„Pred nama je prilika generacije. Na raspolaganju imamo 25 milijardi eura. Vjerujem da Hrvatska ima potencija tu priliku iskoristiti i kroz idućih deset godina približiti se standardu života najrazvijenijih zemalja Europske unije” poručuje Šime Erlić, novi ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Erlić je imenovan za ministra nakon nedavne smjene Nataše Tramišak kod koje je kao državni tajnik uspješno vodio pregovore s Europskom komisijom oko nove financijske omotnice iz programa kohezijske politike teške 9 milijardi eura.
Trideset osmogodišnji Erlić je diplomirao ekonomiju, na mjesto državnog tajnika je došao s mjesta pročelnika ureda za EU fondove Grada Zadra koji je pod njegovim vodstvom i službeno bio proglašen najuspješnijim u Hrvatskoj. Član je predsjedništva HDZ-a i predsjednik zadarskog ogranka stranke.
Nakon preuzimanja dužnosti, koji ste zadatak dobili od premijera Plenkovića? Što vam je prioritet?
- Najvažniji, gorući zadatak je izvršenje prve financijske perspektive do kraja ove godine. Ovo je naime zadnja godina prve pune financijske perspektive od ulaska Hrvatske u EU. Sve što smo dosad radili u Hrvatskoj, rađeno je iz perspektive 2014.-2020. Ona u ovoj godini završava, što znači da je veliki pritisak na sustavu, prije svega na sve korisnike koji provode projekte sufinancirane iz EU fondova, bilo lokalno, regionalno ili nacionalno. Govorimo na tisućama projekata i tijelima u sustavu koja sada moraju velikom brzinom raditi kako bi certificirali sredstva odnosno opravdali ih prema Europskoj komisiji. Naš je cilj do kraj godine opravdati maksimalan iznos sredstava kako bi iskoristili sva sredstva koja su nam na raspolaganju, a riječ je, u ovoj financijskoj perspektivi, o 10,7 milijardi eura. Sad smo na 83 posto isplaćenih sredstava, a do kraja godine želimo da to bude sto posto. Dakle sve što je ugovoreno mora biti gotovo do kraja godine. Isplaćena sredstva se certificiraju do šestog mjeseca 2024.
Jesu li među tim projektima i projekti obnove vodno-komunalne infrastrukture, odnosno veliki zahvati na izgradnji vodovodne i kanalizacijske mreže koji, zbog brojnih problema s izvođačima radova, ne napreduju željenom brzinom?
- Svi su projekti u to uključeni. Negdje je situacija s apsorpcijom dobra, ali imamo i neke veće projekte koje ćemo morati prebaciti u narednu alokaciju jer neće biti gotovi do kraja 2023.
Što će biti s takvim projektima?
- Ovisit će o tipovima ugovora. Za veće, kapitalne projekte, koji će se strateški nastavljati i u sljedećoj perspektivi (2021-2027) nastojat ćemo omogućiti faziranje. To je poseban postupak kojim postojeće projekte, odnosno programe, prebacujemo iz jedne perspektive u drugu. O tome ćemo razgovarati s Europskom komisijom. Ali ono što ćemo sigurno napraviti je plan za faziranje ključnih velikih projekata, poput projekata aglomeracije, centara za gospodarenje otpadom, željezničkih pruga itd.
Kako možete pomoći novom ministru Bačiću oko ubrzanja obnove Banovine?
- Kolega Bačić je iznio svoj plan za smanjenje broja koraka u cilju brže realizacije procesa obnove. On ima jako puno iskustva i znanja u tom resoru i vjerujem da će donijeti potrebno ubrzanje u procesu obnove. Što se tiče Ministarstva regionalnog razvoja, postoji redovita omotnica sredstava iz fondova i unutar toga će se odvojiti određena sredstva koja će pomoći, i koja već sada pomažu, obnovi. Jedan dio sredstava je već išao za kuće i višestambene jedinice u vlasništvu RH preko Ureda za stambeno zbrinjavanje. Napravit ćemo sve s naše strane da budemo podrška procesu u smislu osiguravanja bilo kakvih dostupnih europskih fondova i usmjeravanja za potrebe obnove.
Na što ćete usmjeriti 9 milijardi eura iz druge financijske omotnice za programe kohezijske politike u razdoblju 2021-2027?
