Zadranka Sabina Glasovac (45) prva je na listi SDP-a i koalicijskih partnera u 9. Izbornoj jedinici. Na prošlim izborima trebala je biti nositeljica liste, ali zbog slučaja Hajduković stranka ju je u zadnji tren prebacila u 4. Izbornu jedinicu, odakle je ušla u Sabor. Na prošlim izborim SDP je u 9. Izbornoj jedinici osvojio tri mandata, no sada im je cilj barem jedan više.
Glasovac je bila jedna od najaktivnijih zastupnica, a istovremeno je obnašala i dužnost potpredsjednice Sabora.
- Andrej Plenković se ogradom na Markovom trgu zaštitio od građana, a eutanazijom Sabora i neovisnih antikorupcijskih institucija te imenovanjem Turudića i donošenjem ”Lex AP”, štiti se od gubitka izbora - kaže na početku razgovora za Zadarski.hr.
U medijima se pojavila spekulacija da bi vi, ako Zoran Milanović podnese ostavku, mogli kao potpredsjednica Sabora žrtvovati svoje mjesto na listi i postati privremena predsjednica?
- Vidjela sam dosta svakojakih kalkulacija. Zoran Milanović je i dalje predsjednik RH i vrlo jasno je rekao zašto neće dati ostavku, a s obzirom na to da smo ograničeni DIP-ovim ‘flasterom‘, jer su nam kao stranci zabranili govoriti išta vezano uz našeg potencijalnog mandatara, ne mogu to dalje komentirati.
Uključivanje Milanovića je nakon početnog ‘hajpa‘ doživjelo hlađenje. Je li u pitanju samo medijska percepcija? Što kažu ljudi na terenu?
- Ne mogu komentirati Zorana Milanovića u toj perspektivi sudjelovanja na izborima jer bi time kršila preporuku Ustavnog suda, ali mogu govoriti o tome da se posljednjih sedam mjeseci vrlo jasno vidi kontinuirani trend rasta SDP-a. Mjesečna istraživanja ne mogu dati jasnu sliku kako će izgledati raspodjela mandata na dan izbora, ali se iz njih mogu pratiti trendovi. Taj rast je nagliji posljednja dva mjeseca i mislim da je to rezultat toga što smo mi prvi krenuli u pretkampanju predstavljajući segmente našeg programa. Predstavili smo brojne politike, teritorijalnog preustroja, zdravstvene reforme, naš vizije obrazovanja, povećanja mirovina, besplatnih vrtića, rješavanja stambenog pitanja za mlade obitelji...
Mislite da je biračima to važnije nego dnevna doza prepucavanja na liniji Milanović - Plenković?
- Ljudi Saboru i politici općenito zamjeraju previše međusobnih obračuna gdje u centru nisu njihovi problemi. Mi upravo kroz naše politike i objedinjeni program, koji je vrlo opsežan i na kojem su radili vrhunski stručnjaci, dajemo odgovore na sve što naše ljude muči. Mislim da ljudi to od nas kao stranke koja pretendira upravljati Hrvatskoj iduće četiri godine očekuju. Mi smo im to dužni ponuditi i mislim da se to i vidi na našem pojačanom rejtingu.
Svakodnevno ste na terenu, prepoznaju li obični ljudi te vaše politike?
- Apsolutno. Ljudi su siti situacije u kojoj se nalazimo. Ljudima smeta što se država privatizirala, što je zagađena korupcijom i što obični ljudi za svoje sinove i kćeri ne vide perspektivu u ovoj zemlji. Ne vide budućnost. Ljudi su zapravo očajni, moraju dugo čekati na zdravstvene preglede, oni koji nemaju novca nemaju zapravo pravo ni na zdravlje ni na liječenje. Očajni su svakim odlaskom u dućan jer bez obzira na nominalno povećane mirovine i plaće kupovna moć i standard naših građana pada. Za sto eura danas vi možete kupiti skoro duplo manje proizvoda nego prije dvije godine. To ljudi jako osjećaju na svojoj koži, a istovremeno vide da državi nikad nije išlo bolje, da imamo gotovo dvostruki proračun zahvaljujući europskim fondovima i da se državna blagajna nikad bolje nije punila zahvaljujući inflaciji, porastu cijena i povećanom ubiranju PDV-a, kojeg podjednako plaćaju i najsiromašniji i najbogatiji. To što je država uprihodovala u posljednje dvije godine upravo zahvaljujući toj inflaciji pohlepe, koja je generirana velikim maržama i neopravdanim bogaćenjem nekih preko leđa dobrog dijela stanovništva, to se građanima nije vratilo.
