StoryEditorOCM
4 kantunaNOVE OKOLNOSTI TRAGEDIJE NA KORNATU

"Ozljede vatrogasaca su bile fatalne. Čak u slučaju da je njihovo zbrinjavanje teklo na najbrži mogući način nisu mogli izbjeći smrtni ishod!"

5. travnja 2018. - 22:00
kornati

Tim stručnjaka Instituta "Ruđer Bošković" u novom kombiniranom vještačenju utvrdio je da su vatrogasci kobnog 30. kolovoza 2007. u klancu iznad uvale Šipnat na Kornatu stradali od posljedica južnog kraka požara s eruptivnim efektom, te mogućnosti spajanja tog požara s krakom vatre koja je dolazila sa sjevernog dijela.

- Vrlo je vjerojatno da je u klancu zbog nagiba terena i jakog vjetra došlo do pojave eruptivnog efekta, odnosno zapaljenja nesagorivih plinova i sagorijevanja eteričnih ulja, te raslinja pri čemu se razvija oko dvije tisuće stupnjeva visoka temperatura. Takav se požar javlja isključivo u klancima i to uzlazno. Proizveo ga je južni krak požara, a bilo je moguće i da se taj krak spojio sa sjevernim zbog čega je nastala još viša temperatura - rekao je u četvrtak na Županijskom sudu u Zadru u nastavku suđenja Draženu Slavici geolog Goran Kniewald, koji je kao vještak za okolišnu forenziku svojedobno bio i član ekspertne skupine Interpola. U prijašnjim se vještačenjima, naime, kao uzrok smrti vatrogasaca navodio eruptivni požar, te izgaranje nehomogene plinske smjese, a Kniewald je jučer pojasnio kako je požar s eruptivnim efektom sličan, ali ne i jednak tim pojavama.

- On se stvara zbog konfiguracije terena, vegetacije i konfiguracije klanca. Sličan je ali nije isti - rekao je.
"Huk" kojeg je "za petama" prije nego što mu se počele topiti ruke čuo jedini preživjeli vatrogasac Frane Lučić vještak je objasnio naglim ubrzavanjem požara koji se ne širi ravnomjerno nego ubrzava uz opću prisutnost sagorijevanja plinova koji nastaju sagorijevanjem gorive mase. Strašna temperatura stigla je prije vatre i bila kobna za vatrogasce.

"Kod takvih smjesa može doći do trenutne eksplozije pri čemu se razviju temperature i do tri tisuće stupnjeva. Eruptivni požar karakterizira stup vatre, no kako na Kornatu nije bilo visokih stabala radi se zapravo o sličnom ali ipak drugačijem efektu. U ovom se slučaju požar širi naglo brzinom od 40 metara u sekundi - pojasnio je.
Vještačenjem je utvrđeno i da su vatrogasci prije stradavanja hodali ukupno od 20 do 25 minuta, a koban je bio njihov ulazak u klanac korz koji su išli po krušku s vodom u trenutku kada su se krakovi požara s južne i sjeverne strane koji su se kretali većom brzinom od kretanja linije požara. Krakovi požara u klancu su se spojili u oblik slova "v", što je bilo nespecifično jer se inače požar formira u obliku klina. Vatrogascima je u nezamislivoj temperaturi uništeno živčano tkivo u potkožju, zbog čega nisu osjećali bol, već su trpjeli jak osjećaj žeđi i hladnoće. Njihove ozljede su bile fatalne, te čak u slučaju da je njihovo zbrinjavanje teklo na najbrži moguci način, nisu mogli izbjeći smrtni ishod.

"Nije moguće dati odgovor na pitanje u kojem je točno trenutku smrt za svakog vatrogasca bila neizbježna"- rekao je Kniewald. Apstraktna opasnost za vatrogasce nastupila je odmah nakon njihova iskrcavanja na Kornat gdje prema analizi vještaka nisu uopće trebali biti, a kamoli ulaziti u klanac gdje se, kako je poznato i laicima, nikada ne ide u slučaju požara.
" Ljudske snage nisu mogle gasiti požar na Kornatu. Tamo ih je mogao spasiti jedino kanader koji je u to vrijeme bio preusmjeren na Vodice. On bi im omogućio siguran prolazak do kruške. Da ga je zapovjednik požarišta Dino Klarić tražio i da je bio raspoloživ, kanader je mogao za 10 do 15 minuta otkloniti opasnost. Na Kornat je mogao doći za 12 do 13 minuta,a helikopteri nisu mogli pomoći jer su bili udaljeni na 40 minuta leta. Najbolja solucija je bila da se u pravo vrijeme oko 13.30 sati angažiraju dva kanadera i dva helikoptera. Time bi se spriječilo širenje požara- zaključio je vještak.
Vatrogascima bi pomogla i adekvatna odjeća i obuća, kao i kaciga sa spuštenim vizirom, no prije njih i u slučaju nemogućnosti zračnih snaga, na Kornatu su se, prema pravilniku MUP-a, trebale angažirati interventne vatrogasne postrojbe koje se kako je utvrđeno kreću duplo brže od "običnih" vatrogasaca, te bi prolaskom kroz klanac izbjegli stradavanje i sigurno došli do kruške.
Analizom je također utvrđeno i da na kanistru s benzinom i vatrogasnoj pumpi koje su nosili sa sobom kobnog dana nema tragova eksplozije.
"Da se gorivo prolilo nastupile bi toplinske ozlijede kod vatrogasaca koji su ih nosili. Opekline bi bile lokalizirane a ne na cijelom tijelu"; rekao je Knieweld. Da je vatrogasna kruška koja nije stigla a trebala je bila kraj njih vatrogasci bi imali dovoljno vode za polusatno gašenje. Vjestačenjem je otklonjena i mogućnost stradavanja vatrogasaca zbog potiskivanja vrućeg zraka i požara elisom helikoptera. Iznošenje vještačenja se nastavlja i sutra, u petak.

Otac stradalog vatrogasca Igor Marinović nije se složio s novim vještačenjem, ostajući pri svojoj tvrdnji koju iznosi godinama da su njihovi sinovi na Kornatu stradali od kerozina. "O tome sam spreman govoriti i na sudu. Još se ne zna gdje je nestalo više od 600 litara kerozina iz helikoptera kojem je bio probušen spremnik. To je pravi razlog, jer su naši sinovi umrli na udaljenim mjestima. Jaketa mog sina Ivana bila je 25 metara od mjesta gdje je stradao. Strikomanova čizma ostala je za njim nakon što je skočio. Sve je to zataškano. Njihova tijela su oprana, kao i roba, a tamo gdje se benzin prolio nisu uzeli tragove - rekao je.

 

24. studeni 2024 05:43