Otkrivene su prve tri krivotvorene diplome nakon što je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak prije dva tjedna naložila provjeru kvalifikacijskih isprava svih 90 tisuća zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti - piše Slobodna Dalmacija.
Sva tri "lažnjaka" otkrivena su na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, čijim su se "perjem" okitili nesuđeni prosvjetari: jedna osoba s tom je ispravom radila u osnovnoj, a dvije u srednjoj školi, od kojih jedna u gimnaziji. Također, jedna od krivotvorenh diploma, i to iz njemačkog i francuskog jezika, datira još iz 2000. godine i osoba radi u gimnaziji, druga potječe iz 2016. godine, i to informacijskih znanosti, a osoba radi na određeno u srednjoj školi, dok je treća "najfriškija" i nosi lanjski datum, te završen hrvatski i njemački jezik, a osoba je radila u osnovnoj školi.
Zanimljivo je da osoba s diplomom iz 2016. godine nikada nije ni bila student Filozofskog, dok su ostali studirali na tom fakultetu, ali ga nisu završili. Riječ je mahom o deficitarnim zanimanjima.
Dva falsifikata dolaze iz škola s istoka zemlje, a jedna – s otoka.
To su pojedinosti najnovije afere s lažnim diplomama u prosvjeti koje je novinarima u četvrtak objavila ministrica Blaženka Divjak, a koja se na postupak provjere svih diploma u sustavu odlučila nakon što je u vlastitom ministarstvu otkrila zaposlenicu s lažnom diplom zagrebačkih Hrvatskih studija.
– Sve varalice ćemo identificirati i svi će dobiti izvanredni otkaz. Sve su prijave krenule prema DORH-u. Ovo je poruka i učenicima da se radom i poštenjem može napredovati – poručila je ministrica Divjak.
Postupak provjera se nastavlja, a kako doznajemo, dan ranije u Ministarstvu su se s državnom tajnicom Brankom Ramljak sastali dekani fakulteta koji školuju učitelje i nastavnike, a na sastanku je rečeno kako je svaki od njih dosad zaprimio u prosjeku između 50 i stotinu zahtjeva za provjerom diploma. Samo na zagrebački Filozofski stiglo je dosad 280 zahtjeva, a na Učiteljski fakultet u Zagrebu više od 200, potvrdili su dekani tih fakulteta. Neki fakulteti zamolili su škole da još ne šalju zahtjeve dok ne uspostave službe za provjeru.
Za nas se, dakako, najzanimljivijom pokazala informacija da je jedna od lažnih diploma otkrivena u školi na jednome od naših otoka. Iako nam ni iz Ministarstva obrazovanja, ni s Filozofskog fakulteta nisu željeli reći o kojoj se školi radi, uspjeli smo doznati da je riječ o jednoj srednjoj školi s otoka iz Splitsko-dalmatinske županije. Budući da srednje škole imaju otoci Brač (ukupno tri) te Hvar i Vis po jednu, nazvali smo ih izravno, no iz svih pet škola potvrdili su u četvrtak kako nikakve službene informacije o mogućim lažnim diplomama svojih zaposlenika nemaju.
U srednjim školama na Hvaru i Visu odgovorili su kako čak još nisu počeli postupak provjere, jer su s nekih fakulteta zamoljeni da zahtjeve ne šalju do veljače.
Dekanica zagrebačkog Filozofskog fakulteta, prof. dr. Vesna Vlahović-Štetić za naš je list objasnila kako su dosad sve tri škole obavijestili o lažnim diplomama njihovih zaposlenika, međutim za posljednja dva slučaja obavijest je poslana tek u četvrtak pa je naravno moguće da je još nisu dobile.
– Sve obavijesti školama, kao i DORH-u, šaljemo pismeno, poštom – objašnjava dekanica Vlahović-Štetić. Također naglašava, žele da se zna kako nije Filozofski falsficirao te diplome, nego one na fakultet dolaze na provjeru, a krivotvorene su negdje vani.
O kakvoj se aljkavosti pritom radi, opisuje:
– Te "diplome" izgledaju potpuno drukčije od naših, sadrže nekakve informacije koje mi ne stavljamo, poput položenih ispita. Također, čudno je smješten znak fakulteta i Sveučilišta, font je drukčiji od našeg, a diploma iz 2018. godine nosi broj jedne druge važeće diplome koja je izdana 2016. godine. Također, na toj je lanjskoj diplomi falsificiran moj potpis, a onaj koji ga je krivotvorio očito ga nikad nije vidio – ispričala je dekanica Vlahović-Štetić.
Fakultet nastavlja s provjerama, i to potpuno besplatno za škole budući da, kaže dekanica, provjere isprava naplaćuju samo privatnicima, tvrtkama iz gospodarstvu te zahtjevima koji dolaze iz inozemstva. Cijena provjere vjerodostojnosti tada je 400 kuna.
Iako iz škola pozdravljaju proces provjera diploma, neki ravnatelji nam kažu kako je upravo naplata provjere isprava dodatni trošak za njih budući da nisu svi fakulteti kao zagrebački Filozofski – neki za provjeru od škola traže i do 200, pa i više kuna po jednoj diplomi, a problem je što obrazovne ustanove taj izdatak nisu planirale u financijskom planu za 2019. godinu.
– Gotovo svi fakulteti traže između 100 i 150 kuna za provjeru jedne diplome, jedino nam je splitski Prirodoslovno-matematički fakultet izašao ususret pa su voljni naplatiti 50 kuna za skupno izdanu potvrdu te još deset kuna po zaposleniku. Pozdravljamo ovaj potez ministrice i smatramo da onoga tko nije zaslužio raditi u školi, treba izbaciti. Međutim, kada pogledate da mi u školi imamo 50 zaposlenika čije isprave treba provjeriti, naši se troškovi mogu popeti i do sedam tisuća kuna. Za to smo mogli kupiti dva do tri projektora ili dvije-tri pametne ploče – kaže Đuro Baloević, ravnatelj solinske Osnovne škole "Vjekoslav Parać" i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
'Bilo bi logično da država zatraži povrat novca'
Osim što će prijestupnici dobiti izvanredne otkaze, jedno od pitanja koje se čuje u javnosti jest i ono hoće li morati vratiti plaće koje su nezasluženo primali, neki i duže vrijeme.
U Ministarstvu ministrice Divjak zasad upućuju na DORH i policiju, dok dekanica prof. dr. Vesna Vlahović-Štetić o tome kaže:
– Ne znam hoće li, osim izvanrednog otkaza, ti ljudi morati vratiti iznose plaća. Bilo bi logično da država koja im je te plaće isplaćivala zatraži povrat.