Plenkovićeva je vlada pred izbore podigla dodatke na mirovine i plaće...
- To je čista demagogija u vidu milostinje. Kad pogledamo što nam je u ovih sedam godina isporučila Plenkovićeva administracija onda ćemo vidjeti da je to 750 tisuća ljudi u riziku od siromaštva, svaki treći umirovljenik i svako peto dijete. Da je 262 tisuće ljudi u ovih sedam godina otišlo u neke bolje zemlje, da imamo 50 tisuća blokiranih umirovljenika, da je stambeni kvadrat porastao 62 posto, da su prosječne cijene hrane rasle 42 posto, a osnovnih namirnica (kruh, šećer, mlijeko, povrće...) više i od sto posto. Mirovine i plaće nažalost nisu pratile taj rast.
HDZ se hvali da nam je BDP na 75 posto prosjeka razvijenosti EU, da je 244 tisuća ljudi u javnom sektoru povećana plaća, da su do zadnjeg centa iskorištena europska sredstva od 12 milijardi eura, da je proračun najveći u povijesti, da imamo turistički rast... Ako nam je tako dobro, što će nam "Treća Republika"?
- Pitanje uvođenja promjena uključuje neke kratkotrajne i neke dugotrajne promjene. Za uvođenje nekih promjena, poput sređivanja biračkih popisa, promjene izbornih jedinica ili vezivanja prava na glasanje uz mjesto gdje plaćate porez, ne treba puno, ali za neke druge, poput izmjena administrativnog ustroja zemlje, potreban je nacionalni konsenzus, kao kad smo ga imali kod ulaska u EU ili NATO.
Kada već spominjete BDP, meni je drago što bilježimo gospodarski rast, ali ako pogledate njegovu strukturu koja se bazira na korištenju europskih fondova, krajnji korisnik, čovjek, radnik, umirovljenik, dijete i majka, nemaju ništa od toga, jer oni to na svojoj koži ne osjete.
Ali osjete korupciju, i na visokoj i na dnevnoj razini...
- Mislim da je država na jako opasnom putu. Ovdje se vidi da netko tko je mogao biti dobar i uspješan političar, kada dođe na vlast, boluje od određenog sindroma svemoći i autoritarnosti, od potrebe da sve posjeduje i kontrolira. To se dogodilo Andreju Plenkoviću.
Što mu se dogodilo?
- Država se u posljednjih sedam godina otima njenim građanima, a on je doveo do toga. Potpuno se devastiraju institucije, posebno neovisne antikorupcijske institucije, Plenković želi biti urednik svih medija, donosi se zakon, ”Lex AP”, koji u sebi nosi prijetnju prema svima onima koji o korupciji izvještavaju i govore. Hrvatska je zapravo postala talac jednog čovjeka gdje se i uloga Sabora potpuno poništila. On je postao produžena ruka vlade, njega se ništa ne pita, on ni o čemu ne odlučuje, iako građani biraju saborske zastupnike, a ne premijera i ministre.
Ako je HDZ zarobio državu, kako ćete sutra, ako dođete na vlast, upravljati i provoditi svoje politike kroz "uzurpiran" sustav?
- Samo da zaustavite korupciju već ste napravili ogroman iskorak. Zbog korupcije danas, naime, nemamo neovisno pravosuđe, zbog korupcije i pogodovanja dana imamo liste čekanja u bolnicama, imate nominalno slobodne medije, a zapravo ovisne o političkim ”dilovima” i pogodovanju...
Kako to mislite iskorijeniti?
- Jednostavno, treba imati jasan plan i staviti prave ljude na pravio mjesto koji će raditi za opće, a ne za privatne i stranačke interes. To je početak.
Kako to napraviti u pravosuđu?
