StoryEditorOCM
4 kantunaINTERVJU TJEDNA

Predsjednik ŽGK Denis Ikić: Četvrtina svih zaposlenih u gospodarstvu Zadarske županije su strani državljani

Piše Ivica Nevešćanin
28. srpnja 2023. - 11:03

S Denisom Ikićem, predsjednikom Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar, razgovarali smo usred ovogodišnje turističke sezone koja će po svim pokazateljima nadmašiti onu referentnu iz 2019. godine. Iza optimističnih brojki, međutim, kriju se brojni izazovi, poput nedostatka radne snage, koji su na početku ove godine dočekali ne samo Zadarsku županiju, već sve primorske sredine, koje u velikoj mjeri gospodarski ovise o turizmu. Godinu je, naravno, obilježilo uvođenje eura i ulazak u šengensku zonu, ali i visoka inflacija te sve ozbiljnije posljedice rata u Ukrajini na globalno, a time i hrvatsko gospodarstvo u kojem gospodarstvo Zadarske županije po svom volumenu zauzima peto mjesto.

Kako je gospodarstvo Zadarske županije prošlo pandemijsku i ratnu krizu u Ukrajini? Kakvo je stanje u odnosu na 2019.?

- Županijsko gospodarstvo iznimno se brzo oporavilo od šokova uzrokovanih globalnom pandemijom i energetskom krizom povezanom s agresijom na Ukrajinu. Do 2020. imalo je niz godina kontinuirani rast ključnih ekonomskih parametara da bi antipandemijske mjere u 2020. uzrokovale kratkotrajne negativne trendove, koje su na sreću trajale samo tu poslovnu godinu. Nakon početnog šoka oko „zaključavanja“ cjelokupnog društva pa i dobrog dijela gospodarstva, Vladine brze i sveobuhvatne mjere u toj godini značajno su doprinijele određenoj sigurnosti u očuvanju radnih mjesta i planiranju gospodarskih aktivnosti u tako specifičnim i zadanim uvjetima.

Ta je godina bila po svemu nevjerojatna i izazovna bez usporedbe za naš naraštaj. Bila je takva zbog spomenutih razloga epidemije i nemogućnosti ili otežanog ostvarivanja poslovnih aktivnosti u nekim sektorima turizma, prometa i ugostiteljstva, ali je postojao niz sektora odnosno tvrtki koji su i u toj godini ostvarili rezultate usporedive ili čak bolje nego u 2019.

image

Denis Ikić
 

Luka Gerlanc/Cropix

Možete li biti konkretniji?

- U 2020. godini županijsko je gospodarstvo izgubilo 1,5 milijardi kuna prihoda (9 posto) u odnosu na 2019., najviše u trgovini, hotelijerstvu i ugostiteljstvu te prometu, ukupno 1,7 milijardi kuna manje prihoda, dok su prihode povećali građevina, ribarstvo i prerađivačka industrija za 503 milijuna. Bruto dobit je sa 976,5 milijuna kuna pala na 60,4 milijuna kuna. Zaposlenost u gospodarstvu pala je za 6 posto iako je ukupna zaposlenost bila veća nego 2019. U pandemijskoj 2020. zabilježen je pad turističkog prometa za 51 posto u dolascima i 36 posto u noćenjima, što je znatno manji pad nego u drugim jadranskim županijama u toj godini.

Već sljedeće 2021. krenuo je uzlazni trend svih spomenutih parametara dok je poslovanje županijskog gospodarstva u 2022. premašilo sva očekivanja, usprkos šokantnom poremećaju cijene energenata, zbog čega je Vlada opet reagirala sveobuhvatnim paketom mjera.

Kako je izgledala poslovna 2022. godina u Zadarskoj županiji?

- Ukupni prihodi od gotovo tri milijarde eura bili su nominalno za 27,2 posto veći nego prethodne godine, ali i realno veći, jer je njihov rast značajno nadmašio stopu inflacije u toj godini. Prihodi su bili veći i u odnosu na pretpandemijsku 2019. za čak 29 posto, kao i zaposlenost, iskazana dobit i vanjskotrgovinska razmjena a dostignut je i pretpandemijski turistički promet.

Sumarno, unatoč koroni u prethodnim godinama i krizi uvjetovanoj agresijom na Ukrajinu, po financijskim i fizičkim pokazateljima 2022. godina je u gotovo svim pokazateljima bila je rekordna i u odnosu na 2019,. te su time negativni učinci ovih kriza za županijsko gospodarstvo u potpunosti anulirani.

