Kako netko može imati 17 vila, osam jahti i pet BMW-a, a mjesečna plaća mu je 10 tisuća kuna? Na takvim stvarima prolazi ili pada borba protiv kriminala u svakoj zemlji, pa tako i u Hrvatskoj, uvjereni su u oporbenoj SDP-ovoj Restart koaliciji, koja predlaže uvođenje zakona o podrijetlu imovine, piše Slobodna Dalmacija.
Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović u izjavi za Slobodnu Dalmaciju pojašnjava na koje bi se slučajeve taj zakon primjenjivao i kako točno on može pridonijeti suzbijanju korupcije i kriminala.
– Borba protiv kriminala odvija se na nekoliko razina. Prva je ona u kojoj se protiv neke osobe vodi kazneni postupak i kojoj se, ako joj se dokaže krivnja, oduzima imovinska korist. To ide po zakonu o kaznenom postupku, uz supsidijarnu primjenu drugih zakona. Druga razina je kad se nekoga osudi i kada mu se oduzme nezakonito stečena imovinska korist. Tu se postavlja pitanje što ako ta osoba još ima i 17 vila, osam jahti i pet BMW-a koji nisu obuhvaćeni tim kaznenim djelom? Ima, dakle, golemu imovinu kojoj se ne zna podrijetlo – ističe Josipović.
Njemu bi se, pojašnjava on, trebalo ponuditi da dokaže odakle mu ta imovina. Ako to ne uspije, ona bi mu se oduzela.
Njemačka rutina
Glavna zamjerka prijašnjim inicijativama koje su išle u tom smjeru bila je zašto poseban zakon kada neke instrumente državni organi već sada imaju.
– U zakonu, kroz definiciju proširenog oduzimanja imovinske koristi, doista postoji ta mogućnost, ali se ta odredba dosta stidljivo primjenjuje. Poseban zakon te bi instrumente ojačao – uvjeren je Josipović.
I pritom ističe treću razinu njegove primjene. Onu u kojoj neka osoba nije osuđeni kriminalac, niti se protiv nje vodi kazneni postupak, ali s plaćom profesora kupuje Mercedes od milijun kuna.
– To se u Njemačkoj radi rutinski, a kod nas se na to gleda kao na relikt socijalizma. A to je važno pitanje: otkud taj novac za Mercedes i za vilu na moru, a imaš prihod od 10 tisuća kuna mjesečno? Ta osoba, naravno, može pokazati da mu je pokojni otac bio odvjetnik koji je zarađivao milijune, ili da mu je majka vlasnica tvrtke koja dobro radi. Ako pokaže vjerojatnim da izvor prihoda nije nelegalan i da je na njega plaćen porez, tu nema ništa sporno. No, ako ne može pokazati odakle mu novac, onda je dužan državi platiti porez – pojašnjava Josipović.
Uvođenje zakona o podrijetlu imovine svojedobno je tražio i HSS. Njegov predsjednik Krešo Beljak za "Slobodnu" pojašnjava da je upravo njega HSS donio "u dotu" Restart koaliciji.
– Porezna uprava bi trebala utvrditi koliko je plaćeno poreza, koji je iznos prijavljen, koji su primici, koji izdaci, i ako postoji nerazmjer, onda odmah naplatiti svoja potraživanja u iznosu od 70 posto procjene poreza koji nije plaćen. Na taj bi način de facto oduzela imovinu čije se podrijetlo ne može utvrditi. Netko tko ima kuću od 100 tisuća eura, trebao bi platiti 70 tisuća eura poreza – ističe Beljak.
Danas, upozorava predsjednik HSS-a, takve stvari nitko ne kontrolira. Sve se, kaže, svodi na puku formu: netko može napisati da je novac našao na ulici, i to nitko neće dovoditi u pitanje.
Ovaj zakon to bi stubokom promijenio. A sva imovina stečena pod sumnjivim okolnostima mogla bi se naći na udaru.
Relikt socijalizma?
Zakon o ispitivanju podrijetla imovine postojao je u socijalizmu. Ukinut je 1990. godine. Oko njega se svojedobno dignula velika fama, no nikada se u bivšem režimu nije pokazao efikasnim.
– U socijalizmu je bilo drukčije: oni koji su pisali zakone trebali su kontrolirati sami sebe i onda se to pretvorilo u lov na vještice. Podrijetlo imovine se vrlo brzo pretvorilo u lakrdiju jer je služilo za unutarpartijske obračune. Nastradali su pojedinci koji su se nekome zamjerili. U Samoboru je samo jedan proces završio, jedna vikendica je oduzeta. U socijalizmu se išlo na sitne ribe. Našim zakonom lovit će se one krupne – poručuje Beljak.
Ideja predlagatelja je jasna: oporba želi stati na kraj ljudima koji su se nezakonito obogatili i tako stečeni novac uložili u nekretnine, luksuzne jahte, skupocjene automobile. Ipak, je li kontrola imovine provediva na način na koji je to zamišljeno.
– Svjesni smo niza mogućih prepreka. Netko radi u inozemstvu, netko je dobio nasljedstvo. Oni će lako dokazati kako su stekli imovinu. No, ima onih koji su prijavljeni na burzi, a na Jadranu imaju silne apartmane. Oni će trebati dokazati kako su do toga došli. Nije to tako teško provesti ako za to postoji dobra volja – zaključuje predsjednik HSS-a.
Sudovi su prespori, pa se Beljak zauzima za to da se odvjetnicima i sucima više ne naplaćuju usluge prema broju rasprava, nego prema broju slučajeva. Onda im više ne bi bilo u interesu razvlačiti.