Dok Hrvatska udruga poslodavaca snažno zagovara uvođenje novog poreza na privatni smještaj, uoči svake sezone dočekuje nas ista priča: kako smanjiti iznajmljivanje na crno te kako povećati broj prijavljenih gostiju.
Iznajmljivanjem se u Hrvatskoj bavi više od 106 tisuća domaćinstava u kojima je prijavljeno više od 600 tisuća kreveta, što čini oko 60 posto ukupnog smještaja u turizmu Hrvatske. Objekti u domaćinstvu lani su imali 47 milijuna noćenja, nešto manje od polovice ukupnog broja noćenja. Istovremeno, radi se o segmentu smještaja koji ima znatno najkraću sezonu, uz 15 postotnu godišnju popunjenost, a najviše takvih objekata upravo je na Jadranu. Zato se uvođenje jače kontrole iznajmljivanja na crno već neko vrijeme najavljuje u okviru inicijative koja se još uvijek razrađuje na razini Europske unije.
U međuvremenu domaći turistički stručnjaci već godinama upozoravaju da je broj ilegalni iznajmljivača i dalje vrlo visok, od 15 do 20 posto, te da se broj neprijavljenih gostiju u pojedinim primorskim regijama penje i do 50 posto. Takva praksa na tržište donosi nelojalnu konkurenciju koja ne plaća turističku pristojbu i članarinu, a registrirani iznajmljivači koji svoje goste ne prijavljuju, odnosno ne izdaju račun, oštećuju javne proračun za stotine milijuna eura.
Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, već godinama upozorava na štetni utjecaj crnog tržišta iznajmljivanja. Nedavno je izjavio da na području Zadra ima oko 38 tisuća ležajeva u privatnom sektoru, a broj prijavljenih gostiju u špici sezone, kada se ne može pronaći slobodan smještaj, ne prelazi 20-ak tisuća, što znači da ih nešto manje od polovine nije bilo prijavljeno. S druge strane, ističe Fain, broj neregistriranih objekata kreće se između 15 i 20 posto.
- Taj se postotak dosta razlikuje po regijama. Osobe koje nisu prijavile svoj objekt i nisu ga kategorizirale ne plaćaju obveze državi i lokalnoj zajednici, a svoje goste, ako ih i prijave, prijavljuju kao rodbinu ili prijatelje. Međutim, nameti koje netko plaća za iznajmljivanje su uistinu mali jer se plaća turistička pristojba i članarina, tako da se isplati imati kategorizirani objekt. Stoga oni koji imaju nekategorizirane objekte ili imaju ilegalne kuće i stanove te ih zbog toga ne mogu registrirati, ili su apsolutno bezobrazni pa ih nije briga za išta, kaže Fain i ističe kako pokraj neregistriranih iznajmljivača postoji i problem registriranih iznajmljivača koji svoje goste ne prijavljuju u sustav eVisitora.
- Neprijavljivanje gostiju svima nama koji se bavimo turizmom i radimo razne strategije stvara veliki problem jer nije isto planirati razvoj na pedeset ili sto gostiju. U Zadru polovica gostiju nije prijavljena što je katastrofa! Nerealne brojke onemogućuju izrađivanje strategija, izgradnju i potrebne infrastrukture i brojnih drugih stvari ako nemamo realnu brojku. Više je segmenata zašto iznajmljivači ne prijavljuju svoje goste, kaže Fain, a jedan od njih je sigurno nemar. Ljudima je teško ili im se ne da prijaviti gosta, odnosno unositi brojke s osobnih dokumenata. Uz to, ističe, imamo i veliki broj iznajmljivača koji svoje goste i ne vide već im samo pošalju šifru od apartmana.
Uz nemar postoji još jedan bitan razlog zbog kojeg vlasnici smještaja, bili registrirani ili ne, ne prijavljuju svoje goste.
- Svakom gostu kojeg prijavite morate izdati račun. Ako goste niste prijavili, niste izdali ni račun, odnosno niste platili porez. Tko god u Zadru ima četiri ili pet apartmana na dobroj lokaciji, a s obzirom na današnje cijene, taj će u jednoj sezoni, od svibnja do listopada, zasigurno prijeći brojku od 300 tisuća kuna te će morati ući u sustav PDV-a, ističe Fain i predlaže kako se takvim iznajmljivačima može stati na kraj.
- Ljude prvo treba educirati kako bi shvatili važnost prijavljivanja gostiju. Tako ćemo smanjiti broj vlasnika objekata koji to ne rade zbog toga što im se ne da, nemaju vremena ili nečeg trećeg. Bitno je istaknuti da iznajmljivači mogu platiti kazne ako se neprijavljenom gostu prilikom boravka nešto dogodi. Ako edukacije, na kojima se u posljednje vrijeme intenzivno radi, ne urode plodom, onda treba ići s većim kaznama.
