Više od dvije tisuće godina, na dva metra dubine prekiven pijeskom, u moru kraj Sukošanu netaknut je ležao rimski drveni brod. Iako se dugo nagađalo kako podmorje antičke luke na lokalitetu Barbir krije bogato nalazište, zadarski povodni arheolozi tek su nedavno, nakon šest godina sustavnog istraživanja, došli do velikog otkrića: ispod slojeva pijeska izronio je rimski brod iz 1. stoljeća! Širok je oko tri metra, od dužine je do sada otkriveno devet metara. Osim krajeva koji su stradali od brodskih crva, ostatak broda je u nevjerojantno dobrom stanju zahvaljujući činjenici da se drvo samo konzerviralo u pijesku dva tisućljeća.
- Antična luka Barbir otkrivena je 1973. godine i dugo je vremena bila dokumentirana samo površinski, zahvaljući istraživanjima Borisa Ilakovca. Tek 2017. godine počinju novi, ozbiljnji radovi na tom području i to paralelno s istraživanjima rimske vile na kopnenom dijelu koja je zbog moderne gradnje poprilično uništena. Na sreću, dio nalazišta pod morem ostao je dobro sačuvan- otkriva nam Mladen Pešić, voditelj ovog istraživanja, ujedno i ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju. U zadnjih šest godina, koliko traju istraživanja pod morem, centar surađuje sa Njemačkim arheološkim institutom, ali i drugim partnerima poput Oxforda, Sveučilišta u Zadru, Arheološkim muzejem...
Prvo su istraživali strukturu rimskog mula koji se gradio u dvije faze. Prva datira iz 1. stoljeća poslije Krista kada je luka bila manjeg opsega. O tome svjedoče brojni nalazi keramičkih posuda i amfora, uljanica te ulomaka stakla koji su na putem pomorskih trgovačkih veza do Sukošana došli iz različitih krajeva Mediterana - s područja današnje Grčke, Turske, Bliskog Istoka i Italije. Veliko proširenje dogodilo se sredinom 4. stoljeća kada je formiran današnji oblik jezičca koji još uvijek stoji, unatoč toliko dugom djelovanju mora. Dokaze o intenzivnom trgovačkom prometu tokom tog vremena pokazuju i nalazi s prostora sjeverne Afrike. Među nalazima iz tog razdoblja svakako se ističe tridesetak brončanih novčića kovanih za vrijeme careva Konstantina II, Konstansa i Konstancija II pronađenih u sloju dubine 150 centimetara ispod razine današnjeg morskog dna. Baš prilikom tih istraživanja, arheolozi su pretprošle godine pronašli komad drva, dasku sa metalnim čavlom koja ih je posebno zaintrigrala.
- Nadali smo se da bi uz tu dasku mogao biti i brod. Zato smo lani otvorili prva četiri kvadrata, svaki površine po četiri kvadrata, i počeli istraživati na toj lokaciji. I zaista, tamo je bio rimski brod koji smo datirali na kraj 1. odnosno sam početak 2. stoljeća, odnosno uz prvu fazu luke. Ove godine istraživanja su nastavljena, ponovno u suradnji sa Njemačkim arheološkim institutom i Sveučilištem u Zadru i studentima arheologogije. Ekipa nije bilo brojna, ali bilo je jako zanimljivo- priča nam Pešić.
Kako se brod nalazi na dva metra dubine, relativno plitko, to im je omogućilo da svaka ekipa ostane pod morem sat i pol do dva, što je velika prednost na lokalitete od 30 metara dubine gdje su najduži zaroni do 20 minuta.
- Ovim istraživanjem uspjeli smo doći do pola broda. Svaki element je označen, fotografiran, a na osnovu toga ćemo kasnije raditi nacrte samog broda. Za razliku od većine antičkih brodova koji uslijed potonuća završe deformirani na dnu mora, ovaj je uspio zadržati svoj oblik. Cijela njegova školjka je sačuvana i to je velika posebnost. Uzorke sa svih drvnih elemata smo poslali na analizu u Francusku, a određivanjem materijala znat će se je li riječ o lokalnoj ili proizvodnji iz drugih krajeva. Jer u luci je već pronađeno puno materijala koji potječu iz cijelog mediterana, od Grčke i Italije do Afrike- kaže Pešić dodajući kako u novoj fazi istraživanja iduće godine slijedi otkrivanje druge polovice broda. Nalazište će do tada biti zaštićeno slojevima pijeska, geotekstila i kamena, što do sada pokazalo kao jako dobra zaštita od juga i svih uvjeta pod morem.
- Velika nam je želja da ga izvadimo iz mora i jednog dana negdje izložimo. Pa čak i ovdje u Svetom Nikoli, ako bude mogućnosti i dovoljno prostora- otkriva nam ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Zadru.
Zaista, iako su rimski brodovi do sada pronađeni na nekoliko lokaliteta, na žalost, nigdje u Hrvatskoj nisu izloženi niti se mogu vidjeti, što je poražavaći podatak s obzirom na nevjerojatnu pomorsku baštinu koju imamo.
