Nije ovo Njemačka pa da se osumnjičeni političar sam makne s funkcije!

Institut presumpcije nevinosti, ili pretpostavke nedužnosti, u Hrvatskoj ne funkcionira, štoviše, smatram da je izvrgnut ruglu – kaže mr.sc. Šime Pavlović, ugledni zadarski odvjetnik i autor brojnih knjiga iz kaznenog prava, u čijem su braniteljskom portfelju nalaze političari kao što su Stipe Gabrić Jambo i odnedavna Božidar Kalmeta.

O nepoštivanju instituta presumpcije nevinosti kod nas razgovarali smo s odvjetnikom Pavlovićem dan nakon što je njegovu stranku, bivšeg gradonačelnika Metkovića Stipu Gabrića Jambu, Općinski sud u Metkoviću oslobodio za kazneno djelo zlouporabe ovlašenja u gospodarskom poslovanju, nenamjenskim trošenjem državnog novca. Djelo je Jambo navodno počinio 2003., zbog toga je u ljeto 2004. smijenjen s mjesta gradonačelnika, no od tada pa do danas o Jambovom krimenu "svi sve znaju". Štoviše, upravo je MOST koristio taj Jambov "kriminal" na izborima u Metkoviću 2013. kad ga je pobijedio Božo Petrov.

- Je li institut presumpcije nevinosti bio primijenjen u slučaju Jambo? Naravno da nije! Zašto? Jer se taj institut primjenjuje tijekom suđenja, a to u ovom slučaju uopće nije bilo poštovano – tvrdi Pavlović na početku razgovora.

Želite reći da je zbog nepoštovanja presumpcije nevinosti Jambu uništena politička karijera?

- Kazneni postupak protiv njega vodio se godinama i cijelo to vrijeme koristio se za obračun s njim i za njegovo prozivanje u medijima, političkim forumima, privatnim razgovorima i na drugim mjestima s ciljem da ga se do kraja kompromitira.

Oslobađajuća presuda ipak nije pravomoćna, a kazneno djelo za koje je Jambo bio terećen u međuvremenu je izbrisano iz kaznog zakona, što ga je za sada i oslobodilo od djela. Presumpcija nevinosti vrijedi do pravomoćne presude, zar ne?

- Presumpcija nevinosti definirana je člankom 28. Ustava RH i u članku 3. stavku 1 Zakona o kaznenom postupku, a na međunarodnom planu u članku 14. stavku 2 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te, kao najpoznatiji međunarodni pravni akt, u članku 6. stavku 2 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zašto je taj članak Europske konvencije važan? Zato što je Konvencija implementirana u naš pravni poredak i temeljem članka 141. Ustava, pravni akt iznad svih domaćih propisa, osim Ustava, a to pak znači da niti jedna pravna norma u Hrvatskoj ne smije biti u protivnosti s tom Konvencijom. Pretpostavka nedužnosti je civilizacijska tekovina svake države koja se smatra demokratskom. Nitko prije pravomoćne osuđujuće presude ne može osumnjičenu ili optuženu osobu smatrati krivom za počinjenje kaznenog djela.

U politici, međutim, ne samo kod nas, vrijede neka druga pravila. Osim toga, nije protiv Jambe ili Kalmete, optužnicu podnijela javnost, nego državni organi progona. Pitanje je zašto se političari ne povuku s funkcije kad država protiv njih pokrene kazneni progon?

- Što se tiče presumpcije nevinosti i njene veze s političkom i moralnom odgovornosti, svakako treba biti oprezan i voditi računa ne samo o presumpciji nego i o moralnom liku osobe i njenom stavu prema obavljanju određenih javnih ili političkih funkcija.

Zar presumpcija nevinosti ne bi bila više respektirana kada bi se osumnjičeni političari sami povlačili s javnih dužnosti nakon što se protiv njih pokrene kazneni progon? Ne bi li tako smanjili štetu koja im se u javnosti nanosi zbog nepoštivanja presumpcije nevinosti?

- Za donošenje rješenja o prvođenju istrage i potvrđivanje optužnice dovoljno je postojanje osnovane sumnje da je kazneno djelo počinjeno, a za osuđujuću presudu da su utvrđene odlučne i važne činjenice temeljem kojih je bez dvojbe i na siguran način dokazano da je određena osoba počinila konkretno kazneno djelo. Dakle, imamo odnos između osnovane sumnje i počinjenja kaznenog djela. Može li se unutar te dvije vrijednosne kategorije "ugurati" nekoga iz političkog života i uskratiti mu pravo na obavljanje neke političke dužnosti? Stvar je moralnog i ljudskog profila osumnjičene ili optužene osobe i kako je konstruiran demokratski sustav. Po mojem mišljenju, stvar ne treba promatrati jednostrano, nego prema svakom konkretnom slučaju.

Što želite time reći?

- Nije svejedno je li netko iz nehaja izazvao prometnu nesreću, počinio kazneno djelo klevete ili je pak osnovano sumnjiv za teški zločin, primjerice, protiv čovječnosti, terorizam i slično. Zapravo osobe iz ove druge kategorije "nije lijepo vidjeti" u saborskim klupama, na sjednicama županijske skupštine, gradskog ili općinskog vijeća, na dužnostima župana, gradonačelnika, ministra i sl. Naime, uvijek treba imati u vidu da je pretpostavka okrivljenikove nedužnosti integralni i neizostavni dio načela pravičnog postupka. Ako se to ne poštiva, nema niti poštenog suđenja.