Po preliminarnim podacima indeksa županijske gospodarske razvijenosti koje Komora upravo priprema predstaviti javnosti, a koji uzima u analizu deset kategorija s 45 indikatora, gospodarstvo Zadarske županije trenutno spada u pet najrazvijenijih u zemlji.

image

Zgrada Tankerske plovidbe d.d. na Poluotoku 

Jure Miskovic/Cropix

Zadarska županija se često ističe kao pozitivan primjer "plave ekonomije" (marikultura i ribarstvo, turizam, brodarstvo), no najveća je tvrtka iz prerađivačke industrije (Aluflexpack novi). Koliko je gospodarstvo Zadarske županije diverzificirano, odnosno koliko je ovisno o turizmu?

- Zadarska županija često se ističe kao pozitivan primjer "plave ekonomije", odnosno gospodarstva koje se temelji na resursima mora. Brodarstvo, turizam, ribarstvo i marikultura glavni su čimbenici gospodarskog razvoja županije, tzv. tri stupa „plave ekonomije“ u kojima je njihov udjel na državnoj razni značajan ili dominantan. Često znam reći, baš zbog te tri djelatnosti, da mi u Zadru i Zadarskoj županiji živimo na moru i od mora.

Kako je to recentno razdoblje i pokazalo pretjerana ovisnost o turizmu jedan je od ključnih problema svih županija plave Hrvatske, osobito jer se radi o vrlo osjetljivoj i sezonskoj djelatnosti, što značajno smanjuje otpornost i stabilnost gospodarstva ove regije.

U posljednjih desetak godina, u gospodarstvu Zadarske županije primjetna je značajnija diverzifikacija te se možemo pohvaliti s povećanjem broja tvrtki u sektoru prerađivačke industrije, graditeljstvu i transportu gdje s ponosom možemo istaknuti nekoliko perjanica koje zauzimaju vodeća mjesta na karti cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Prerađivačka industrija orijentirana je na prehrambenu, farmaceutsku i automobilsku industriju, te marikultura i ribarstvo izvozne su perjanice u izvozu roba, dok su brodarstvo i turizam fokusirani na izvoz usluga. Uz trgovinu i graditeljstvo ovi sektori dominantno pridonose strukturi prihoda županijskog gospodarstva. Ove djelatnosti još snažnije treba razvijati kako bi gospodarstvo postalo otpornije i stabilnije na krize.

image

Proizvodni pogon Cromarisa u Gaženici

Zvonko Pavic/Cropix

Često ističete kako Zadarska županija zadnjih godina bilježi najveću zaposlenost i najmanji broj nezaposlenih. Koliko je (radnog) stanovništva napustilo Zadarsku županiju od ulaska u EU, a koliko ih je doseljeno? Gdje nedostaje radne snage, odnosno koliko smo uvezli stranih radnika?

- Podaci o zaposlenosti su činjenica koja nas treba veseliti. Od ulaska u EU broj zaposlenih u županijskom gospodarstvu povećao se za gotovo 15.000. U Zadarsku županiju od 2011. do 2021. doseljeno je 9306 ljudi, a odseljeno 10.015. Ovi podaci odnose se na vanjsku migraciju. Iako je Zadarska županija po demografiji i broju živorođenih na samom vrhu u otužnoj demografskoj slici zemlje, jasno je kako demografski i kadrovski potencijal u županiji ne može zadovoljiti vrlo dinamizirano županijsko gospodarstvo, osobito u nekim sektorima. Primjerice turizmu i graditeljstvu, u kojima su potrebe najveće a kadrova ili uopće nema ili ga domicilno stanovništvo ne želi raditi. Ili ga radi kao vlastitu dopunsku djelatnost, ako govorimo o turizmu. Radi toga je potreban uvoz radne snage iz trećih zemalja.

Dominantno su deficitarna različita zanimanja u graditeljstvu za sve županije, pa tako i Zadarsku, te zanimanja u hotelijerstvu i ugostiteljstvu (sobar, čistač, konobar, pomoćni konobar, kuhar, pomoćni kuhar).

Prošle godine je u Zadarskoj županiji strancima izdano preko 7100 dozvola za boravak i rad, a u ovoj godini do sad je zabilježen porat zahtjeva od preko 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Stranci već sad čine preko 25 posto zaposlenih u županijskom gospodarstvu i taj će se trend nesumnjivo povećavati.

Zbog navedenog problema, ali i radi zaštite interesa naše poslovne zajednice HGK – Županijska komora Zadar u suradnji s resornim ministarstvom i nadležnim državnim institucijama kontinuirano radi i organizira radionice na temu uvoza radne snage, osobito one kvalificirane kako bi olakšali pristup i približili proceduru našim poslodavcima za angažman radne snage iz našeg bližeg okruženja, ali i za one radnike koji nam dolaze iz tzv. “trećih zemalja“.

image

Turisthotelovo turisticko naselje Zaton Holiday Resort

Jure Miskovic/Cropix/Cropix

Jesu li potrebe tržišta usklađene s obrazovnim sustavom? Kakav je u tom pogledu odnos škola i Zadarskog sveučilišta prema lokalnim potrebama na tržištu rada?

- Usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada vrši se na dva načina. Prvi je način usklađivanje obrazovnih programa s potrebama i zahtjevima na tržištu rada. U tom smislu u Zadarskoj županiji grade se dva Regionalna centra kompetentnosti. Jedan u sektoru strojarstva u Strukovnoj školi Vice Vlatkovića, a drugi je u sektoru zdravstva u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića. Također, provodi se i nacionalni projekt usklađivanja standarda kvalifikacija u pojedinim zvanjima i zanimanjima u strukovnom obrazovanju.

Drugi način usklađivanje je poticanje učenika na upise u deficitarna zanimanja. Zadarska županija omogućava besplatne udžbenike, prijevoz i smještaj za učenika koji upišu deficitarno zanimanje. No, naše potrebe tržišta rada veće su od naših ljudskih kapaciteta, pa stoga svjedočimo uvozu radne snage. Strukovna zanimanja sve su konkurentnija i prilikom upisa u srednje škole učenici u sve većem broju odabiru upise u zanimanja koja su na tržištu rada traženija od ostalih i koja im omogućuju bilo zapošljavanje, bilo polaganje državne mature i upisivanje na željeni fakultet.

Zadnjih godina praksa je pokazala da su potrebe gospodarstva daleko veće od onoga što obrazuju škole na području Zadarske županije. Postoji veliki nesrazmjer potreba gospodarstva za kvalificiranom radnom snagom koja izlazi iz škola (znanja i vještine) od onih programa koje škole provode (klasični programi) s vrlo mali brojem sati praktične nastave kod poslodavca u radnom procesu.

Upravo na temelju tih činjenica poslodavci žele provoditi i sudjelovati u programima koji sadrže najveći broj praktične nastave a to se provodi kroz JMO (jedinstven model obrazovanja) hrvatsku inačicu dualnog obrazovanje koji provode četiri srednje strukovne škole u našij županiji za 190 učenika u trgovačkim društvima i obrtima. Poslodavci tako usmjeruju, podučavaju znanjima i vještinama učenike koji mogu kod njega ostati raditi s tako stečenim vještinama za tražena zanimanja na tržištu. A to su trenutno tražena, cijenjena i dobro plaćena zanimanja, što su shvatili i roditelji i učenici.

image

Tvornica tvrtke Aluflexpack u Briševu 

Luka Gerlanc/Cropix

Bolja suradnja naših poslodavaca i Sveučilišta u Zadru u proteklom razdoblju također je rezultirala osnivanjem nekolicine specijaliziranih programa i smjerova koje bi trebale odgovoriti izazovima s tržišta rada. Novi studijski programi imaju za cilj omogućiti našim studentima stjecanje posebnih vještina i znanja te im osigurati brz i efikasan transfer na naše tržište rada. Intenzivna je suradnja našeg sveučilišta i osoblja tvrtki putem brojnih projekata koji su fokusirani na razvoj novih proizvoda ili inovativnih rješenja, kao i suradnja tvrtki sa pojedenim sveučilišnim odjelima na kreiranju novih kurikuluma s ciljem stjecanja konkretnih kompetencija studenata.

Ovu je poslovnu godinu u Zadarskoj županiji obilježilo preuzimanje Turisthotela od strane Tankerske plovidbe. Najveću turističku kuću u Dalmaciji, preuzeo je najveći hrvatski brodar, počela je izgradnja hotela Maraska, najavljuje se gradnja novih hotela... Čeka li nas u idućim godinama promjena karaktera turizma na zadarskom području?

- Kad ste ih već spomenuli, obje tvrtke su perjanice županijskog i hrvatskog gospodarstva u svojim sektorima. Preuzimanjem Turisthotela d.d., Tankerska plovidba d.d. zasigurno će nastaviti razvijati tu turističku kuću i zadržati njenu lidersku poziciju, ne samo na području Zadarske županije već u čitavoj Dalmaciji. Treba uzeti u obzir i zajedničku povijest te dvije tvrtke, odnosno činjenicu da je Turisthotel osnovan od strane Tankerske plovidbe, tadašnjeg Jugotankera pod vodstvom legendarnog Ivana Paše, što podrazumijeva emocionalnu komponentu ovog spajanja, a time i senzibilitet vlasničke i upravljačke strukture.

