoguć položaj jer ta općina još nije donijela Program o raspolaganju s 9000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, pa se zbog toga od 2018. ne raspisuju natječaji za korištenje državnog zemljišta.
Navodi da je načelnik te općine Robert Juko nedavno na sastanku lokalnim poljoprivrednicima rekao da Program još nije gotov, pa natječaja neće biti ni u ovoj godini, a možda ni iduće. Objasnio je Jutarnjem da je državne pašnjake 2015, prijavio u ARKOD na temelju prava mirnog posjeda koje mu je 2014. potpisala bivša općinska načelnica Nataša Trubić, a dio je upisan na temelju izjave o korištenju. Trenutno ima 550 grla stoke - krava junica i teladi, bavi se ekološkim uzgojem. Ima petero zaposlenih, samo u prošloj godini državi je platio milijun kuna poreza od poticaja koje dobiva i smatra ih prihodom, Od čega svi imaju korist. Sad mu je ostalo samo 200 hektara za uzgoj 550 komada stoke. Smatra da bi to trebao retroaktivno platiti, ali ne svotu koju država traži jer je ona veća dvostruko u odnosu na one koji su zemljište dobili na natječaju. Općina Gračac bi od 9000 hektara državnog zemljišta mogla imati značajne prihode, a ovako su svi na gubitku, kazao je.
Jutarnji dalje navodi da je među većim gubitnicima zbog brisanja iz ARKOD-a i Poljoprivredna zadruga Eko Zrmanja, koja je u vlasništvu bivšeg načelnika općine Gračac Gorana Đekića. Ona je koristila 664 hektara državnog zemljišta, a nakon brisanja mu je preostalo tek 54 hektara.