Priprema se projekt rekonstrukcije prometnice od Bulevara do Crnog gdje šahtovi izranjaju iz asfalta ili su ulegli već skoro 20 godina

Hrvatske ceste u potpunosti će rekonstruirati dio Jadranske magistrale koja prolazi kroz Zadar od križanja kod prodajnog centra "Interspar" do Crnog.

Rekonstrukcija će biti izvedena na sličan način na koji je obnovljena Ulica Ante Starčevića, poznata kao Bulevar, gdje su osim kolničkog dijela u potpunosti izmijenjeni i rubnici, a postavljena je i nova vertikalna i horizontalna signalizacija, kao i novi sustav slivnih voda ispod razine kolnika.

Na sličan će način državni cestar obnoviti nešto više od tri kilometra Jadranske magistrale od Bulevara do Crnog, doznali smo u gradskoj upravi koja će također biti uključena u taj projekt, i to u dijelu troškovnika za izgradnju sustava fekalnih i oborinskih voda u kolničkom traku, odnosno nogostupu.

Sustav voda

- U sklopu obnove tog dijela Magistrale trebao bi se izgraditi sustav fekalnih i oborinskih voda za mjesto Crno i za buduću gospodarsku zonu Crno. Mi te projekte imamo i prema "Hrvatskim cestama" smo ih odaslali sa zamolbom da se ugrade u rekonstrukciju tog dijela ceste. Naravno, mi ćemo i sufinancirati naš dio koji se odnosi na spomenute sustave, dok bi "Hrvatske ceste" financirale obnovu kolnika i signalizacijskih sustava. Prema neslužbenim informacijama taj bi se dio ceste obnovio na sličan način kao i Bulevar, što znači izmjena u potpunosti kolničkog traka, rubnjaka i šahtova na kojima automobili već dugi niz godina lupaju kotačima – doznali smo od Darka Kasapa, pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo.
I gradski je pročelnik svjestan manjkavosti na toj dionici koja je u potpunosti obnavljana prije više od petnaestak godina, ali odmah nakon obnove pojavili su se problemi koji zapravo nisu otklonjeni do danas.

Nakon proširenja Jadranske magistrale u četverotračnu gradsku prometnicu, na toj je dionici nastao prometni „cirkus“. Zbog problema s nestručno postavljenim šahtovima još od 2003. godine događale su se prometne nezgode. Četverotračnu dionicu državne ceste D8 gradio je kumrovečki MGT, i odmah nakon puštanja u promet vozači su vidjeli da nešto nije u redu sa šahtovima koji su bili postavljeni na voznom pravcu automobilskih kotača. Ili su virili iznad asfalta ili su utonuli u kolnik izazivajući udare, prestrojavanja u posljednji trenutak, a u nekoliko slučajeva doslovno su letjeli zrakom. "Hrvatske ceste" u pravilu su plaćale odštete zbog razbijenih vozila, ali naizgled banalan, a u stvari vrlo veliki problem na jednome od najprometnijih gradskih koridora do sada nije riješen.

Zanimljivo je da izvođači radova na proširenoj Magistrali kroz Zadar u to vrijeme nisu dobili nikakve krupnije službene prigovore na izvedene radove u jamstvenom roku, pa stoga nisu bili niti dužni otkloniti nedostatke oko šahtova niti su platili penale za nestručno izvedene radove. Tako su se u to vrijeme pravdali u kumrovečkom MGT-u, koji je bio glavni izvođač radova od Zelene tržnice do Crnog, gdje je svojevremeno jedna žena umalo stradala kad je, vozeći djecu, autom naletjela na poluotvoreni šaht, s tim što je šahtove na toj dionici gradio TEGR iz Čakovca, koji je taj posao direktno ugovorio s "Hrvatskim cestama".
Danas znamo da je u gradnji šahtova na proširenju magistrale bilo dosta propusta od samog početka. Na tih šest kilometara izgrađeno je nekoliko tipova šahtova, a svaki od njih se drukčije “ponašao” u prometu. U središnjem dijelu i onom prema Crnom izgrađeni su kao pravokutnici i oni su najviše “izronili” iz ceste, a u ostalom dijelu bilo je šahtova u obliku osmerokuta ili čak okruglih, koji su, sudeći po iskustvima, najbolji za gušći promet. Neravnine oko šahtova pokušale su se u nekoliko navrata ispravljati nanošenjem novih slojeva asfalta, ali niti to nije pomoglo, pa čak niti izmjena šahtova koji su u to vrijeme koštali oko 2500 kuna po komadu.

Štedjeli na asfaltu

Građevinari, koji su se razumjeli u gradnju cesta, upozoravali su da je do “izranjanja” šahtova iz asfalta došlo iz dva razloga: zbog nedovoljnog nabijanja materijala uz betonske temelje šahtova i zbog nedovoljno debelog sloja asfalta uz same šahte. Sve je to trebao uočiti nadzorni organ na gradilištu, koji je u to vrijeme bio uglavnom IGH. Investitor "Hrvatske ceste" je u nekoliko slučajeva prilikom samog tehničkog pregleda ukazivao na nedostatke koji su tada otklanjani, no temeljne greške nisu se mogle ukloniti, što se pokazalo do danas. Stoga bi jedino ponovna temeljita rekonstrukcija mogla riješiti problematičnu dionicu od Zadra do Crnog, za što se, prema svemu sudeći, spremaju u "Hrvatskim cestama".