Zadar je danas bio domaćin konferencije "Održivo ribarstvo i akvakultura" u organizaciji portala Zadarski.hr, Slobodne Dalmacije i Hanza Medije te uz podršku Ministarstva poljoprivrede, Zadarske županije, Grada Zadra, Hrvatske gospodarske komore i tvrtke "Cromaris".
Marikultura, koja na zadarskom području čini više od 70 posto ukupnih kapaciteta u državi, nalazi se pred velikim izazovima zbog čega je potrebno pažljivo definirati njen daljnji razvoj na održivim principima. Upravo na tu temu, uz moderatora Jadrana Kapora, raspravljali su domaći stručnjaci: Ivan Birkić, predsjednik Udruženja ribarstva i akvakulture HGK-a, Nedo Vrgoč, zamjenik ravnateljice Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Ana Brala Gospić, voditeljica proizvodnje ribarske zadruge Omega 3, Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede te Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Proizvodnja hrane izuzetno je bitna, posebno u vrijeme velike krize i poremećaja na globalnoj razini. Zato ova tema održivog ribarstva još više dobiva na važnosti, pogotovo ako se zna da je broj ribara u morskom ribarstvu, u odnosu na 2020. godinu, manji za 0.3 posto dok je ukupan broj plovila veći za 2,7 posto. Ukupna proizvodnja ribe i drugih morskih organizama manja je za oko 5870 tona odnosno 6,5 posto u odnosu na godinu ranije.
- Problemi s kojima se susrećemo su brojni, od prekomjernog ulova u Jadranu do onih na koje direktno ne možemo utjecati, poput klimatskih promjena. Zato smo još 2014. godine krenuli s mjerama koje potiču održivo ribarstvo, što nije bila laka zadaća jer mjere upravljanja i zabrane morate ukladiti sa socio-ekonomskim espektom. S obzirom da ćemo morati osigurati održivo ribarstvo, što znači smanjenje pojedinog dijela ribolova i ulova u njima, dobra je vijest da imamo porast vrijednosti odnosno rast cijene kako bi se flota mogla sačuvati kroz isti ili veći financijski rezultat - kazao je Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
Na pitanje kakvo je trenutno stanje u Jadranskom moru, Nedo Vrgoč kazao je kako nije jednaka situacije u gospodarskom pojasu i u teritorijanom moru.
- Temeljem godišnje procjene stanja naše dvije najvažnije vrste plave ribe, i srdela i inćun su u prelovu. Kod inćuna se uočavaju pozitivni pomaci, njihova populacija u Jadranskom moru se oporavlja dok detaljniju analizu za srdelu još čekamo. Za tunu, koja je prije 15-ak godina bila blizu kolapsa, uveden je plan opravka koji daje rezultete pa je kvota sa 300 narasla na 1000 tona - iznio je podatke Vrgoč.
O dobrim iskustvima s korištenjem mjera operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, ali i tome kako vidi budućnost ribarstva govorila je Ana Brala Gospić, voditeljica proizvodnje ribarske zadruge Omega 3.
- Da biste bili uspješni u ovoj branši potrebna je velika fleksibilnost prilikom planiranja čak i najbanalnije dnevne proizvodnje jer je sirovina nesigurna. Ne samo na mjesečnoj i godišnjoj razini, već i na onoj dnevnoj. Ograničenja je puno, primjerice, imamo dva povezana lovostaja što znači da postoji period od dva i pol mjeseca bez ulova sitne plave ribe kada je teško organizirati proizvodnju. Zato najavljeno smanjenje ulova sigurno nije nešto što nas veseli, ali maksimalno radimo na tome da našim ribarima i zadrugarima omogućimo pozitivno poslovanje i sačuvamo sva radna mjesta koja smo stvorili. Još prije deset godina ribarima smo podigli otkupnu cijenu za premium ribu, što znači da već cijelo desetljeće prakticiramo održivo ribarstvo - kazala je Ana Brala Gospić.
O tome kako pomiriti potrebe ribarstva i turizma govorio je Ivan Birkić, predsjednik Udruženja ribarstva i akvakulture HGK-a.
- Nismo mi protiv turizma, naprotiv, ta simbioza postoji i ona je dobra. Ali ono čime se mi bavimo, ulov male plave ribe, nije pretjerano znakovito u razvoju turizma. Nama je veći problem brojka od 500 tisuća rekreativnih ribolovaca na cijelom Jadranu. Kad bi svatko od njih ulovio pet kilograma, to su stravične brojke, pogotovo što najveći dio toga nije prijavljen. Zato naši profesionalni ribari imaju problem s plasmanom bijele ribe i tu očekujemo intervenciju zakonodavca koja još uvijek nije dovoljna - kazao je Birkić.
Govoreći o prerađivačkoj idustriji, Birkić je naglasio kako imamo dovoljno ribe samo zahvaljujući pravovremenoj reakciji i zatvaranju unutarnjeg mora Republike Hrvatske za 30 posto čime je "zašparano" 70 tisuća tona odnosno jedan godišnji ulov male plave ribe.
Kakvi su rezultati postojećih zaštićenih zona te planiraju li se uvesti nove govorio je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, koji je posebno istaknuo dobar primjer Jabučke kotlina, najbogatijeg ribolovno područja Jadrana koje je trajno zaštićeno.
- Zaštitna mjera postala je trajna nakon dobrih iskustava s privremenom zabranom te je rezultirala oporavkom ribljeg fonda i u susjednim zonama. To je primjer održivog ribarstvo kakvog želimo i trebamo - naglasio je Duplić.
