Kako ide ona pjesma: “Ziđan, ziđan, jer se mora. Ziđan, ziđan, sve do mora...”, a 'ziđa' se u Ninu na veliko. Pri kraju je obnova dvaju mostova urušenih u velikoj poplavi 2017. godine koja je zadesila Zadarsku županiju, a još nešto prije započela je "Sanacija obale Prodorica".
Prodorica je prirodno pješčana plaža na kojoj se trenutno nalaze bageri i kamioni koji, cijelom dužinom plaže, nekih 200-njak metara ispod uske ceste iskrcavaju veliko kamenje. Plaža je prekopana, pijesak sa stražnjeg dijela plaže izvučen na metar od obalne crte, te na lokaciju iznad plaže. Radi se punom parom, a svakih nekoliko minuta novi kamion istovari kamene gromade. Na internetu stoji kako se radovi izvode zbog sanacije pokosa te zaštite lokalne prometnice od urušavanja, no mještani nisu zadovoljni tim pothvatom Grada Nina.
Baš se protiv te sanacije na noge diglo cijelo mjesto. Možda ne baš cijelo, ali jesu stanari triju ulica: Ciglarske ulice, Ulice Put Glavica i Put sv. Jakova. Govore kako se prirodna pješčana plaža Prodorica, koja je dio europske Ekološke mreže područja Natura 2000 i prirodna baština, novim pothvatom Grada Nina zapravo devastira!
Svoje nezadovoljstvo iskazali su i opsežnim pismom poslanim na nekoliko adresa nadzornih tijela, među kojima su državni inspektorat, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvu kulture i druge ustanove. Pisali su i medijima uz opasku da im je prekipjelo.
U pismu navode kako su još krajem prošle godine upozorili gradske oce "da odustanu od zahvata jer je nezakonit", no u tome nisu uspjeli jer je sanacija obale započela prije nekoliko dana, a prema njihovim saznanjima i mjerenjima plaža bi se ovim radovima u režiji Grada Nina trebala smanjiti za pola.
- Grad Nin kao investitor na plaži Prodorica gradi nezakonito potporni zid, pozivajući se na Pravilnik o jednostavnim i drugim radovima i građevinama a da nije ishodovao sve potrebne posebne uvjete kao ni potvrde na izdane posebne uvjete što je prema zakonu bio dužan. Također je upitno izvođenje takvog zahvata prema pravilniku o jednostavnim građevinama, a ne putem građevinske dozvole, navode u pismu dodajući kako je izgradnja protivna i Urbanističkom planu uređenja (UPU) Ciglana jer u važećem prostornom planu stoji: "U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veći od 3,0 m visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od minimalno 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti".
- Potporni zid je značajno viši od 3 metra, te nisu projektiranje horizontalne zelene terase širine 1,5 metra, ističu nezadovoljni stanari u pismu dodajući kako je cijeli taj prostor prema UPU Ciglana definiran kao zaštitna zelena zona zbog pojasa trstike koja je stanište brojnih ptica.
- Investitor se svejedno odlučio preko cijele zelene zone izgraditi zid te postojeću pješčanu prirodnu plažu u potpunosti cijelom duljinom izbetonirati!, bijesni su građani.
Navode kako je zbog plavljenja tog područja tijekom plime, jasna stvar da se radi o primjeru izgradnje na pomorskom dobru, ali i zbog toga što je trenutna obalna crta nekoliko metara od budućeg potpornog betonskog zida. Tim prostorom se treba postupati u skladu sa Zakonom o zaštiti Prirode kao i u skladu s Uredbom o proglašenju ekološke mreže koji kao jednu od svojih mjera zaštite prostora navodi i "sprječavanje nasipanja i betonizacije obale". Molimo inspekciju da trenutno zabrani radove i naredi vraćanje plaže u prvobitno stanje prije početka turističke sezone te da utvrde tko je odgovorna osoba za ovakvu devastaciju morske obale, naveli su zabrinuti Ninjani.
Što se točno radi na plaži Prodorica u Ninu upitali smo i gradonačelnika Emila Ćurka koji zamjera što se stanari nisu potpisali u pismu imenom i prezimenom već kao stanari triju ulica.
- Grad Nin je konačno nakon dugo godina osigurao sredstva za sanaciju klizišta i uređenja plaže Prodorica. Stanari navedenih ulica zanemaruju da je ulica Put sv. Jakova zatvorena za promet još od 2003. godine, da su ugroženi objekti i da je pravo čudo da to klizište nije proradilo 11. rujna 2017. godine kad je Nin zahvatila velika poplava. Geotehničkim istražnim radovima utvrđeno je da se radi o labilnom klizištu i da je na toj prometnici iznad klizišta planirana izgradnja komunalne infrastrukture, tlačna i gravitacijska cijev sustava odvodnje za čiju bi se ugradnju trebao kopati rov dubine 2,5 metara, a takvim bi zahvatom sigurno došlo do ugroze kuća, odgovara gradonačelnik Ćurko dodajući kako ta kanalizacija ima građevinsku dozvolu i da su ti radovi trebali započeti krajem 2019., ali su zbog klizišta odgođeni.
- Stanari zanemaruju činjenicu da se njihovi gosti kupaju na plaži koja se nalazi ispod klizišta i da se ono može svake sekunde aktivirati. Grad Nin je stoga morao pronaći rješenje za plažu, zatvoriti je ili riješiti klizište, ističe gradonačelnik Ćurko i dodaje kako je jedinica lokalne samouprave sukladno članku 10. zakona o pomorskom dobru ovlaštena voditi brigu o održavanju i sigurnosti pomorskog dobra te da je Grad Nin izradio i Plan upravljanja pomorskim dobrom za 2020. godinu za koji je ishođena potvrda da je u skladu s Planom upravljanja pomorskim dobrom Zadarske županije.
– Beton koji navode stanari je alternativa ako bi se u budućnosti spajala šetnica s Vrsima. Pojedinci optužuju Grad koji radi, investira i evo konačno rješava dugogodišnji problem koji su bespravnom gradnjom stvorili stanari, uzvraća gradonačelnik Ćurko koji nam je poslao i fotografije ceste iznad plaže navodeći kako je Grad godinama stavljao znakove zabrane prometovanja i zapreke koje bi se noću uklanjale, te kako se promet, bez obzira na zabranu i aktivno klizište, i dalje odvija.
Stanari triju ulica nisu protiv sanacije, ali jesu protiv načina na koji se to radi. Ističu kako se taj problem trebao sanirati prije 50 godina, a ne da se sada 'ad hoc' radi i pritom uništava obalu, točnije prostor koji prema UPU-u spada u zaštićeni zeleni pojas. Također sumnjaju u postojanje adekvatnih akata o građenju, a njihove će sumnje, nadamo se uskoro, potvrditi ili otkloniti građevinska inspekcija...