- To je naš drugi cilj, da u roku godine dana, ali i prije, uspostavimo sustav koji će u što skorijem roku imati napravljene sve procedure za početak trošenja tih sredstava. Uspostava takvog sustava je veliki organizacijski posao jer uključuje puno različitih tijela, a sve njegove jedinice moraju znati što rade, koja im je uloga u ustavu, tko raspisuje natječaje i u kojim rokovima. Za sada smo napravili prvi korak i izbacili indikativnu listu natječaja koji bi uskoro trebali ići. Drugi korak je izrada kriterija do nastanka natječajne dokumentacije. Poanta je da što prije dođemo do raspisivanja poziva za dodjelu bespovratnih sredstava.
Što će se iz tih 9 milijardi eura moći financirati?
- Cijeli niz stvari, ukratko, pet je osnovnih komponenti. Pod jedan, pametno i inovativno gospodarstvo i digitalizacija. Od ulaganje u poduzetništvo, do ulaganja u digitalizaciju, kako javnih servis, tako i novih usluga za građane i poduzetnike. Unutar poduzetništva tu su ulaganje u razvoj, inovacije, istraživanja, konkurentnije proizvode, pametne vještine...
Najveća ulaganja se očekuju u područjima zelenih politika, dakle od vodno-komunalnih ulaganja (aglomeracije), ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, do jačanja sustava za prevenciju različitih kriznih situacija, ulaganja u bioraznolikost...
Treća komponenta je efikasniji promet i prometna povezanost, s posebnim naglaskom na ulaganja u oblike prometa koji smanjuju štetne emisije CO2, favorizacija željeznica i drugih oblika javnog prijevoza, poput bicikli i alternativnih vidova prijevoza. Kod cestovnih prometnih pravaca fokus je na rješavanje crnih točaka i svih onih pravaca koji su vezani na TEN-T koridore i spoj na TEN-T koridore.
Četvrto, ulaganja u socijalne politike, plus ulaganje u obrazovanje i zdravstvo. Kod zdravstva prije svega ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu i e efikasniji zdravstveni sustav.
Najveći iskorak očekujemo kroz petu komponentu, u području ujednačenog regionalnog razvoja. Tu ćemo u provedbu staviti posebne investicijske instrumente koji su usmjereni na područja s razvojnim posebnostima, poput brdsko-planinskih područja ili potpomognutih područja. Nadalje, tu je ulaganje u ravnomjerni razvoj, u urbane sredine (ITU gradovi koje smo imali i do sada), plus potpuno novi instrument za otoke. On će biti sličan kao ITU za gradove, ali za sve otočne skupine po županijama, kao novi instrument za zelene i održive otoke.
Koja je predviđena dinamika za trošenje tih sredstava?
- Novac će se početi trošiti već u ovoj godini. Nikada nismo stali s provedbom EU fondova. Cijela prošla godina je bila u znaku NPOO-a, a natječaja za ta sredstva bit će i u ovoj godini. Prve natječaje za novu omotnicu raspisat ćemo u prvoj polovini ove godine. Još uvijek ne mogu konkretno govoriti za koja područja, ali će to biti ubrzano do kraja godine, dok u 2024. očekujemo puno veću dinamiku na svim razinama.
Jeste li državna i regionalna administraciju osposobljena za brzo povlačenje sredstava, gdje ima problema s apsorpcijom?
- U ovim smo godinama puno toga naučili. Postoji čitav niz gradova i županija koje su se jako dobro ekipirali. Iz pokazatelja koje imamo možemo zaključiti da su županije i gradovi koji su uspjeli formirati svoje timove educiranih i kvalificiranih profesionalaca požnjeli više uspjeha. U novu perspektivu ne ulazimo nepripremeljeni i bez kapaciteta. U državnom sustavu upravljanja i kontrole radi trenutno 2000 ljudi. Za nas je to veliki izazov. Naime, Komisija nam daje preporuke da moramo jačati sustav upravljanja i kontrole. O broju ljudi koji znaju posao ovisi koliko ćemo brzo natječaje izbacivati, provoditi i ugovarati. Sad ih je 2000 i imali smo 10,7 milijardi eura na raspolaganju, a sada na svim razinama sustava imamo 25 milijardi eura. Znači da sustav moramo još jačati, stvarati nove ljude i timove koji to mogu raditi, kako nacionalno, tako i lokalno i regionalno. Jedan od mojih ključnih zadataka u tom dijelu jest da jačam sustav izobrazbe djelatnika i formiranja timova, prije svega na nacionalnom nivou.
