Ribari, budite mirni. Neće biti uvođenja kvota za izlov srdele i inućna!

Oko 200 plivaličara s hrvatske strane Jadrana može odahnuti: katastrofične najave kako Europska komisija(EK) zbog zabrinjavajućeg osiromašenja ribljeg fonda namjerava smanjiti kvote za izlov srdela i inćuna u Jadranu za čak 60 posto, ipak nisu točne!

Potvrdio je to u ponedjeljak u Zadru povjerenik Europske komisije za ribarstvo i pomorstvo Kamerunu Vella koji se s hrvatskim ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem te osamdesetak stranih i domaćih stručnjaka za područje ribarstva susreo na regionalnoj konferenciji "Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu na Jadranu".

Prije njegovog dolaska u Hrvatsku, vijest kako će kvote izlova sitne plave ribe sa sadašnjih 105 tisuća tona biti skresane na 40 tisuća tona, i to ukupno za sve zemlje koje love u Jadranu, uzbunila je kompletnu industriju jer bi takvo smanjenje značilo snažan udarac za hrvatski plivaričarski ribolov, flotu i uzgališta tuna koji su jedan od važnijih domaćih izvoznih proizvoda. Domaći ribari, naime, godišnje u Jadrnu ulove oko 60 tisuća tona srdela i inćuna, što je 90 posto od ukupnog ulova ribe u Hrvatskoj. No, da će promjena morati biti zbog katastrofalnog stanja fonda sitne plave ribe koja će u našem moru između 2020. i 2030. godine doživjeti potpuni kolaps, i to u vrlo brzom roku, svima je jasno, pogotovo što je EK nedavno objavila prijedlog Višegodišnjeg regionalnog plana upravljanja za ribolov srdelama i inućunima u Jadranu, prvi takav na Mediteranu, koji će se direktno donositi na Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.

Za razliku od Baltika i Sjevernog mora gdje su Zajedničke ribarske politike (CFO) dale jako dobre rezultate, u Mediteranu je čak 93 posto ribljih stokova preizlovljeno. Ribarima u Zadru objasnili smo kakvo je stanje, što kažu znanstvenici i štetu koja će nastati ne poduzmemo li nešto vrlo skoro. Za sada nema govora o nikakvim kvotovima ili rezovima, to su obmanjujuće informacije jer mi u Zadru tek razgovaramo o mogućim mehanizmima. Kad se rješenje predloži, to će morati biti međusobni dogovor tri zemlje koji neće biti zadovoljavajuć samo za riblje stokove nego ljude i cijelu inudustriju koja od toga živi- kazao je povjerenik Vella koji nije želio definirati rok za donošenje mjera prije nego znanstvenici naprave kompetnu analizu o stanju zaliha sitne plave ribe u Jadranu.

Do ovakvog stanja, slažu se svi sudionici jučerašnjeg skupa u Zadru, došlo je iz više razloga. Počevši od looših ribarskih alata do činjenice da kvote izlova sada ne postoje, već samo prostorno-vremenska ograničenja za pojedine zone koja se često ne poklapaju s biološkim faktorom pa se riba izlovi i prije nego krene mrijest. No, plivaričari koje smo jučer zatekli u Gaženici, a među njima je i vlasnik jednog od najvećih ribarskih brodova na Jadranu, Miomir Jurin, upozoravaju na još jedan fenomen na koji će sve predložene mjere teško moći utjecati.

- Točno je da su se stokovi sitne plave ribe ispraznili, ali nije stvar samo u izlovu zbog kojega riba ne može narasti. Nitko ne govori o tome da zadnjih 15-godina u Jadranu imamo novu generaciju srdele, sitne ribe koja već sa 10 do 12 centimetara veličine ima u sebi ima ikru, što ste ranije mogli vidjeli samo na onoj od 30 centimetara. Zašto je srdela sitnija, je li to zbog klimatskih promjena i što napraviti, to je pitanje na koje nam nitko ne daje odgovor niti objašnjenje, pa ni institut u Splitu. I zato će se stokovi one nekadašnje, velike, srdele teško obnoviti ma kakve god se mjere poduzimale i kvote uvodile - govori Jurin