Liječnik upozorava tko je na udaru prilikom ekstremnog pada temperatura: Kad naglo zahladi, prijeti opasnost...

Već je počelo "valjanje", grintanje, zujanje u ušima...

Meteoropati su već prošle nedjelje počeli osjećati promjenu vremena, koja je najavljena za sredinu ovog tjedna, a ta bi promjena vremena s padovima temperature zraka mogla potrajati i do tjedan dana.

A bilježit će se ekstremne razlike. Tako su prošle nedjelje (14. travnja) u Delnicama izmjerena 25,2 Celzijeva stupnja, dok bi u ponedjeljak 22. travnja dnevna temperatura, po najavama na meteo portalima, trebala biti najviše devet stupnjeva. Temperatura bi se po noći mogla spustiti ispod ništice (najavljuje se minus jedan), što bi značilo da bi u nekom nevjerojatnom scenariju mogao pasti i snijeg.

Joško Ponoš/Cropix

Hipokratove preporuke

U mjestu Bednja u Varaždinskoj županiji u nedjelju (14. travnja) izmjerena su 30,2 Celzijeva stupnja, dok se već iduću nedjelju 21. travnja očekuje dnevna temperatura od 11 stupnjeva, a ona u noći će prema najavama biti najviše jedan stupanj u plusu.

Dakle, slijede nam toplinske razlike kojih se opravdano boje svi kronični bolesnici, posebice oni koji pate od bolesti srca, odnosno krvnih žila.

A, da meteoropati muku muče s vremenskom prognozom i promjenom vremena još je znao i Hipokrat, najpoznatiji grčki liječnik i filozof, kojemu se "kunu" svi moderni liječnici.

- On je još u petom stoljeću prije Krista uočio da nagle promjene temperature djeluju na ljude i tada je dao savjet da se zabrani puštanje krvi i čišćenje crijeva (u to vrijeme jedine metode liječenja), odnosno da se ne obavljaju nikakve medicinske intervencije kada su takve situacije s temperaturnim promjenama. No, tek sredinom 20. stoljeća su provedena istraživanja i vidjelo se da sve te temperaturne promjene utječu na organizam i psihu - kazao nam je prof. dr. sc. Nenad Karanović, poznati anesteziolog i liječnik intenzivne medicine.

Dr. Nenad Karanović: ‘Najveće probleme imaju kardiovaskularni pacijenti i oni koji boluju od bolesti respiracijskog sustava‘

 

Duje Klarić/Cropix

Bole kosti, grintavi smo, zuji nam u ušima, "izgubljeni" smo u prostoru i vremenu, ne možemo se koncentrirati..., sve su to simptomi koji nam se pojavljuju kada "minja vrime", kada pada tlak zraka i kada dolazi ciklona.

- Sve to utječe na kvalitetu života, a najveće probleme imaju kardiovaskularni pacijenti i oni koji boluju od bolesti respiracijskog sustava. Svakako treba naglasiti da mozak ima značajnu ulogu u radu hipofize koja potiče lučenje hormona.

Slijedom toga dolazi do promjene lučenja endorfina (hormon sreće) pa radi tih promjena, kako "vrime minja", dolazi i do razdražljivosti, pospanosti, nesanice, a moguće i do depresivnosti i otežane koncentracije. Dolazi i do pogoršanja osnovnih bolesti, reumatskih tegoba, a na sve to utječu vjetar, vlažnost zraka, atmosferski tlak..., nabraja dr. Karanović.

Povećan rad srca

Ne valja kada je pretjerano vruće, ali ni kada je hladno, a to najbolje znaju srčani bolesnici.

- Pri povišenoj temperaturi okoliša (vanjska temperatura) dolazi do povećanog rada srca, tako da se volumen krvi koje srce pumpa može povećati do nekoliko puta i može doći do zatajenja srca.

Joško Ponoš/Cropix

S druge strane, zbog širenja krvnih žila dolazi do sniženja krvnog tlaka i onda se povećava protok krvi, jer se organizam pokušava rashladiti.

Kada je u pitanju niska temperatura okoliša dolazi do skupljanja krvnih žila, raste tlak i onda prijeti opasnost od infarkta miokarda i moždanog udara - govori dr. Karanović.

Kada je u pitanju respiracijski sustav, dolazi do pogoršanja astmatskih tegoba, odnosno do nedostatka zraka.

Danas su se jedni kupali, a već sutra su u zimskim kaputima

 

Dusko Marušić/Ilustracija/Cropix

- Vidio sam kakve su nam temperaturne oscilacije najavljene u sljedećih tjedan do deset dana. Moram reći da stanovnicima Gorskog kotara ili središnje Hrvatske neće po tim najavama biti lako, odnosno bit će im puno teže nego nama u Dalmaciji.

Stoga, prema onome što najavljuju na raznim vremenskim portalima, Delnicama i Gorskom kotaru slijedi "temperaturna katastrofa" i moj savjet tamošnjem stanovništvu koje ima srčanih tegoba jest da ostanu kod kuće, da ne izlaze vani na hladnoću i da se griju na temperaturi koja je pogodna za njihov organizam.

Kod nas u Splitu i Dalmaciji taj temperaturni pad bi trebao biti nešto blaži, očekuju se temperature od 15-ak stupnjeva i one ipak nisu toliko opasne za zdravlje ljudi - zaključuje prof. dr. sc. Nenad Karanović.