Je li Zadar spreman za eksperiment u kojem bi se budućim Centrom za suvremenu umjetnost, kulturu i mlade upravljalo po modelu sudioničkog upravljanja ili će se osnovati javna ustanova koja će voditi glavnu riječ u prostoru u kojem bi nezavisna scena trebala doživjeti svoj procvat?
Na to, ali i brojna druga pitanja koja se odnose na budući Centar raspravljalo se na javnoj tribini "Zajednica (bez) suvremene umjetnosti, kulture i mladih" koja je održana u četvrtak u sklopu 16. Clubture Foruma.
Na javnoj tribini sudjelovali su Juraj Aras, voditelj umjetničke organizacije Teatro Verrdi, Dina Bušić, pročelnica Odjela za kulturu i šport, Ante Ćurković, pročelnik Ureda gradonačelnika, Željka Tonković i Krešimir Krolo, izvanredni profesori s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te Mario Županović iz Platforme Scena.
Za početak je predstavljena studija "Kultura (bez) zajednice: Prema društveno-kulturnom centru u Zadru", koji supotpisuju Krolo, Tonković i Ana Žuvela s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Autori studije su istaknuli kako su imali dva cilja, a to je ispitati kako mladi vide kulturu te koje su njihove potrebe i vrijednosti, ali i istražiti aktere nezavisne scene.
- Mladi su u ispitivanjima ukazali kako unutar budućeg Centra očekuju sadržaj koji će njima biti prilagođen, a ono što ih brine jest upliv političkog momenta u program centra. Zadnje što žele jest da lokalna samouprava i političke opcije budu uključene u rad. Postoji bojazan da, ako se dogodi politički moment u Centru, prostor neće ispuni svoju svrhu, istaknuo je Krolo dodajući kako potencijalna publika budućeg Centra želi uspostaviti javno-civilno partnerstvo kada je u pitanju upravljanje budućim Centrom.
Pročelnik Ćurković je istaknuo kako je gradska uprava od 2015. napravila dosta stvari kada je u pitanju nezavisna scena jer su svjesni njihovih nedostataka i problema. Dodao je kako je cilj svima isti, a to je da se u budućem Centru uspostavi hibridni model upravljanja gdje bi civilni sektor, uz Grad Zadar, nosio pola prava, ali i obveza, pogotovo kada je u pitanju financiranje hladnog pogona. Iako je cilj svima isti, kazao je Ćurković, putevi do cilja su različiti.
Županović je istaknuo kako mu je žao što na tribini nije sudjelovao nitko tko živi od nezavisne scene, a Aras je istaknuo kako je u uspostavljanju modela upravljanja nastupila disonanca među akterima i iznio "povijest bolesti" ključnog problema nezavisne scene u Zadru - prostora.
- Prvo se govorilo da će nezavisna scena dobiti Arsenal, pa crkvu Sv. Nikole, potom staru Tehničku školu, a zatim i radionice pokraj Tehničke škole. Bilo je riječi i da ćemo se useliti u kuću Zaraušek na Liburnskoj obali, pa smo tek s gradonačelnikom Živkom Kolegom uspjeli dogovoriti da uđemo u prostor kina Pobjeda. Uspjeli smo isposlovati da Grad pokrije troškove prostora, a mi smo napravili sve što je bilo potrebno za izvođenje programa. Politika je iza nas stajala dvije godine, a zatim su odustali od toga, kazao je Aras dodajući i kako se nezavisna scena trebala useliti u Kazalište lutaka u Jazinama, ali i kako su brojni javni prostori na kojima su se mogli izvoditi performansi postajali sve zakrčeniji i nedostupniji zbog ugostiteljskih objekata. Istaknuo je i kako Centar za mlade ima arhitektonskih problema jer je zapravo zamišljen kao konferencijski prostor, a ne prostor za izvedbenu umjetnost i naglasio kako u ovom cijelom procesu "netko nekoga vara".
Pročelnica Bušić dodala je kako 105 udruga u Zadru koristi gradske prostore od čega je 31 udruga u kulturi te kazala kako je skrb Grada za nezavisnu scenu u zadnjih pet godina znatno porasla.
Pročelnik Ćurković se složio kako Centar arhitektonski nije savršen, ali je dobar i kako se kroz manje intervencije stvari mogu popraviti. Rekao je kako je svjestan da povijest bolesti dodatno opterećuje cijeli proces osnivanja budućeg Centra za mlade.
