U Zadru je u petak održan sastanak Otočnog vijeća, koji je, uz premijera Andreja Plenkovića i dio Vlade, okupio brojne predstavnike jedinica lokalne samouprave, gradonačelnike i načelnike od Rijeke do Pule, te predstavnike i direktore velikih tvrtki poput Hrvatskih voda i Jadrolinije.
Umjesto na Visu, kako je bilo planirano, sastanak se zbog vremenskih neprilika održao u Zadru, što je još jednom potvrdilo koliko je odsječenost otoka velika prepreka u kvaliteti života otočnog stanovništva.
- Veliki broj župana, gradonačelnika, brojnih udruga, gospodarstvenika je imalo priliku čuti izlaganja o otocima, a na 53 naseljena otoka u Hrvatskoj, te na Pelješcu, imamo situaciju da se u sedam godina uložilo 3 milijarde eura. Imamo novu financijsku perspektivu, 150 milijuna eura, isključivo za hrvatske otoke, podijelili smo ta sredstva po županijama, od 4,9 milijuna u Istarskoj koja ima najmanje otoka, do Splitsko-dalmatinske koja je dobila 35 milijuna eura. Sugestije i komentari su dobrodošli kako bismo povećali kvalitetu života na otocima. Sastanke Otočnog vijeća redovito ćemo od sada održavati – kazao je premijer Plenković.
- Prvi put smo u ovom formatu, sa stotinjak članova Otočnog vijeća. Od kada se rade mjerenja, u 2022. godini su zabilježena rekordna ulaganja u otoke, 698 tisuća eura, odnosno ukupno od 2016. godine više od 2,9 milijardi eura. Otoci pokazuju snažan gospodarski rast. Imamo povećanje rasta broja tvrtki, odnosno imamo 230 novih tvrtki u godinu dana, te rast prihoda od 27 posto. Istodobno je zabilježen rast broja zaposlenih za 11 posto u 2022. u odnosu na godinu prije – rekao je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, koji je govorio i o mjeri poticanja cjelogodišnjeg zapošljavanja na otocima, za koju je uloženo 1,48 milijuna eura, a u ovoj je godini koristi 712 korisnika. U njihovo ime zahvalio je Marin Pernjak iz sirane Mih u Kolanu na otoku Pagu.
Predstavljen je i novi način vrednovanja razvijenosti otoka. Do sada je bio vezan uz indeks razvijenosti i postojale su tri skupine otoka, a sda ih je pet. Primjerice, neki otoci, gdje je primjer upravo Grad Zadar, ne mogu relevantno predstaviti podatke budući da se nalaze unutar jedinice lokalne samouprave i podaci se „utope“ u zbirne. Tako će se sada razvrstavati otoci prema onima koji su unutar jedinica lokalne samouprave, potom na one koji su povezani kopnom mostovima (ima ih šest), te na stupnjeve razvijenosti.
Ministri su redom govorili o mjerama koje mogu pomoći očuvanju života na otocima, te je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo da je u šest godina obnovljeno ili izgrađeno 498 vrtića, u vrijednosti 270 milijuna eura. Prosječna stopa upisa djece u predškolski odgoj je od 2018. narasla 64,8 posto, a ta stopa je najveća na otoku Viru, 100,6 posto, rekao je Fuchs.
Nazočnima se obratio i zadarski župan Božidar Longin, rekavši da Zadarska županija ima 150 i otočića, najviše od svih hrvatskih županija, te da na našim otocima primarno nedostaj e liječničkog kadra, osobito ljeti. Gradonačelnik Branko Dukić rekao je da Grad Zadar ima sedam naseljenih otoka i 11 otočnih mjesta, također navodeći problem liječničke skrbi te povezanosti s kopnom kao najveće.
U radu Otočnog vijeća u petak su u Zadru sudjelovali i ministri poljoprivrede Marija Vučković, kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, turizma i sporta Nikolina Brnjac, te potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....