Stručnjaci upozoravaju: Jugo je najopasnije, ako vidite utopljenika dobacite mu loptu ili madrac

Hrvatska obala u četvrtak je bila poprište dvije nesreće koje su se dogodile gotovo u isto vrijeme. Na krajnjem jugu, u dubrovačkoj uvali Danče, u rano poslijepodne utopila se 27-godišnja Dubrovkinja.

Na krajnjem sjeveru, u Gortanovoj uvali u Puli, 40-godišnji srpski državljanin skočio je u uzburkano more kako bi spasio svog 12-godišnjeg sina koji je ušao u more unatoč upozorenjima, napio se vode i nije mogao izaći. Ocu i sinu u pomoć su priskočili deseci ljudi s plaže i izvukli ih iz mora. Dječak je prošao s lakšim ozljedama, no otac je u pulsku bolnicu prevezen u teškom stanju.

"Život mu ovisi o koncu, ima unutarnje ozljede koje su jako velike. Dobar znak je što je još uvijek živ. Mlad je, te su mu organi zdravi, no vitalni organi su mu sada slabo funkcionalni zbog posljedica utapanja, odnosno ulaska vode u organe. Pokazuje znakove zatajenja organa, posebice jetre. Intenzivnim mjerama infuzije, transfuzije, antibioticima i drugim mjerama, održavamo ga živim. No on je u stanju šoka", rekla je u petak ravnateljica Opće bolnice Pula Irena Hrstić za Regional Express. „Užasno je to što se dogodilo, a trebalo je samo baciti dječaku loptu ili madrac na napuhavanje i stvari bi vjerojatno bile drugačije. Ali ljudi se toga u panici ne sjete“, kaže Silvana Radovanović, voditeljica Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja Hrvatskog crvenog križa. Dodaje kako je plaža u Gortanovoj uvali poznata po velikim valovima jer je takvo strujanje vjetra, a situaciju je u četvrtak pogoršavalo jako jugo koje je puhalo na cijeloj obali.

„Najopasnije je plivati kad je jugo, pogotovo ako ste na stjenovitoj plaži. Jugo diže velike valove koji idu prema obali i vi onda i ne možete izaći jer vas valovi bacaju na stijene. Žalosno je kad bilo tko nastrada, no još je žalosnije kad se to dogodi domaćim ljudima koji bi trebali znati kakvo je more“, kaže Radovanović.
Kad puše bura najopasnije je biti madracu na napuhavanje, dodaje, jer tad valovi idu prema pučini i neopreznog kupača lako mogu odnijeti daleko od obale. Na sigurnost utječu, naravno, i morske struje, no glavni uzrok svih nesreća je ljudska nepažnja.

„Ljudi se često precjenjuju. Misle da će moći isplivati i idu u more kad ne treba. Mi smo kopnena bića i moramo biti svjesni da nam se u vodi mogu dogoditi razne nezgode, od grča na dalje. Kad čovjek malaksa, uđe mu voda u usta i počne se gušiti jako je teško isplivati, bez obzira na to što se možda radi o dobrom plivaču. U velike valove ne treba ulaziti bez obzira na znanje plivanja. Mnogi ne slušaju čak ni upozorenja spasilaca, posebno naši ljudi. To je najgore“, kaže Silvana Radovanović. Najveći valovi na našoj obali Jadrana stvaraju se na dubrovačkom području. Služba spašavanja života na vodi svake godine upravo tamo šalje najviše crvenih zastava koje označavaju da more nije pogodno za plivanje.

Uvala Danče, u kojoj se utopila 27-godišnja Dubrovnika čije je tijelo prevezeno na odjel patologije dubrovačke bolnice na obdukciju, poznata je 'crna točka'. Iznad uvale je vidikovac Boninovo, čije stijene su mnogima bile posljednje tlo pod nogama.

Predio ispod kojeg je 30-ak metara duboka provalija podno gradskog groblja među Dubrovčanima slovi kao ukleto mjesto na koje često dolaze samoubojice. Dubrovnikom kola urbana legenda prema kojoj se u razdoblju od 1995. do 2000. godine svakoga prvog ponedjeljka u veljači na Boninovu bilježilo najmanje jedno samoubojstvo.

Statistike su potvrdile da su samoubojstva češća u veljači, lipnju i srpnju. Češća su i za južine, koja prema mišljenju stručnjaka nepovoljno djeluje na psihu ljudi.

No, veliki broj ljudi, osobito turista, na Boninovu je stradao zbog alkoholiziranosti, nepažnje i nepoznavanja terena. Dubrovačke vlasti zato su postavile visoku žičanu ogradu koju se ne može preskočiti, no na dijelu obližnje šetnice još je starinska niska ograda preko koje je lako pasti i zbog nepažnje.