- Nemamo lagan izlaz, možemo jedino izvesti ritualno samoubojstvo i vratiti se na početne postavke. Mi pristajemo na rizike, s druge strane nezavisna scena ima svoju odgovornost i obveze, dodao je Ćurković.
Sociologinja Tonković se referirala na Arasovu izjavu "netko nekoga vara" i kazala kako je u njihovoj studiji više puta istaknuto kako nezavisna scena nema povjerenja prema Gradu Zadru.
- Nepovjerenje je proizašlo iz povijesti bolesti zbog problema s kojim se susretala nezavisna scena. Pojedini akteri su odustajali od ovog procesa, a scena je potkapacitirana jer se oslanja na jako mali krug ljudi, kazala je Tonković ističući i problem turizma zbog kojih su se brojni javni prostori oduzeli nezavisnoj sceni.
Aras je istaknuo kako oni koji su očekivali "ključ u ruke" budućeg Centra nisu prisutni na javnoj tribini.
- Njih ova problematika ne muči, oni su sigurni da će Centar profunkcionirati, zaključio je Aras i dodao kako nezavisna scena nema povjerenja u to koga će HDZ postaviti na čelo ustanove.
Na javnoj tribini su se uz predstavnike nezavisne scene pojavili i zadarski političari Marko Vučetić, predsjednik Gradskog vijeća, gradski vijećnici Adela Frank (nezavisna) i Daniel Radeta (SDP) te županijski vijećnik Jure Zubčić (SDP).
- U Zadru se godinama uništavala nezavisna scena jer se s pozicije Grada ona doživljavala da mora biti u službi vlasti. Ne, kultura ne mora biti u službi vlasti, već mora propitkivati društvo. Licemjerstvo najviše dolazi do izražaja u trenutku kada s pozicije Grada dobivamo argumente da nezavisna kulturna scena nije toliko snažna da bi se uspostavio model sudioničkog upravljanja, jer smo valjda u ovih 30 godina naučili da su Renata Peroš, Vesna Sabolić ili Renato Švorinić odlične osobe koje vode kulturne ustanove, a ljudi s nezavisne scene to ne znaju. Ajmo se se barem jednom složiti, i vlast i oporba, da damo priliku nezavisnoj sceni da sama odlučuje o prostoru, kazao je Zubčić, a Ćurković uzvratio kako je Zubčićeva pozicija "komotna".
- Da sutra izglasamo model sudioničkog upravljanja, što ćemo dan nakon Gradskog vijeća? Mora biti jasno tko su ti koji će ući u Centar i koja su njihova prava i obveze, pogotovo financijske. Ono što moramo osnažiti jest da imamo što manje oscilacija, stabilnost kada govorimo o platformi i snagu koja će cijelu stvar moći iznijeti zajedno s Gradom jer će u protivnom sve propasti. Najmanji problem je predložiti odluku hibridnog modela, ali što ćemo sutradan. Tko je unutar platforme uopće spreman preuzeti obvezu upravljanja takvim Centrom, upitao se Ćurković, ali odgovor nije dobio.
Predsjednik Gradskog vijeća pozvao je nezavisnu scenu da sastavi prijedlog odluke vezan uz upravljanje Centrom te im garantirao kako će takav prijedlog odluke biti i izglasan.
Sanja Petrovski, osnivačica Zadarskog plesnog ansambla, kazala je kako do dolaska pročelnice Bušić po prvi puta u Gradu ima nekoga s kim može razgovarati, dok je Maja Šimić, voditeljica Dragon teatra i predsjednica Platforme Scena dodala kako uistinu postoji disonanca između upravljanja i korištenja prostora.
- Ljudi su u strahu i boje se, kolege koji su ispali iz priče vezane uz upravljanje su oni koji se nisu pojavili na tribini. Ako bude postojao javni natječaj za upravljanje Centrom, Platforma scena će se rado javiti.
Sociolog Krolo je kazao kako je ovo "jedinstvena šansa da se Grad resetira postavljajući model javnog i civilnog partnerstva", a Tonković kako "Grad treba otvoriti vrata nezavisnoj kulturi".
- Trebate jamstvo da će nezavisne organizacije biti ozbiljne, ali u ovoj priči treba biti spreman na eksperiment. Vjerujem da je ovo šansa za zadarsku kulturu, zaključila je Tonković.
