Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode objavila je kako se Pfizerovim cjepivom od 28. svibnja mogu cijepiti i djeca od 12 godina naviše. Cijepljenje je, kao i kod odraslih osoba, dobrovoljno. Kako COVID-19 kod djece najčešće prolazi s kratkotrajnim blagim ili čak bez simptoma, postavlja se pitanje je li nužno i preporučljivo cijepljenje djece.
U rijetkim slučajevima, COVID-19 se kod djece povezuje s multisistemskim upalnim sindromom (MIS-C), koji zahtijeva intenzivnu skrb i može dovesti do smrtnog ishoda, napominje prim. dr. Marija Radonić, specijalistica pedijatrije, subspecijalistica pedijatrijske pulmologije te voditeljica Pedijatrijskog odjela Opće bolnice Dubrovnik.
– COVID-19 nije samo akutna ni isključivo respiratorna bolest. Mnogo je pacijenata s dugotrajnim post-COVID simptomima nakon preboljene bolesti, zbog čega se u gradovima otvaraju tzv. post-COVID ambulante. Djeca su najbolji primjer da ova bolest nije samo respiratorna. Kod djece se može javiti MIS-C, rijedak sindrom koji razvija vrlo težak oblik bolesti. Nemali broj djece je u svijetu umro. U tom kontekstu razmatramo i pitanje cijepljenja – kaže prim. dr. Radonić.
U dubrovačkoj bolnici su tijekom pandemije bili hospitalizirani deseci djece oboljele od COVID-a 19, uglavnom iz predostrožnosti. Na sreću, nijedno dijete nije imalo teži oblik. Koliko je poznato, od MIS-C sindroma u ovoj je pandemiji u Hrvatskoj preminulo jedno dijete. U Dubrovniku je zabilježen jedan slučaj Kawasakijeva sindroma, koji nije bio povezan s novim koronavirusom, a nije zabilježen nijedan MIS-C slučaj.
Imunitet odraslih
Dr. Mato Lakić vjeruje da je više od 50 posto odraslog stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije zaštićeno stečenim imunitetom nakon preboljene bolesti ili cijepljenjem.
– Sam podatak da je cjepivo odobreno i za djecu je ohrabrujući. Spuštanje dobne granice za primjenu cjepiva govori u prilog cijepljenju. Mislim da je to veliki argument za neodlučne! – poručuje prim. dr. Radonić.
Zarazne bolesti kao što su ospice ili pertusis, odnosno hripavac, ozbiljne su i protiv njih se cijepi u dječjoj dobi. Cjepivo na hripavac ne zaštićuje stopostotno niti je doživotno, pa posljednjih godina svjedočimo manjoj ili većoj epidemiji te bolesti.
– Kako radim u alergološkoj ambulanti, većina djece s kašljem dođe s uputnicom za astmu, a promatrajući unatrag dođemo do dijagnoze hripavca. Ta je bolest iznimno teška za njihove starije ukućane s komorbiditetima. Pitanje svih pitanja vezanih uz cijepljenje protiv COVID-a i drugih bolesti jest solidarnost. Nema kraja pandemiji dok svi ne budemo procijepljeni. Svi! To je nešto što govorimo na sva usta – poručuje prim. dr. Radonić.
Pritom pozdravlja odluku da cijepljenje ostane na dobrovoljnoj osnovi.
– Jako je dobro da se djeca mogu cijepiti, a da roditelji u njihovo ime imaju pravo odabira. Kronično bolesnoj djeci s respiratornim bolestima uvijek sam preporučavala cijepljenje protiv pneumokoka, i kad to nije bilo obvezno, kao i cjepivo protiv gripe. Svi su moji pacijenti uredno bili procijepljeni. Ovdje imamo širi kontekst kronično bolesne djece, a prema statistici se radi o 20 posto djece u populaciji. Roditeljima bih dala preporuku da ih cijepe – kaže dubrovačka liječnica, a na pitanje preporučuje li cijepljenje zdrave djece, odgovara:
– Kako prema sebi, tako se roditelji trebaju odnositi i prema svojoj djeci, ovisno o svjetonazoru. Pritom moraju biti svjesni da nema mjesta kalkuliranju. Čitav svoj radni vijek svjedočim tomu koliko cjepiva pomažu.
Pravo izbora
Dr. Marija Sršen Krstulović, umirovljena pedijatrica, subspecijalistica pedijatrijske kardiologije, slaže se s tim da je dobro da roditelji imaju pravo izbora cijepljenja protiv COVID-a 19, kao i da je solidarnost u ovom trenutku presudna.
– Zdrava odrasla populacija cijepi se kako bi zaštitila imunokompromitiranu djecu i starije kojima cjepivo ne može pomoći, osobama s malignim bolestima, liječenima citostaticima, medikamentozno izazvanim ili rođenima s imunološkim deficijencijama itd. – stav je dr. Sršen Krstulović.
Ovu temu smatra vrlo važnom i stoga javno iznosi liječničko i osobno iskustvo.
– Komplikaciju nakon cijepljenja protiv velikih boginja doživjela je meni bliska osoba, u vidu encefalitisa, upale mozga. Rehabilitacija je dugo trajala, srećom, izvukla se. Ja sam i nakon toga redovno cijepila svoju djecu i unuke. Necijepljena djeca ne mogu obavljati neke poslove, ne mogu biti pomorci ni putovati svijetom. Ako ne cijepiš djecu, ograničavaš ih u životu. Morate razmišljati kao roditelji i ne smijete svojoj djeci sasjeći krila u startu. Odrasli su sebični! Kao liječnik i roditelj, poručujem kako sam cijepila jako mnogo djece, što je bio stresan, odgovoran i možda najteži dio posla. Strepila sam za svako dijete koje sam cijepila. Međutim, cijepljenje nije luksuz, nego najveće postignuće medicine, koje je čovječanstvu najviše pomoglo u prošlom i ovom stoljeću – poručuje dr. Sršen Krstulović.