- Pravosuđe treba jačati. Ono se zadnjih sedam godina svjesno izgladnjuje, kao i zdravstvo, kako bi se učinilo ovisno o političkoj volji. Tri stupa socijalne države se sustavno i smisleno sedam godina razbijaju, zdravstvo, socijalna skrb i obrazovanje. A četvrto je pravosuđe. Kada pogledate pravosuđe, ali i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i neke druge institucije, plaće im se ne podižu, uvjeti rada ne unaprjeđuju, to je svjesno ubijanje jedne grane vlasti.
Drugo, danas smo došli u situaciju da Ivan Turudić, osoba koja je lagala hrvatsku javnost, koja je lagala saborske zastupnike, umjesto da diže povjerenje u pravosuđe, Državno odvjetništvo, pa samim time i USKOK, dovodi do toga da njegovim izborom građani još manje vjeruju u sustav i da će on provoditi pravdu i progoniti kriminalce. Turudić je opterećen brojnim javnosti poznatim stvarima koje ga diskvalificiraju za tu dužnost, a na nju ga je HDZ postavio ne da provodi pravdu i progoni udruženi kriminal nego, kako je u Saboru vrlo jasno rečeno, da hapsi Peđu Grbina i članove opozicije te štiti vladajuću stranku.
Sve kako bi Plenković zaštitio sebe i HDZ o kaznenih progona?
- Apsolutno, kao što s ”Lex AP” želi javnosti uskratiti informacije koliko se narod potkrada, tako se imenovanjem Turudića žele zaustaviti postupci koji vrlo ozbiljno ugrožavaju Andreja Plenkovića i njegove suradnike. Na kraju krajeva, u bilo kojoj zemlji EU ili svijeta da vam ode 30 ministara u sedam godina, a dobar dio njih zbog ozbiljnih sumnji ili već pokrenutih postupaka radi korupcije, svugdje bi se očekivalo da netko izbornika koji je te ljude birao pita za zdravlje! Jedino je u Hrvatskoj to potpuno normalno jer se očekuje da je narod na to oguglao. Korupcija više nije vijest, normalno je da nas potkradaju! Ali ljudi ne razmišljaju o tome da je svaki ukradeni euro, gdje se korupcija više ne mjeri u milijunima nego milijardama, netko zapravo oteo od vaše plaće, mirovine, djeteta, obrazovanja, zdravstva...
Te su činjenice dobro poznate građanima, ali na izborima se stvari bitno ne mijenjaju. HDZ uvijek dobije svojih 30 posto. Kako objasniti da im unatoč gotovo svakodnevnim aferama podrška ne pada?
- HDZ računa na svoje brojno članstvo i ljude koje su, zloupotrebljavajući državnu moć kroz zapošljavanja, dodjeljivanje poslova, pogodovanja... učinili svojim ovisnicima. Vidimo to i kroz poruke Josipe Rimac. Koliko je mladih i sposobnih ljudi ostalo bez posla zbog kadroviranja premijerovog glasnogovornika Marka Milića ili Josipe Rimac. Oni ne mogu dobiti svoju šansu, ali će je dobiti neki drugi od kojih će se poslije očekivati da rade za HDZ i da glasaju za HDZ. Jer se traži protuusluga i to je postalo normalno.
Kao što je postalo normalno da čovjek kako bi dobio osnovnu uslugu u zdravstvu mora zvati vezu da bi ga netko pogurao. Kao što liste čekanja rastu posljednjih sedam godina te su postale najbolji marketinški alat za privatne klinike.
Na koji način?
- Ako usporedite vidjet ćete da u privatnom sektoru rastu one grane zdravstva gdje se u javnom sektoru generiraju najveće liste čekanja. Je li to slučajno? Naravno da nije. Nemam ništa protiv privatnog zdravstva, ali imam protiv toga da državni novac kojim bi se trebao graditi javni i solidarni zdravstveni sustav odlazi u privatne ruke. I nikog nije briga što nemamo dovoljno liječnika opće prakse, što sutra te ljude nitko neće imati liječiti, što u Hrvatskoj 400 tisuća žena nema primarnu ginekološku skrb, što u Zadarskoj županiji i dobrom dijelu Hrvatske djeca nemaju pedijatra. Sve je to zakon spojenih posuda.
