„Promijenilo se sve“, mogu sa žaljenjem zapjevati ravnatelji četiriju srednjih škola smještenih u Perivoju Vladimira Nazora u Zadru.
„U školskom objektu u Perivoju ostaju samo dvije škole, gimnazije Jurja Barakovića i Vladimira Nazora. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, 'ugurana' na treći kat zgrade je ugovorom potpisanim sa Zadarskom županijom na korištenje dobila dio stare Tehničke škole na Poluotoku, na neodređeno vrijeme. Za Prirodoslovno-grafičku školu ide nova zgrada, na Relji. Tako se konačno stvaraju uvjeti za kvalitetno izvođenje nastave, kao i rada u jednoj smjeni u sve četiri škole.“
Tako se govorilo na potpisivanju ugovora 2014. godine., godine u kojoj su građani Hrvatske dva puta izlazili na izbore i birali što predsjednika, što euro-parlamentarce, a u Zadru je tadašnji župan Stipe Zrilić stavio potpis na ustupanje polovice stare Tehničke škole, ne samo na korištenje Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, već je odmah dana i suglasnost za rekonstrukciju i adaptaciju dodijeljenog dijela zgrade.
Ali, radost je vremenom kopnila s obzirom da novca za obnovu nije bilo.
Sedam godina prije ovog događaja, „svoju“ polovicu stare Tehničke dobilo je Sveučilište u Zadru, na neodređeno vrijeme i bez naknade. Od Županije, koja je zemljišnoknjižni vlasnik zgrade.
- Škola je u to vrijeme dala izraditi idejni projekt, ali konzervatori ga nisu prihvatili, a nije prošao ni u Ministarstvu – kazala je ravnateljica Škole primijenjene umjetnosti Marjana Bakmaz. To je postalo preosjetljivo pitanje od kada su na listu UNESCO-a uvršteni zadarski bedemi, uz čiju se neposrednu blizinu škola nalazi.
No nije samo pitanje konzervatorskih uvjeta kočilo obnovu dijela Tehničke škole namijenjene srednjoškolcima, već i nemogućnost da se povuku EU sredstva bez kojih ni Županija ni resorno Ministarstvo nisu mogli krenuti u bilo kakve ozbiljnije radove.
Što nije mogla škola, moglo je Sveučilište: za projekt „Sveučilišna znanstveno-nastavna infrastruktura za 21. stoljeće“ uspjeli su povući gotovo 35 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, o čemu je u svibnju ove godine potpisan ugovor.
Kako je novac bio na stolu, a vrijeme promicalo, Sveučilište je od Županije zatražilo na korištenje cijelu zgradu stare Tehničke škole.
- Sveučilište bi prostor u sadašnjem obliku obnovilo dajući mu namjenu prostora za znanost i visoko obrazovanje, čime bi se riješio problem najma i enormnog nedostatka prostora 27 odjela Sveučilišta u Zadru. Rekonstrukcijom građevine u cjelini, Zadar i Zadarska županija dobit će uređen prostor koji bi koristilo Sveučilište u Zadru kao javna ustanova nacionalnog i internacionalnog značaja, za potrebe realizacije znanstvene i nastavne djelatnosti u okviru zajednice europskih sveučilišta, alijanse EU-CONEXUS – navedeno je u zahtjevu Sveučilišta, koji su vijećnici Zadarske županije prihvatili.
Pravo građenja dobiva se na rok od 25 godina bez naknade.
- S obzirom da Zadarska županija nije u mogućnosti financirati izgradnju novog školskog objekta, a u ovom trenutku nema nikakvih službenih informacija hoće li se i kada iz europskih ili drugih izvora moći financirati izgradnja školskih objekata, prijedlog je da se na nekretninama u vlasništvu Zadarske županije osnuje pravo građenja u korist Sveučilišta u Zadru - objasnio je „uzmicanje“ od srednjoškolskog dijela u Tehničkoj školi županijski pročelnik za upravljanje imovinom Nikica Miletić.
Prema procjembenom elaboratu, vrijednost zemljišta iznosi 15,9 milijuna, a vrijednost prava građenja pet milijuna kuna.
Zgrada stare Tehničke škole izgrađena je početkom 20. stoljeća, od kada nije napravljena nikakva veća adaptacija bitna za građevinu. Kako je pod zaštitom konzervatora Ministarstva kulture u obnovi će biti potrebno zadržati vanjske gabarite i fasade postojećeg stanja.
- Nadali smo se da će se za nas naći rješenje, ali na žalost nismo to dočekali. Problem prostora u našoj školi je velik, zamisao da ćemo preći u 'staru Tehničku' nas je „držala". Radimo u dvije smjene, a najveći problem nam je prostor za radionice, mi smo umjetnička škola – kazala je ravnateljica Škole primijenjene umjetnosti Marjana Bakmaz. I ona se, kao i ravnatelj Prirodoslovno-grafičke škole Tomislav Grbin nadaju da će Županija i resorno Ministarstvo naći način da se ipak iskoriste EU fondovi.
- EU nam neće financirati školu. Ali ja se nadam da bismo se „provukli“ kroz Centar izvrsnosti, kako je to učinila Medicinska škola. Nema drugog rješenja, ja godinama produžavam građevinsku dozvolu koja će isteći krajem ljeta. Mi bismo se lako kandidirali jer imamo gotov projekt – kazao je Grbin, ravnatelj druge škole koja bi iz Perivoja morala otići.
Punih sedam godina traje agonija ove škole za koju bi se trebala iz temelja sagraditi nova zgrada na Relji, na prostoru uz Centar kreativne industrije. Međutim, Centar je prošao na natječaju za europsko sufinanciranje, dok Prirodoslovno-grafička škola nije.