Vaš kolega Branko Šerić smatra da presumpciju nevinosti narušava Zakon o kaznenom postupku koji u postupku istrage daje veću prednost istražiteljima nego obrani. On je zapravo podržava stav suca Ivana Turudića s kojim dijeli isto mišljenje.

- Očito da odvjetnik Šerić miješa dva pravna instituta. Istraga u našem kaznenom postupku počiva na tzv. inkvizitorskom načelu u kojem je državni odvjetnik "alfa i omega" istrage, ali je istodobno dužan prema ZKP-u s jednakom pažnjom ispitivati kako činjenice koje terete okrivljenika tako i one koje mu idu u korist. Očito ova obveza nalaže državnom odvjetniku da se drži profesionalne etike i da kao bilo tko drugi, uključujući sud, javne dužnosnike i političare, ne iznose tvrdnje o okrivljenikovoj krivnji za kaznena djela prije donošenja pravomoćne osuđujuće sudske presude.

Zašto smatrate da je institut presumpcije nevinosti kod nas izvrgnut ruglu?

- Zato što se iz konkretnih slučajeva dade zaključiti da političari i druge osobe, dužnosnici, ne biraju riječi u izjavama o nekoj osobi prije nego što joj bude suđeno i njena krivnja pravomoćnom presudom dokazana. Kao eklatantan primjer može poslužiti slučaj bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića kojeg je bivši predsjednik Stjepan Mesić unaprijed proglasio kriminalcem. Neovisno što sam njegov branitelj, u potvrdu izrečene teze ilustrativan je i slučaj nepoštivanja presumpcije nevinosti pri iznošenju izjava o krivnji Stipe Gabrića Jambe prije pravomoćne sudske odluke. U Europskom sudu za ljudska prava, između više slučajeva, svojedobno se raspravljalo o poznatom predmetu Benedetta (Bettina) Craxia, taljanskog političara i svojedobno premijera Republike Italije. Sud je utvrdio tešku povredu prava na privatni život iznošenjem podataka iz njegova privatnog života tijekom suđenja u nastojanju da ga se kompromitira.

Nije li za nepoštivanje instituta presumpcije nevinosti krivo nepovjerenje građana u pravosudni sustav kroz koji bogati lako "prolaze", a siromašni "ostaju". U kojem se, do jučer, za jedan joint dobivala ista kazna kao i za dvostruku smrt u prometu. U kojem političari izravno utječu na izbor sudaca koji bi trebali njima suditi? U kojem je mreža interesnih, rodbinskih i privatnih veza katkad važnija od dokaza i činjenica?

- Vaše pitanje unaprijed sugerira odgovor s kojim se ne slažem, jer upravo striktno poštivanje presumpcije nevinosti, u prvom redu od strane suda, jamči da će se dokazni postupak pošteno i pravično provesti. Sustav je koncipiran na način da se suci smatraju gotovo nedodirljivima jer se biraju do umirovljenja ili drugog načina prestanka sudačke dužnosti. Ali nisu samo suci ti koji krše presumpciju. Od građana do političara, svi se upuštaju u komentiranje predmeta koji su sub iudice. Smatram da nije isuvišno ustvrditi primitivno ponašanje, osobiti u predizbornim kampanjama i sučeljavanjima, u kojima se sudionici ne libe prozivati protivnike i njihove pristaše za teški kriminal, a da kazneni postupci nisu niti započeti, a kamoli pravomoćno dovršeni.

Ali uzmimo primjer bivšeg njemačkog predsjednika koji je na samu naznaku javne sumnje u njegovu zlouporabu položaja, dakle ne na kazneni progon, dao ostavku, iako je sud nakon tri godine ustvrdio da nije počinio ništa neprilično?

- U Njemačkoj je politička kultura toliko razvijena da nekome u kojeg se ozbiljno sumnja neće pasti na pamet kandidirati se za visoke političke funkcije. Stvar je političke kulture.

I vaš branjenik, Božidar Kalmeta, poziva se na presumpciju nevinosti, no nije mu bio problem optužiti državnog odvjetnika Dinka Cvitana da je pod utjecajem politike, odnosno MOST-a, podigao optužnice protiv njega. Cvitanovu optužnicu potvrdio je zagrebački sud, što po Kalmetinoj logici znači da su i oni pod utjecajem MOST-a. Ili Kalmeta bolje od nas zna kako pravosuđe zapravo funkcionira ili institut presumpcije nevinosti vrijedi samo za njega...

- Na vašu novinarsku žalost, moram istaći da na postavljeno pitanje i konstrukciju ne želim dati odgovor i izjašnjavati se, jer me na to obvezuje Kodeks odvjetničke etike. Naime, njegov sam branitelj i dužan sam pridržavati se poštenog i profesionalnog odnosa klijenta i branitelja, a posebno što sam obvezan savjesno ispunjavati svoju profesionalnu dužnost i štititi interese stranke u skladu sa zakonom dopuštenim sredstvima te dostojanstvom odvjetničkog poziva.