Rezultati probnog online eseja: više od devet posto izišlih na ispit iz hrvatskog jezika nije uspjelo

Na državnoj maturi ove godine, na ispitu iz hrvatskog jezika, ukinut je zaseban minimalni prag prolaznosti na eseju, nakon što je praksa u protekle dvije godine – prema kojoj su se za prolaz zasebno vrednovala dva dijela ispita, test i esej – dovela do masovnih neprolazaka iz hrvatskog jezika.

Ove godine teoretski će tako biti moguće da učenik ovaj obvezni predmet položi čak ako na eseju ne napiše ni jednu jedinu riječ, nego se samo pojavi na ispitu, te pod uvjetom, naravno, da uspješno riješi test. U suprotnom bi, čini se, dio maturanata i ove godine zbog eseja imao problema.

Naime, prema dosad obrađenim rezultatima prvoga probnog online eseja iz hrvatskog jezika, koji je proveden 12. svibnja među 12.192 maturanta koji su u njemu dobrovoljno sudjelovali, dio njih ponovno je predao prazne listove, a dio ostvario nula bodova. Točnije, prema analizi Ministarstva znanosti i obrazovanja, na višoj, A razini, od 9525 učenika koji su pristupili pisanju, njih 186 nije uopće predalo rad, a 693 učenika dobila su nula bodova. Kada se to zbroji, proizlazi da je više od devet posto pristupnika na višoj razini odustalo ili ostvarilo nula bodova na eseju.

Prosječan broj bodova na A razini (bez učenika koji su dobili nula bodova) je 25,46, a uključujući i one s nula bodova 23,56.
Na osnovnoj, B razini, situacija je još lošija. Od 2667 učenika koji su pristupili pisanju, 91 učenik nije predao esej, a njih 355 dobilo je nula bodova. Ukupno je onih koji su odustali od pisanja ili ostali bez ijednog boda čak 16,7 posto. Prosječan broj bodova na B razini, bez učenika koji su dobili nula bodova, je 23,06, a s njima 19,88.

Na probnom eseju, koji su učenici pisali s računala iz vlastitih domova, na obje razine zadatak je bio usporedni esej, i to za A razinu Sofoklova "Antigona" te "Posljednji Stipančići" Vjenceslava Novaka, a na osnovnoj, B razini, "Zločin i kazna" Dostojevskoga te također "Posljednji Stipančići".

– Napominjemo da esejima nisu dodijeljene ocjene, nego bodovi prema pojedinim sastavnicama vrednovanja, s tim da je maksimalan broj bodova na eseju 40. Pristupnici ocjenu iz eseja ne dobiju ni na pravoj maturi, nego se bodovi koje je učenik dobio prema tim sastavnicama vrednovanja eseja zbrajaju s bodovima iz drugog dijela ispita iz hrvatskog jezika, testa iz književnosti i jezika, i na temelju zbroja tih bodova se oblikuje konačna ocjena – ističu iz Ministarstva.
Učenik tako na pravoj maturi na eseju maksimalno može dobiti 40 bodova, što je udio od jedne trećine u konačnoj ocjeni iz tog predmeta, a na testu iz književnosti i jezika maksimalno 80 bodova (dvije trećine u konačnoj ocjeni). Pragovi prolaznosti svakog ispita na maturi utvrđuju se nakon pisanja, a iako se zbog eseja više ne može pasti cijeli predmet, on ipak nosi dio bodova koji mogu biti važni za prolaz iz tog predmeta.

Probni esej ovogodišnjim maturantima neće ni na koji način utjecati na zaključnu ocjenu iz tog predmeta, nego mu je cilj da učenici dobiju povratnu informaciju na čemu poraditi kako bi na stvarnoj maturi bili što uspješniji. Iz Ministarstva kažu kako su, tradicionalno, među sastavnicama koje se vrednuju učenicima najzahtjevniji bili poznavanje i razumijevanje polaznog testa (predstavljanje epohe, interpretacija polaznog teksta, portretiranje likova, usporedba polaznih tekstova i slično), kao i upotreba hrvatskog standardnog jezika (pravopisna, morfološka, sintaktička i leksička točnost).