Govorili ste o tome kako HDZ korumpira svoje birače, a zauzvrat očekuju njihovu podršku na izborima. To se u našoj demokraciji pokazuje kao uspješan model ostanka na vlasti?
- Njihova podrška zapravo počiva na zastrašivanju, kupovanju medija novcem poreznih obveznika i građana, na kreiranju opsjene o uspješnosti rada ove vlade, o sakrivanju korupcijskih afera. Osim nekolicine hrabrih istraživačkih novinara koji su ovih sedam godina, uz europsku javnu tužiteljicu, radili posao državnog odvjetnika. E sad i njih treba ušutkati. Računajući da svi oni koje su pozapošljavali u raznoraznim državnim tvrtkama, ministarstvima i agencijama biti nova vojska spasa za ostanak na vlasti.
I kad pogledate novu uredbu o plaćama i platnim razredima, koja se morala donijeti kako bi se unificirao sustav javnih i državnih službi, opet smo dobili privilegiranje državnog sektora. Pitam se zašto i koliko je ljudi u njemu zaposleno. A tu je opet i podcjenjivanje javnog sektora na kojem počivaju sve kvalitetne javne usluge zbog kojih država na kraju krajeva i postoji. U posljednje tri godine plaće u javnom sektoru realno su padale od 3 do 12 posto. Najviše u sustavu socijalne skrbi i obrazovanja. I sad dobijemo uredbu, koja umjesto da ispravi te nepravde, ponovno šikanira upravo ta dva sustav plus zdravstvo.
Što će biti vaši prioriteti ako osvojite vlast?
- Naše postavke su vrlo jasne, mi želimo politiku ljudskog lica. Mislimo da prioritete treba tako određivati da kad državi ide dobro da svima bude dobro. Previše smo puta u državi bili u teškim financijskim okolnostima kada su najveći teret podnijeli upravo njeni građani, kao prije deset godina, kada smo mi vodili zemlju i kada je rastao deficit, a cijela EU je zagovarala štednju, što se kasnije pokazalo pogrešnim. Ako državi sad ide bolje, a sad je takva situacija, kada imamo još jedna proračun iz europskih fondova, bilo bi dobro da to osjete krajnji korisnici.
Konkretno, kako mislite poboljšati život građanima?
- Ključna su naša četiri prioriteta: prvi je trajno povećanje mirovina, tako da se usklađuju u stopostotnom iznosu s povoljnijim parametrom. Danas će to biti inflacija i porast cijena, a sutra će to biti rast plaća, kako bi ih mirovine kontinuirano pratile. Kroz četiri godine planiramo povećati prosječnu mirovinu za 50 posto.
Drugi prioritet je povećanje plaća tako da rasteretimo poslodavce poreza na dobit ako povećavaju plaće svojim zaposlenicima.
Treći prioritet su demografske mjere prema mladima i mladim obiteljima. Smatramo da se država po prvi put treba uključiti u preuzimanje odgovornosti za predškolski odgoj i obrazovanje kako bismo uklanjali društvene i ekonomske nejednakosti već u najranijoj dobi, na način da država preuzme financiranje 50 posto ekonomske cijene vrtića za svako dijete u Hrvatskoj, neovisno gdje žive i kolika je platežna moć roditelja. Tako jačamo jedinice lokalne samouprave, dajemo im jednu financijsku injekciju koja omogućuje brže otvaranje vrtićkih kapaciteta za svako dijete, a s druge strane osiguravamo da vrtić za roditelje bude besplatan. S treće strane, s tom financijskom injekcijom potpomažemo bolje uvjete rada u svim vrtićima u Hrvatskoj te povećamo i ujednačimo plaće svih zaposlenika u Hrvatskoj.
Također planiramo uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka jer smatramo da dječji doplatak ne smije biti socijalna kategorija nego pravo svakog djeteta, a onda ovisno o socijalno-ekonomskom statusu roditelja i uvjetima u kojima živi, doplatak može biti viši ili niži kroz određene razrede.
Tu je i politika priuštivog stanovanja za mlade i mlade obitelji. U oblikovanju tog programa koristili ste model grada Beča koji u svom vlasništvu ima preko 200 tisuća stanova?
