StoryEditorOCM
4 kantunaZAHUKTAVA SE JEMATVA

U Tinju-Polači trgaju se plavina i crljenak za vino rose, ali prava berba tek slijedi: urod će biti šarolik, važno je da su se turisti vratili!

Piše Mišel Kalajžić
31. kolovoza 2021. - 21:40

Zeleno „more” vinove loze, marljivi berači čije se kašete ubranog grožđa polako slažu na prikolicu traktora dok mili izvrsnom preciznošću kroz redove čokota – to je slika prve ovogodišnje berbe koja je još prošloga tjedna započela na poljoprivrednom dobru PZ Masline i vino u Tinju-Polači Radoslava Bobanovića i Željka Uzelca.

Bobanović, poput vojnog zapovjednika, mobitelom izdaje jasne zadaće „jedinicima na položajima” odnosno predradnicima, koji ih potom prenose beračima. Radi se smireno, ali ustrajno, bobice plavine – autohtone crne ravnokotarske sorte – iznenađuju sladorom i punoćom okusa na nepcu. Grožđe je toliko ukusno da bi se samo od te sorte moglo napraviti odlično vino, ali tako neće biti u podrumima PZ masline i vino. Plavina će u jednakim omjerima smiriti siloviti crljenak u rose, lepršavo, lagano vino koje se s već šestu godinu uspješno otače na imanju, uz dvanaest vina, što sortnih, što u kupaži, a priprema se čak i pjenušac iz rane berbe muškata žutog.

image
Jure Miskovic/Cropix

Ali berba je zapravo tek započela (druga polovica kolovoza uobičajeno je vrijeme za to, ma koliko se laicima činilo da je još rano) i tek je na 20 posto, a grožđe za vino rose koje se u točnim omjerima sorti upravo bere ovih dana, činit će tek pet posto od ukupnog uroda. Slador je oko 19 što znači da će rose imati oko 12 posto volumena alkohola. Pazi se na sve parametre, od omjera šećera do kiselina koje su također vrlo važne za uspješnost vina.Tek slijedi berba sorti syrach, cabernet, babić, pinot, maraština... 

Čak se i novinarska ekipa hvata posla, pa ubacujemo koju kašetu napunjenu mirisnim grožđem na prikolicu traktora praćeni zunzanjem sladorom omamljenih pčela. Sunce grije, ali nije prevruće. Dvadesetak kilograma teške kašete i ne čine se naročitim teretom.

image
Jure Miskovic/Cropix

- Ali nakon stotinu, dvjesto podizanja, znatno otežaju – kaže nam Bobanović koji nas je u vinogradima dočekao sa svojim zaštitnim znakom – maramom zavezanom oko glave i obaveznim konjima, njegovim ljubimicama kojima svako jutro obiđe vinograde i provjeri stanje čokota ili kako to u Ravnim kotarima kažu – panja.

- Nemamo više od desetak berača jer beremo sortu po sortu i količine koje zadovolje dnevnu preradu, bez presinga. Osim toga kad se popenju više temperature, treba stati oko 10 – 11 sati jer postane prevruće. Preporuka vinarima je da ne beru kad je pretoplo. Kad su dani bez rose bolje je krenuti već u 6 ujutro, pa čak i ranije za bijele sorte kao što su chardonnay ili muškat žuti. Da su ostale onako visoke ljetne temperature, organizirali bi čak berbu od ponoći, ali su se temperature spustile. Imamo ekološku proizvodnji sa sustavom zalijevanja i nismo stradavali od vrućina, ali niti od mraza. Berba ide dobro. Vinogradi su stari desetak godina i već su dosegli svoj puni intenzitet. Kiša zadnjih nekoliko dana nekim je kulturama dobro došla, neke je poremetila, ali je u biti dobro došla za sve. Nas će u berbi grožđa kiša možda pomaknuti za koji dan, ali sve je to tu negdje. Važno je i da nam gosti opet dolaze u obilazak vinograda, degustaciju i kupnju vina i maslinovih ulja. Korona popušta zahvaljujući cijepljenju i kulturi higijene, u odnosu na prošlu godinu znatno smo se uzdigli. Vratili smo se otprilike na razinu 2019. koja je bila dobra godina – ističe Bobanović.

image
Jure Miskovic/Cropix

Ukupna bruto površina od 60-tak hektara stvorena je na nekadašnjim miniranim terenima nakon Domovinskog rata. Najveći dio površina odnosi se na maslinike, 45 hektara, 11 ha vinograda i 3 hektara smokve, od čega kod maslina imaju 13 sorti, kod smokava tri sorte i kod vinograda 9 sorti.

Kad se pobere svo grožđe, glavnina posla prebacit će se u podrum, kako bi se vina odnjegovala do konačnog proizvoda u buteljama. Ali tada će započeti i berba maslina, a istovremeno s grožđem moraju se brati i smokve koje je ove godine ipak "sredio" led. Imanje nikad ne miruje, posla ima i dobro da je tako.

U nadinskim vinogradima ima poteškoća zbog mraza kod ranijih sorti, dok će kasnije sorte bolje proći. Mikrolokacije u Ravnim kotarima imaju potpuno različite uvjete, čak i na manjim udaljenostima, tako da će ovogodišnja berba na zadarskom području biti šarolika, kako u sortama vinove loze, tako i količinama ubranog grožđa.

22. studeni 2024 00:35