Lani, u godini kada je Gaženica dobila prestižnu nagradu za najbolju svjetsku kruzersku luku, u Zadar su uplovila 124 kruzera sa 182 tisuće putnika. Podaci su to koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku i prema kojima je Zadar treća kruzing luka u Hrvatskoj, nakon Dubrovnika i Splita. Ove godine ponovo se očekuje porast prometa i putnika: za sada su najavljena 154 ticanja I 200 tisuća putnika.
Ovogodišnju kruzing sezonu već su otvorili brodovi Athena i Artemis kapaciteta 50-ak putnika koji kroz siječanj i veljaču pristaju na Poluotok. A prvi veći kruzer, koji će otvoriti sezonu u Gaženici, stiže u travnju. Riječ je njemačkom brodu Aidablu kapaciteta 2.100 putnika koji će do kraja kruzing sezone u Zadar pristati još 30 puta. Najduži brod ove sezone je Mein Schiff 5, s impresivnih 296 metara dužine, a kruzer s najviše putnika Costa Deliziosa, koja ih dovozi čak 2.828. Osim tih, već poznatih imena, ove se sezone prvi put pojavljuje legendarna američka kompanija Holland America Line, ali i Scenic Eclipse, brod dovršen u puljskom Uljaniku, koji je prošle godine proglašen najboljim novim luksuznim kruzerom na svijetu. Ovaj luksuzni kruzer čija se vrijednost procjenjuje na 200 milijuna eura, u more je porinut neposredno nakon prve najave štrajka u Uljaniku, a kršten je 10. rujna u New Yorku kada mu je kuma bila slavna oskarovka Helen Mirren. U Zadar stiže 22. svibnja.
A tko su kruzerski gosti koji stižu u Gaženicu, koliko troše i kakve su im navike pokazalo je istraživanje koje je Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru proveo prošlog ljeta, od srpnja do listopada 2019. godine. Rezultati tog istraživanja pokazuju kako gosti s kruzera dnevno prosječno potroše 55 eura, a najviše novca ostave u Solani Nin, čak 248 eura. U istraživanju je sudjelovalo 1.315 kruzerskih gostiju starijih od 18 godina, koji su posjetili staru gradsku jezgru grada Zadra ili konzumirali neki od ponuđenih izleta. Nešto više od polovice anketiranih gostiju posjetilo je zadarski Poluotok, a popularne destinacije su im i Nacionalni parkovi Krka i Plitvička jezera, Nin te rijeka Zrmanja.
„Ispitani turisti najvećim dijelom su porijeklom iz Njemačke, Velike Britanije i Španjolske, što je dijelom uvjetovano uspostavljenim kruzerskim linijama koje dolaze u grad Zadar. Ispitanici su uglavnom starije životne dobi što to je skladu s tipičnim turistima koji putuju ovakvim prijevozom. Također, radi se uglavnom o iskusnim korisnicima kružnih putovanja koji prvi puta borave u Hrvatskoj i Zadru, stoga se može zaključiti kako preferiraju ovaj oblik turističkih putovanja i odabiru rute na kojima do sada nisu plovili tijekom svojih kružnih putovanja“, naglasila je prof. dr. sc. Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru koja je predstavila rezultate ovog istraživanja. Tijekom izleta ispitanici su najviše trošili u café barovima, suvenirnicama i restoranima, a s obzirom na kratko vrijeme zadržavanja u destinaciji, njihova prosječna osobna potrošnja je relativno visoka. Gosti s kruzera na zadarskom Poluotoku u prosjeku potroše 43,27 eura, a prilikom anketiranja su naveli nekoliko nedostataka čije bi rješavanje donijelo znatno veću potrošnju - nedovoljan broj mjenjačnica, nemogućnost plaćanja karticom i plaćanja u eurima te nedovoljan broj prodavača u trgovinama koji mogu uslužiti veću grupu gostiju u kratkom vremenu. Turisti s kruzera najviše su kupovali u ninskoj Solani gdje su prosječno po osobi potrošili čak 248 eura, što istraživanje pripisuje činjenici da su ispitani gosti imali dovoljno vremena za kupnju proizvoda te da je ponuda proizvoda bila atraktivna i prilagođena njihovim željama.
“Ukupno zadovoljstvo i dojam ispitanih turista je na vrlo visokom stupnju, iz čega proizlazi da bi svojim prijateljima i rodbini preporučili posjećenu destinaciju. Većina gostiju rado bi opet posjetila Zadar i ostale destinacije koje su obišli, prije svega zbog uživanja u miru i očuvanom okolišu, gastronomiji i kulturnoj baštini. Međutim, usprkos pozitivnom dojmu ispitanih kruzerskih turista, valja naglasiti kako još uvijek ima elemenata ponude na čijem unaprjeđenju valja kontinuirano raditi kako bi se zadovoljio ovaj specifičan segment turističke potražnje- zaključno poručuje istraživački tim Odjela za turizam i komunikacijske znanosti.