- Mi smo u Račanovoj vladi pokrenuli POS i omogućili da mlade obitelji po povoljnijim cijena dođu do krova nad glavom. Sad su okolnosti drugačije, ušli smo u EU, a cijene nekretnina su podivljale. Naši mladi rade prekarne poslove, dosta ih je kreditno nesposobno, čak i oni s prosječnim i malo iznad prosječnim plaćama s dva zaposlena u obitelji ne mogu dobiti kredit ili ući u doživotno kreditno ropstvo da bi si priuštili prostorno adekvatnu nekretninu. Točno, tu smo se odlučili ići putem Beča koji već desetljećima ima koncept gdje država, samostalno ili u javno-privatnom partnerstvu, a mi tu vidimo mirovinske fondove kao potencijalne partnere, gradi društvene priuštive stanove kroz nekoliko modela.
Jedan je stanovi za najam s niskim najamninama koji će pružati sigurnost korisnicima da ih nitko neće izbaciti prije sezone, a u njima će moći živjeti doživotno. Druga linija je mogućnost otkupa u nekom trenutku gdje se od cijene stana oduzima iznos koji ste platili za najam. Treća linija društvenih stanova je namijenjena rješavanju problema naših starijih sugrađana, da ne ovise o jedinicama lokalne samouprave i koliko će one graditi domova. To bi bili prilagođeni stanovi za asistirano stanovanje te, kao zadnja linija, stanovi za deficitarna zanimanja.
U Hrvatskoj je preko 400 tisuća stanova u kojima nitko ne živi. Što napraviti s njima?
- Oni su dio paketa. Dio stanova za naš program bi se gradio, a dio praznih stanova iskoristio za ove potrebe. Prazni privatni stanovi rješavali bi se poreznom politikom. Kroz naš model, s jedan posto sredstava iz proračuna kroz pet godina, mogli bismo izgraditi 15 tisuća stanova, i nakon pet godina taj bi koncept postao samoodrživ. S druge strane, kapacitete državnih stanova bi spustili na raspolaganje JLS-ima gdje bi se trebali staviti u istu funkciju.
Govorite o novoj gradnji, a malo se čuje o zaštiti prostora, poglavito uz obalu koja je, izložena snažnoj turistifikaciji, doslovno preizgrađena. Treba li povećati paušale za iznajmljivače i uvesti porez na nekretnine?
- Mi smo u dobrom dijelu podržali novi Zakon o turizmu koji pokušava slagati priču na zdravim temeljima i odgovornijem upravljanju prostorom. Jednako tako treba razgraničiti domicilne iznajmljivače od onih kojima je to poslovni model. Ne možemo ih porezno tretirati na isti način, kao ni domaćeg čovjeka i stranca koji ovdje ulaže i na tome gradi poslovni model.
Što se tiče upravljanja prostorom i zaštiti pomorskog dobra, mislim da bi tu županije trebale postiti svjesne da ne možemo žrtvovati nešto što nam je netko ostavio u naslijeđe i što smo dužni sačuvati generacijama koje dolaze. Takve stvari ne možemo privatizirati jer svakom privatizacijom oduzimamo od onih koji nakon nas dolaze.
Jeste li spremni za koaliciju s Domovinskim pokretom?
- Cilj je formirati vladu sa strankama ljevice i centra s kojima smo programski dosta usuglašeni kako ne bi morali raditi neprincipijelne koalicije. Zato nam je potrebna što veća izlaznost na izborima. Nadam se da će građani shvatiti kako su ovo najbitniji izbori u više od dvadeset godina. Prošli izbori su se odvijali u vremenu ”novog normalnog”, kada je izlaznost bila iznimno niska jer su se mnogi ljudi, poglavito stariji, bojali za zdravlje, što je HDZ mudro iskoristio da bi brzo obnovio vlast. Vili Beroš je tada bio zvijezda izbora, a sada ga nigdje nema jer je zabrljao i jer je Hrvatska iz te krize izašla s najvećim brojem umrlih na 100 tisuća stanovnika, ali i s najnižom procijepljenošću i antivakserskom klimom. Očekujem dakle veću izlaznost nego na prošlim izborima, a samim time i dobar signal da su promjene moguće. Naime, činjenica je da kada HDZ padne na 25 posto, sigurno gubi izbore.