Duga je 95 kilometra, gradila se 14 godina, a na njenom otvorenju 18. lipnja 1967. godine okupio se cijeli Zadar. U radovima je većinom sudjelovalo lokalno stanovništvo, žene i muškarci kojima je to bio prvi posao i značio je početak uvođenja javnog prometa u taj izolirani dio Hrvatske. U okolnim selima prije toga nije bilo struje, vode, telefona i bilo kakvog javnog prijevoza. Poduzeće Vladimir Gortan izgradilo je 22 tunela duž trase, a jedini strojevi na gradilištu bili su drobilica kamena i miješalica betona.
Govorimo o željezničkoj pruzi Knin–Zadar koja je već deset godina zatvorena za putnički promet, a teretni vlakovi u boljim godinama godišnje prevezu manje od 50 tisuća tona robe. Pruga je praktički zatvorena početkom Domovinskog rata tijekom kojeg je pretrpjela velika oštećenja i nikad više nije povratila onu ulogu koju je imala kad je donosila blagodati civilizacije u zabačena mjesta Ravnih Kotara i Bukovice. Upravo suprotno, završetkom rata država je milijarde uložila u razvoj cestovnog prometa, prije svega autocesta, što je prugu od Knina do Zadra, tu nekadašnju kralježnicu Sjeverne Dalmacije, dodatno marginaliziralo, o čemu priča i nagrađivani dokumentarac novinarke Melite Vrsaljko ”Knin - Zadar” premijerno prikazan prošle godine.
Ali vremena su se promijenila. Globalna gospodarska kretanja, pandemija i oružani sukobi mijenjaju europske prioritete. Suočena s ratnom krizom u Ukrajini Europska je komisija prošle godine redefinirala glavne pravce TEN-T mreže (Trans-europske transportne mreže) te je prednost, među ostalima, dobio smjer Baltik – Adriatic (Jadran) na koji se vezuju lokalne prometne mreže.
Procjenjujući prometne kapacitete za siguran izvoz ukrajinskog žita Europska je komisija kao jedan od najpraktičnijih puteva preporučila pravac Dunav – Vukovar – hrvatske luke. Prve analize, međutim, pokazale su da željezničke pruge kroz Hrvatsku imaju smanjenu nosivosti te ih pod hitno treba modernizirati. Europska investicijska banka (EIB) osigurala je zajam od 900 milijuna eura, a hrvatska Vlada, na čiju je intervenciju, i to osobno premijera Plenkovića, ovaj pravac produžen do naše obale, preuzela je obvezu obnove željeznice.
Jedan od prvih željezničkih pravaca koji će se obnavljati na tom potezu je pruga Knin-Zadar na koju se vezuje Lička pruga u sklopu obnove cijele trase od Zagreba do Splita.
Nositelj posla je HŽ infrastruktura, a početak radova očekuje se za nekoliko mjeseci. Naime, u srijedu 27. ožujka u Zagrebu se otvaraju ponude za izvođača radova na modernizaciji pruge Knin-Zadar procijenjenih na 90 milijuna eura. Sredstva su osigurana zajmom EIB-a po niskim kamatama, a rok za dovršenje posla je 48 mjeseci.
- Postojeće osovinsko opterećenje na pruzi Knin-Zadar je 18 tona, a prosječna brzina ispod 50 kilometara na sat. Modernizacijom pruge i drugih dijelova željezničkog sustava osovinsko opterećenje će se podići na 22,5 tone a brzinu na više od 80 kilometara na sat, što je u skladu s europskim standardima. Novom prugom moći će bez problema prometovati svi vlakovi – kaže Josip Bilaver, državni tajniku u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, zadužen za EU fondove.
Za Zadarsku županiju i Sjevernu Dalmaciju obnova pruge Knin-Zadar ne znači samo obnovu zapuštenog prometnog koridora nego i trasiranje gospodarskog razvoja ovog dijela Hrvatske povezivanjem moderne pruge sa novom 210 milijuna eura vrijednom lukom u Gaženici.