Vjerujem da Porezna uprava može vrlo lako doći do brojki i osoba koji svoje goste ne prijavljuju. Dosta im je kontaktirati servise za iznajmljivanje i tu je sve vidljivo. Ako je netko servisu za iznajmljivanje platio 50 tisuća kuna provizije, to znači da je napravio minimalno 400 do 500 tisuća kuna prometa na iznajmljivanju. Kad porezna inspekcija od servisa za iznajmljivanje zatraži podatke, ne može se nitko hvatati na zaštitu podataka jer je u pitanje državni interes. Nema tu više zaštite jer riječ je o kriminalu, utaji poreza! Svatko tko ne izda račun bavi se kriminalom i moramo biti toga svjesni – naglašava Fain i dodaje:
- Brojni ljudi kritiziraju ugostitelje ako ne izdaju račun za jednu kavu, a s druge strane imamo tko zna koliki broj iznajmljivača koji svojim gostima ne izdaju račune na iznose koji su daleko skuplji od jedne kave.
Fain kaže da on nije za kazne već za edukaciju, no ako edukacija i upozorenja ipak zakažu, smatra da je potrebno posegnuti za strožim kaznama u vidu ukidanja kategorizacije.
- Ako bi netko sutra mogao ostati bez kategorizacije jer nije prijavljivao goste, onda mu sigurno neće past na pamet da idući put ne prijavi gosta. Jedan prekršaj, drugi drugi prekršaj, ali treći put ostaješ bez kategorizacije. Tada bi svi prijavljivali svoje goste, zaključuje predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.
Prema podacima Turističke zajednice grada Zadra, u ožujku ove godine prijavljeno je 33.415 kreveta na području Zadra. To je pet tisuća kreveta više od brojke koju spominje Fain, ali i 16 tisuća manje od broja ležajeva koje u svojim statističkim tablicama ima županijski ured za turizam. Naime, prema najnovijim podacima koje nam je dostavio pročelnik Ante Sjauš, u Zadru je registrirano 17.357 kreveta u 5337 objekata, ali u tu brojku nisu uračunati zadarski otoci te predjeli Petrčane i Kožino. Na području cijele županije registrirano je 36.065 objekata s 146.407 ležajeva.
Ako na tu službenu statistiku primijenimo procjene od 15 do 20 posto ilegalnih objekata i oko 50 posto neregistriranih gostiju u registriranim objektima, dobit ćemo podatak da je na području Zadra od 800 do 1100 neregistriranih objekata, odnosno oko 7000 na području Županije. Prošle godine u Zadru je, prema podacima TZGZ iz sustava eVisitor, na području Zadra i mjesta koja mu administrativno pripadaju, boravilo 519.833 gostiju, što znači da oko 250 tisuća gostiju, prema Fainovoj procjeni, nije bilo registrirano. Na području županije iste je godine boravilo 1.9931.564 gostiju, pa ispada da nije bilo prijavljeno gotovo milijun gostiju.
Kolika je zbog toga šteta pričinjena za javne proračune, teško je procijeniti, no sigurno je riječ o stotinama milijuna eura crnog novca koji se najčešće opere investicijama u nekretnine, po čemu je Zadarska županija već godinama prva u Hrvatskoj.
- Veliki broj ilegalnih iznajmljivača događa se u svakom slučaju zbog nedovoljnog broja turističke inspekcije na terenu, odnosno povećanim inspekcijskim nadzorom smanjio bi se broj ilegalnih iznajmljivača, na način da bi se isti privukli u sustav, a time bi se ostvarili veći turistički prihodi te pridonijelo općoj sigurnosti, ističe Ante Sjauš, kako mali broj inspektora pogoduju crnom tržištu iznajmljivanja jer ne stižu odraditi posao tijekom turističke sezone.
Zbog toga je Zadarska županija predložila da će preko TZ Zadarske županije s 50 posto sufinancirati plaću za dodatna četiri turistička inspektora, s tim da drugu polovicu financiraju ostale lokalne turističke zajednice. No ni povećani broj inspektora ne znači da će doskočiti iznajmljivačima na crno, jer turistički inspektori bez odobrenja vlasnika ne mogu ulaziti u objekte koji se iznajmljuju na crno, pa zato inspektorima jedino preostaje da nadziru rad legalnih iznajmljivača, što onda dovodi do sukoba u zajednici, jer oni koji ne rade po zakonu prolaze bez kazne.
