Na poljoprivrednom gospodarstvu Marija Lončara u Smilčiću posijani su prvi hektari industrijske konoplje i to na površini od 15 hektara. Pilot program odvija se u suradnju s AGRRA.om Zadarske županije, a plantažu je obišao i prvi čovjek SDP-a Davor Bernardić.
- Danas sam u Smilčiću posjetio plantažu industrijske konoplje Marija Lončara, koji je prepoznao njenu održivost i višestruku korisnost. U ovom trenutku od konoplje se proizvodi otprilike 25.000 različitih proizvoda. Mi smo već u saborsku proceduru uputili prijedlog zakona i uvjeren sam da će upravo naša vlada legalizirati konoplju. Tako ćemo omogućiti slobodan uzgoj, korištenje i prodaju svih vrsta konoplje, a ostvarit ćemo i dodatan rast i prihode koje bi mogli usmjeravati u otvaranje novih radnih mjesta - kazao je Bernardić.
Goran Perović Mungos, njegov stranački kolega, u Zadru poznat po podršci uvođenja fiskalnih računa u prodaji poljoprivrednih proizvoda na Gradskoj tržnici, inače SDP-ov čovjek u zadarskoj županiji zadužen za poljoprivredne projekte, ističe kako je Zadarska županija potencijalni proizvođač industrijske i medicinske konoplje.
- Od 2.500.000 hektara obradivih poljoprivrednih površina s kojim raspolaže Republika Hrvatska na poljoprivredne površine Zadarske županije otpada 196 186.15 hektara što iznosi oko 7.85 posto. Iz tih podataka vidljivo je da se značajne poljoprivredne obradive površine u Republici Hrvatskoj nalaze na području Zadarske županije. Pored ratarstva, voćarstva i stočarstva Zadarska županija posjeduje i resurse za uzgoj oborite ribe i tune. Kad se sagledaju sveukupni poljoprivredni potencijali Zadarske županije s jedne strane te s druge strane devastiranost poljoprivredne proizvodnje u toj istoj Zadarskoj županiji koja je spala na neodrživih 10 posto sveukupnog potencijala, onda se samo po sebi nameće pitanje uzgoja i prerade industrijske i medicinske konoplje u smislu opravdanosti poticaja potencijalnim i zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima. Uzgoj i prerada industrijske i medicinske konoplje u svjetskim je razmjerima visoko-dohodovna poljoprivredna kultura - mišljenja je Perović koji se otvoreno zalaže za taj projekt.
- Prema podacima o upisu u zemljišta u AKORD sustavu iz 2011. godine, a koja su proveli djelatnici nekadašnjeg Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu, sad Hrvatske poljoprivredne komore, te Hrvatske poljoprivredne agencije i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Zadarskoj županiji obrađuje se tek 17.843
hektara na površini od 34.793 akordnih parcela. Od navedenih površina, oko 6.000 hektara su pod trajnim nasadima, a na zanemarivih 1.000 hektara odvija se proizvodnja povrća. Prošle godine, podaci su bili još lošiji pa se poljoprivredna proizvodnja svela na svega desetak posto. Nekonkurentnost u cijeni proizvoda, rascjepkanost i zapuštenost poljoprivrednih površina, neadekvatna postojeća mehanizacija kao i otežano pojedinačno dostupni specijalni strojevi, financijska neizvjesnost prilikom trženja, svakodnevno su razlozi odustajanja od ionako nedostatne poljoprivredne proizvodnje - kaže Perović.
Mogućnost oživljavanja poljoprivredne proizvodnje u Zadarskoj županiji i to i na Ravnim kotarima i u Ličkom dijelu poljoprivrednih površina on vidi upravo u korištenju jednog dijela poljoprivrednih površina za plantažni uzgoj industrijske konoplje i konoplje za medicinsku uporabu.
- Uvjeren sam da se trenutno uz manja ulaganja i dobru koordinaciju na spomenutim površinama može postići proizvodnja konoplje i do 20 posto. To bi povećalo zastupljenost obradivih poljoprivrednih površina u Zadarskoj županiji na danas trenutno nedostupnih 30 posto. Pored trenutno zapažene financijske isplativosti pri uzgoju konoplje, valja naglasiti da konoplja svojom melioracijskom aktivnošću tj. dubokim prodorom korijena, u potpunosti rahli poljoprivrednu površinu na kojoj se uzgaja. Tako pripremljena poljoprivredna površina nakon uzgoja konoplje idealna je za uzgoj mnogih poljoprivrednih kultura. Ističem, sva proizvodnja industrijske i medicinske konoplje morala bi pratiti zahtjeve tržišta. To podrazumijeva da proizvodni kapaciteti industrijske i medicinske konoplje moraju pratiti i prerađivački i poluprerađivački pogoni. Samo proizvod u kojem je ugrađena i dodana vrijednost u cijelosti opravdava opravdanost proizvodnje - kaže Perović.
Osvrnuo se i na nedavnu "euforiju" koja je zavladala hrvatskim prostorom, a to je uzgoj i otkup smilja.
- Devastirano je samoniklo smilje na širem području Dalmacije, pa tako i u Zadarskoj županiji. Vlasnici pojedinih privatnih pašnjaka na području otoka Paga bili su primorani danonoćno fizičkom nazočnošću čuvati svoje poljoprivredne pašnjake. Potaknuti dobrom zaradom pojedinci su se odlučili i na plantažni uzgoj smilja. Otkupljivači i destilerije su u početnim godinama otkupljivali smilje od svih proizvođača po pristojnim cijenama. Nakon nekontrolirane proizvodnje koja nije pratila potrebe tržišta i prerađivačke kapacitete mnogi mali proizvođači smilja zadnjih godina gube u proizvodnji smilja i napuštaju taj proizvod.
Uvjeren sam da pravilnim razvojem i poticanjem projekta uzgoja i prerade industrijske i medicinske konoplje možemo jednom većem dijelu poljoprivrednih proizvođača u Zadarskoj županiji, ali i na području cijele Hrvatske omogućiti pristojnu materijalnu egzistenciju - zaključio je Goran Perović Mungos.