Cijeli je projekt stoga zamišljen kroz nekoliko faza. U prvoj fazi mijenjat će gornji ustroj, pragovi i tračnice u dužini od 74 kilometra postojeće dionice. Obnovit će se tuneli, željeznički prijelazi te zgrade svih željezničkih kolodvora u Zadru, Škabrnji, Galovcu, Benkovcu, Lišanima, Kistanju i Kninu, za što su također osigurana sredstva iz EU fondova.
Paralelno s tim kreće izgradnja bibinjske obilaznice u dužini 7,8 kilometara. Najzahtjevniji objekt zaobilaznice je gotovo tri kilometra dugi tunel između Sv. Martina i Sukošana koji će proći ispod postojeće cestovne mreže i infrastrukture. Željeznička pruga koja presijeca Bibinje i Sukošan tako će se konačno izmjestiti iz središta tih mjesta.
Za bibinjsku obilaznicu u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš, a potom slijedi natječaj po modelu ”dizajn i gradnja”. Lokacijska dozvola očekuje se do kraja godine. Vrijednost posla je oko 75 milijuna eura, a rok za dovršenje 36 mjeseci.
Treća faza projekta je željezničko povezivanje luke u Gaženici sa zadarskim kolodvorom te Poduzetničkom zonom Crno, četvrta je povezivanje sa Zračnom lukom Zadar, a peta produživanje željezničke mreže do središta Zadra.
- Gaženica je s izravnim spojem na autocestu A1 projektirana kao homeport luka za kruzere, ali i kao budući prometni hub za cestovni i željeznički, odnosno putnički i teretni promet. Bez teretne pruge luka se ne može razvijati i mi smo to obvezni promijeniti. Modernizacijom pruge dobit ćemo sinergijski efekt jer će luka postati atraktivnija za uvoz i izvoz različite robe. Dio Gaženice koji je u gospodarskoj koncesiji dobit će priliku za novi zamah, a dio pod upravom državne Lučke uprave Zadar lakše će osigurati koncesionara za gatove 7 i 8 koji su predviđeni za kontejnerski i drugi teretni promet – ističe Bilaver dodajući da će Zadar jedini u Hrvatskoj putničkom željeznicom povezati zračnu luku u Zemuniku koja priprema proširenje za transkontinentalne letove.
Dodatni sinergijski učinak imat će spoj teretne željeznice s 400 hektara velikom poduzetničkom zonom Crno između Zemunika i Gaženice koja bi se trebala afirmirati kao najveći logističko-distributivni centar na našoj obali.
Javnost poseban interes pokazuje za petu fazu projekta u kojoj je predviđeno povezivanje Gaženice putničkom željeznicom s Zadrom.
- Nije riječ o metrou, kako su neki krivo shvatili, nego o tzv. lakoj željeznici koja bi iz Gaženice putnike prevozila do Zadra. Željeznica bi prometovala postojećom trasom do gradskog Kolodvora, a od tamo bi, ako bude interesa, mogla nastaviti Tuđmanovom ulicom sve do zapadnog izlaza iz grada, ili po Relji do Poluotoka, u formi gradskog tramvaja. Govorimo o javnom prijevozu na električni pogon, primjerice električnim vlakovima (tramvajima), koji će kretati iz Gaženice, a završavati u Žmirićima. Naravno, o planovima za razvoj javnog prometa odlučuje gradska uprava, ali i ova će im mogućnost biti na raspolaganju. Za takve namjene imamo osigurana europska sredstva jer je i Vladi i Europskoj komisiji cilj dekarbonizacija prometa – tvrdi Bilaver koji ne misli da je planiranje ”gradske željeznice” daleki futurizam.
- Futurizam je bila i Gaženica pa je danas imamo. Da danas imamo gotov projekt gradske željeznice, vjerujte mi sutra bi mogli krenuti s radovima. Novac nije u pitanju, već naša želja da napravimo ono što trebamo i da za 60. obljetnicu prvog dolaska vlaka u Zadar opet dobije suvremenu željezničku vezu sa Hrvatskom, Europom i svijetom – zaključuje državni tajnik.