Drugi bitni element sustava za brzu apsorpciju su pravila i procedure, tu ne postoji jedan dokument ili zakon, nego jako puno normi i akata koji su međusobno premreženi. Tu jednostavno moramo skrati broj koraka, usklađivati procedure da brže i tečnije stvari idu, a za to ne postoji čarobni štapić nego isključivo rad.
U nekoj perspektivi od tri do pet godina najveći iskorak je da stvorimo što veći broj ljudi unutar sustava koji će kvalificirano raditi taj posao. Jedino nam to može garantirati veću brzinu apsorpcije.
Kakav je trenutno odnos između uplaćenih i povučenih sredstava, odnosno, koliko je Hrvatska uplatila u EU proračun, a koliko smo dobili sredstava iz njega od ulaska u Europsku uniju?
- Hrvatska je u plusu preko 10 milijardi eura, dakle preko 75 milijardi kuna. U novoj omotnici na svim razinama na raspolaganju do 2029. stoji nam 25 milijardi eura.
Postali ste ministar na pola mandata, što se u tako kratkom razdoblju realno može napraviti?
- Najviše ću se fokusirati na privođenju kraju ove financijske perspektive i uspostavi efikasnog sustava za dalje, a tu je i cijeli niz tekućih poslova. To će sigurno biti strušni i profesionalni izazov za cijeli sustav. Smatram da se uz kreativan rad, svi potrebni instrumenti mogu staviti u praksu, kao što je ITU bio novi instrument za prošlu perspektivu. Tako možemo napraviti dodatni iskorak u politikama regionalnog razvoja i na najbolji mogući način iskoristi potencijal najmanje razvijenih regija.
Zvučite prilično optimistično, iako ste dobili jedan od najzahtjevnijih i najodgovornijih resora u Vladi, pred vama je ogroman posao o kojem ovise tisuće projekata...
- Ja jesam optimist, ovo je za nas prilika generacije. U zadnjih deset godina, zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova, Hrvatska je podigla BDP i približila se najrazvijenijim zemljama EU s 60 na 70 posto njihovog prosjeka BDP-a. Vjerujemo da taj postotak u ovom desetljeću možemo dignuti još više i da se možemo primaknuti najrazvijenijim članicama EU.
Zahvaljujući fondovima kohezijske politike iz prethodnog razdoblja hrvatski BDP je čak 5 posto veći. Sad ćemo imati još više sredstava koja će još više utjecati na naš rast. Ali nije samo u pitanju rast kao rast nego ono na što smo usmjeravali ta sredstva. Pametnim usmjeravanjem sredstava iz europskih fondova želimo da društvo napravi željenu tranziciju prema inovativnijem i konkurentnijem društvu, prema održivim i zelenim politikama i ujednačenom regionalnom razvoju. Da se taj novac i potencijali stave u punu funkciju u svim dijelovima hrvatske, a ne samo u nekim centraliziranim sredinama.
Nećete u svim tim planovima i ciljevima ”zaboraviti” Zadar i Zadarsku županiju?
- Zadar neće biti zaboravljen, dapače. Novca je nikada više. Zajedno s ljudima u Zadru, u koordinaciji, razgovaramo i trudimo se da svi projekti na vrijeme budu pripremljeni. Prilika ovdje nikad neće nedostajati, nismo u situaciji kao prije deset ili petnaest godina kada se trebalo tući za svaku nacionalnu i drugu kunu, kada su sredine među sobom jako konkurirale tko će privući sredstva iz državnog budžeta. Sada smo u situaciji da kapacitete moramo pametno organizirati. I bolji uspjeh će postići oni koje se budu bolje organizirali, koju budu imali bolje i kvalitetnije projekte, koji budu, ako hoćete, politički stabilniji, jer je i to jako bitno, koji će imati jasne ciljeve i viziju, koji će se potpuno predati tom poslu. Pogotovo u ovoj i sljedećoj godini, da što više toga pripreme, jer tko bude spreman, tko bude sve to imao, nema razloga brinuti da neće naći sredstva za financiranje.