Što se tiče hotelskih kapaciteta, u Zadarskoj županiji oni čine svega 5 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, dok objekti u domaćinstvu i nekomercijalnom smještaju zauzimaju oko 80 posto. Stoga će najavljena ulaganja u gradnju novih hotela visoke kategorije utjecati na promjenu turističke ponude privlačeći goste višeg životnog standarda. Tu se očekuje i promjena u strukturi gostiju s obzirom na glavna emitivna tržišta.

Sve navedeno zasigurno će utjecati i na povećanje izvanpansionske potrošnje imajući pozitivan multiplikativni efekt i na ostale djelatnosti, u provom redu na trgovinu i ugostiteljstvo. U takvoj novonastaloj situaciji očekuje se povećanje kvalitete ukupne turističke ponude i dodatno valoriziranje kulturne i prirodne baštine kojom zadarsko područje obiluje.

Kakve su posljedice izrazite turističke sezonalnosti za gospodarsku sliku Zadarske županije?

- Jedan od glavnih problem hrvatskog pa tako i županijskog turizma je frekvencija dolazaka turista tijekom godine. Tu Hrvatska stoji najlošije od svih zemalja EU. U našoj županiji 2022. godini u srpnju i kolovozu bilo je 1.113.423 dolazaka gostiju, a u siječnju i veljači 15.275 dolazaka. To čini omjer otprilike 73 prema 1.

Usporedbe radi, u 2019. godini taj omjer je bio približno 44 prema 1. Iz ovog se rađaju brojni problemi pa i konflikti vezani za infrastrukturu i odvijanje života osobito, u povijesnim jezgrama naših naselja.

Imajući u vidu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine koju je Hrvatski sabor, a kojom su identificirane osnovne razvojne potrebe hrvatskog turizma, među kojima su ublažavanje sezonalnosti turističkih aktivnosti i osiguranje ravnomjernijeg geografskog turističkog razvoja, postoji velika potreba za donošenjem mjera za ublažavanje sezonalnosti i u našoj županiji, s obzirom na podatak da se najveći turistički promet ostvaruje u srpnju i kolovozu, oko 60 posto dolazaka i oko 65 posto noćenja. Također treba ulagati daljnje napore u povezivanju gospodarstva i obrazovnog sustava kako bi se osigurali kvalitetni ljudski potencijali u turizmu u budućnosti.

image

Strani radnici u Biogradu na tečaju učenja hrvatskog jezika

Luka Gerlanc/

Što nas čeka u 2024., kakvi su trendovi, očekivanja i izazovi pred gospodarstvom Zadarske županije?

- Bliska prošlost poučila nas je kako je svako detaljnije i dugoročnije predviđanje kada je gospodarstvo u pitanju nezahvalno. Stoga svakoj prognozi treba pristupiti s posebnim oprezom. No, sasvim je izvjesno da će nekoliko ključnih trendova očekivanja i izazova obilježiti i sljedeću godinu.

Izazovi će svakako biti usmjereni na pribavljanje kompetentne radne snage u gotovo svim sektorima županijskog gospodarstva, jer taj trend očito nezaustavljiv, a iskustva zadnjih godina od kad se sustav kvota ukinuo to nam potvrđuje, kao i rast troškova poslovanja usmjeren prema troškovima energije i zaduživanja.

Držimo da su najrelevantnije prognoze one koje daju poduzetnici koji su u operativnom poslovanju, uz prognoze relevantnih domaćih i stranih institucija.

Zbog toga HGK Županijska komora Zadar ima praksu anketirati svoje ključne članice iz pojedinih sektora kako bi dobili indikatore i očekivanja u poslovanju za pojedine sektore bitne za županijsko gospodarstvo, znatno prije objave službenih podataka, prije svih financijskih. Ovaj koncept anketiranja naših ključnih poduzeća provest ćemo i ove godine za 2024., a ovu godinu poduzetnici su početkom godine iskazali optimizam. Njih 58 posto su pokazali na pitanju procjene poslovanja u tekućoj 2023. godinu u odnosu na prethodnu, a tek 13 posto nešto gore poslovanje, poslovanje na otprilike istoj razini očekuje 29 posto ispitanika.

Uvođenje eura ispitanici očekivano ocijenili neutralnim za svoje poslovanje (62%) ili pozitivnim (33%), a nešto gorim za svoje poslovanje ocijenilo ga 5 posto ispitanika. Rast troškova inputa glavna je prijetnja za većinu anketiranih, nedostatak radne snage je na drugom mjestu, slijedi pravna i porezna nesigurnost, strepe od rasta troškova financiranja.

07. studeni 2024 22:01